Headline News

Balkan će eksplodirati, EU i SAD moraju odmah reagirati

Umirovljeni američki general Wesley Clark upozorio je u autorskom komentaru koji je objavio list The Washington Post, da je Balkan pred eksplozijom. Umirovljeni američki general Wesley Clark upozorio je u autorskom komentaru koji je objavio list The Washington Post, da je Balkan pred eksplozijom. Zatražio je da Zapad pod hitno reagira i regiju zaštiti od razarajućeg […]

image_pdfimage_print

Umirovljeni američki general Wesley Clark upozorio je u autorskom komentaru koji je objavio list The Washington Post, da je Balkan pred eksplozijom.

Umirovljeni američki general Wesley Clark upozorio je u autorskom komentaru koji je objavio list The Washington Post, da je Balkan pred eksplozijom.

Zatražio je da Zapad pod hitno reagira i regiju zaštiti od razarajućeg utjecaja Rusije, Turske, pa i Kine, te osoba i organizacija koje vrbuju za učešće u terorističkim organizacijama.

Clark, koji je posredovao u postizanju mira u Bosni i Hercegovini, te predvodio NATO u bombardiranju Srbije 1999. godine, danas je predavač na Sveučilištu Californija, u Los Angelesu, te prvi čovjek kompanije Wesley K. Clark & Associates.

– Prošlo je više od dva desetljeća od kada sam, zajedno s Richard Holbrookeom i našim timom radio na okončanju rata u BiH. NATO se rasporedio, a onda i djelovao da zaustavi etničko čišćenje koje je na Kosovu bila pokrenula Srbija.

Danas su zapadnobalkanske države – Albanija, Hrvatska i Slovenija – članice NATO. Slovenija i Hrvatska ušle su u EU. Kosovo je nezavisna država. Većina Amerikanaca i Europljana u svojim glavama su već zaboravili taj brutalni balkanski konflikt, smatrajući da je problem riješen.

Nažalost, to je daleko od istine – napisao je Clark u komentaru za The Washington Post.

On ističe da tinjaju etničko-vjerske tenzije te da prijete da metastatiraju u krize širokih razmjera.

Roviti Balkan postao je, ocjenjuje Clark dalje, primarna meta nekih stranih sila za dalje pogoršanje situacije. Opterećen slabim institucijama države, ekonomskom stagnacijom i nereazvijenom demokracijom, on je predmet interesa nasilnih džihadista koji traže regrute za terorističke organizacije, ali i prljavih igara koje provode Rusija, Turska, ali i Kina.

– Da bi stvari bile još gore, regija pati od zanemarivanja sila koje su bile od ključne važnosti za prekid ratova na području bivše Jugoslavije. Vjerujući da budućnost Balkana leži u članstvu u EU, SAD su u najvećoj mjeri odgovornost za stanje u toj regiji prepustili Bruxellesu. Ali, politička inertnost EU ostavila je BiH, Srbiju, Kosovo, Makedoniju i Crnu Goru da predugo čekaju. I dok SAD i EU spavaju, ostali djeluju – piše Clark.

Ističe da „Kremlj postepeno pojačava svoj utjecaj“

– Rusi rade na tome da rasplamsaju anti-EU i anti-NATO raspoloženje. Podržavaju ekstremističke grupe, od kojih je jedna pod istragom u BiH, osumnjičena za paravojne aktivnosti, te distribuiraju ciljanu vojnu pomoć. Kremlj potpiruje vatru i huška pravoslavce protiv muslimana, svjesno izazivajući rast tenzija koje su već uzrokovale ratove na prostoru bivše Jugoslavije 90-ih godina prošlog stoljeća.

Turska i države Golfskog zaljeva jako ulažu u zapadni Balkan. Turska je došla na treće mjesto po investicijama u BiH, a lider vodeće muslimanske partije u toj zemlji svako malo putuje u Istanbul, kako bi se slikao s sve više autoritarnim predsjednikom Turske Recepom Tayyip Erdoganom.

Saudijska Arabija i njeni susjedi fokusirani su na podršku vjerskim organizacijama. Oni grade nove džamije i nude svoju obuku lokalnih imama. Strogo vehabijsko tumačenje islama je često temelj te obuke, ima vrlo malo veze s tradicionalnim umjerenim islamom koji se vijekovima prakticira na Balkanu. Upravo je to jedan od motora koji je utjecao na rast fundamentalizma u regiji – piše Clark.



On navodi procjenu da je oko 1.000 ljudi, uglavnom s Kosova i iz BiH, u redovima terorističke „Islamske države“. Dodaje i da je trend odlaska u Irak i Siriju radikaliziranih pojedinaca u padu, ali da slabost balkanskih institucija da se nose i s tim izazovim, daje više nego dovoljni razloga za brigu. Posebno ako se u obzir uzme da se dobrovoljci vraćaju iz „Islamske države“ svojim kućama, te da su, kao dodatno radikalizirani, „vrlo opasan izazov“.

“I Kina, pod krinkom investicija u regiji, traži svoje mjesto i utjecaj”

– Kako smo naučili na primjerima iz Afrike, kineske investicije ipak dolaze s nekim zahtjevima – navodi on.

General Clark ističe da SAD i EU moraju ostati odlučne i prisutne na Balkanu. Njihovo prisustvo mora rezultirati, u prvom redu, jačanjem demokratskih institucija vlasti, kako bi one adekvatno odgovorile na zahtjeve svojih građana. U tom kontekstu on posebno pozdravlja inicijativu za jedinstvenim ekonomskim prostorom na Balkanu, ali traži da EU, a posebno NATO, budu garancija stabilnosti i napretka regije.

Srbi i NATO

– Ozbiljan plan za uključenja Balkana u EU potaknut će države tog područja da provedu neophodne ekonomske i političke reforme, povećaju suradnju i riješe rastuće međuetničke tenzije.

Naravno, takve aktivnosti moraju imati podršku kod građana, kako bi mogle biti provedene. To jeste izazov za regiju koja je i danas oštro podijeljena u stavovima prema institucijama poput NATO-a.

Ali, prema jednom nedavnom istraživanju, Bosanci, srpskog, hrvatskog i muslimanskog korijena, podijeljeni po tako mnogo pitanja, snažno su ujedinjeni u svom protivljenju „islamskoj državi“, te željni rješenja ekonomskih problema.

Članstvo u NATO Srbima (koji su mnogo naklonjeniji Rusiji i protiv su Alijanse) u regiji može biti prihvatljivo, ako se uveže s postizanjem stabilnosti cijele regije.

Imamo jako puno instrumenata na raspolaganju da odvratimo Balkan od puzajućeg kretanja prema nestabilnosti. Osigurajmo da se ogromna investicija koju smo napravili u turbulentnoj regiji ne uruši zbog naših zadjevica. Moramo obnoviti naše opredjeljenje za uspjeh zapadnog Balkana. Moramo pomoći drhtavim demokracijama ove regije da dosegnu svoj puni potencijal – zaključio je Clark u autorskom tekstu za današnji The Washington Post.

Izvor: avaz.ba

Vidi još:  New York Times: 'Balkan će biti teritorij za ratne igre SAD-a i Rusije'

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close