Američka “tiha katastrofa”:Milijuni besposlenih muškaraca koji ni ne traže posao

“TIHA KATASTROFA” je posebno uznemirujuća jer je toliko tiha, bez socijalnih nemira ili ikakve debate. Katastrofa je ova – nakon 88 mjeseci ekonomske ekspanzije koja je započela u lipnju 2009. godine, manji postotak američkih muškaraca u najboljim radnim godinama (25 do 54) radi nego što je radilo pred kraj Velike depresije 1940., kad je stopa […]

image_pdfimage_print

“TIHA KATASTROFA” je posebno uznemirujuća jer je toliko tiha, bez socijalnih nemira ili ikakve debate. Katastrofa je ova – nakon 88 mjeseci ekonomske ekspanzije koja je započela u lipnju 2009. godine, manji postotak američkih muškaraca u najboljim radnim godinama (25 do 54) radi nego što je radilo pred kraj Velike depresije 1940., kad je stopa nezaposlenosti bila iznad 14 posto. Da je sudjelovanje u radnoj snazi danas na razini iz npr. 2000. godine, gotovo 10 milijuna Amerikanaca više bilo bi zaposleno.

Stopa zaposlenosti odraslih muškaraca je pala za 13 postotnih bodova u pedeset godina. Ovaj ”radni deficit na razini neiskorištenosti iz Velike depresije” potencijalnih muških radnika je tema nove monografije Nicholasa Eberstadta ”Men Without Work: America’s Invisible Crisis” (Muškarci bez posla: Nevidljiva kriza Amerike), koja istražuje ekonomske i moralne posljedice ovoga:
Od 1948.godine postotak muškaraca starijih od 20 godina bez plaćenog posla se gotovo udvostručio, na skoro 32 posto. Ova ”jeziva i radikalna” transformacija – muškarci koji stvaraju ”alternativni životni stil prastaroj muškoj potrazi za plaćenim poslom” – je većinom dobrovoljna.

Muškarci koji ne traže posao

Muškarci koji su odabrali da ne traže posao su dva i pol puta brojniji od muškaraca koje vladine statistike broje kao nezaposlene jer traže posao.

Ono što Eberstadt naziva ”velikom normativnom promjenom” stvorilo je ”održivu opciju” za ”jake muškarce” koji niti rade niti traže posao da odaberu ”ekonomski sjediti sa strane i živjeti od rada i obilja drugih”. Samo oko 15 posto muškaraca između 25 i 54 godine koji 2014. godine uopće nisu radili rekli su da su nezaposleni jer nisu mogli naći posao.

Već 50 godina broj muškaraca u toj dobnoj skupini koji ne radi niti traži posao raste gotovo četiri puta brže od broja muškaraca koji radi ili traži posao. Na tempo ove promjene ”poslovni ciklus skoro uopće ne utječe”. ”Ekonomski neaktivni” su zasjenili nezaposlene te su, prema izračunima vladine statistike, ”glavna kategorija muškaraca bez posla”. Te su statistike stvorene prije nego su vladine politike i društveni stavovi omogućili bivanje ekonomski neaktivnim.

Vlada to financira

Eberstadt ne tvrdi da je su vladine potpore to omogućile, ali ističe kako je očito da vlada to financira. Tu dijelom i nema razlike. U monografiji iz 2012. godine, Eberstadt je komentirao da su 1960. godina bila 134 radnika za svakog službeno navedenog kao invalida, dok ih je 2010. bilo nešto više od 16. Između siječnja 2010. i prosinca 2011. godine gospodarstvo je proizvelo 1,73 milijuna poslova koji nisu bili na farmama, a u istom je razdoblju gotovo polovica od tog broja radnika počelo primati invalidnine. Sve to usprkos tome što na radnom mjestu danas ima manje stresa te je ono sigurnije nego ikad prije.

Većinom zbog vladinih beneficija i potpore ostalih članova obitelji, muškarci između 25 i 54 koji ne rade imaju za trećinu veće troškove domaćinstva nego prosjek ljudi s najnižim prihodima. Zbog toga Eberstadt tvrdi da se ”čini da im je bolje nego desecima milijuna Amerikanaca danas, uključujući milijune samohranih majki koje ili rade ili traže posao”.

Nedobrodošla američka izuzetnost

Ekonomija SAD-a nije slabija, a njena socijalna pomoć nije izdašnija od one 22 bogate nacije OECD-a. Ipak, SAD je na 22. mjestu, samo ispred Italije, po sudjelovanju muškaraca od 22 do 54 godine u radnoj snazi. Eberstadt ovo naziva ”nedobrodošlom ‘američkom izuzetnošću”’.

1965. godine bilo je vjerojatnije čak za ljude koji su odustali od srednje škole da postanu dio radne snage nego za muškarce od 25 do 54 godine danas. Eberstadt također primjećuje kako ”se pad rada za moderne američke muškarce dogodio usprkos bitnim razvojima u obrazovanju”. Ovo urušavanje se poklopilo s odmicanjem od braka (”postotak muškaraca koji se nikad nisu oženili je tri puta veći 2015. nego što je bio 1956.”), što sugerira širu infantilizaciju. Isto to sugerira i kako dobrovoljno besposleni troše slobodno vrijeme – na primjer gledanje TV-a i filmova 5,5 sati dnevno, dva sata više od muškaraca koji se broje kao nezaposleni jer traže posao.

Eberstadt kaže da je reforma socijale iz 1996. godine ”maknula milijune samohranih majki sa socijale i uključila ih u radnu snagu” te predlaže donošenje političkih inovacija koje bi promijenile poticaje i preokrenule ”društvenu kastraciju” milijuna besposlenih muškaraca. Možda može upaliti. Preokretanje društvene regresije je teže nego uzrokovanje iste. Jedna manifestacija regresije, Donald Trump, je možda perverzni dokaz da je bar dio njegove vojske ljutih muškaraca zdravo nesretan zbog gubitka smisla, samopouzdanja i muškosti, što je posljedica odabrane i produžene besposlenosti.

George F. Will,The Washington Post/S engelskog prevela agencija TLP

Share Button
Izvor :

Index.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close