BALKAN POD NAJEZDOM TUMORA: U Srbiji 3 puta više oboljelih od prosjeka, a liječnicima zabranjuju govoriti ISTINU!

Maligne bolesti su u Srbiji gotovo tri puta učestalije nego u svijetu: u susjednoj Srbiji na 100.000 stanovnika se registrira 5.500 oboljelih od različitih vrsta karcinoma, a u svijetu 2.000! Samo od leukemije smrtnost je od 2002. godine povećana za čak 139 posto. Broj oboljelih od karcinoma u Srbiji svake godine raste za dva posto, […]

image_pdfimage_print

Maligne bolesti su u Srbiji gotovo tri puta učestalije nego u svijetu: u susjednoj Srbiji na 100.000 stanovnika se registrira 5.500 oboljelih od različitih vrsta karcinoma, a u svijetu 2.000!

Samo od leukemije smrtnost je od 2002. godine povećana za čak 139 posto.

Broj oboljelih od karcinoma u Srbiji svake godine raste za dva posto, a u svijetu za 0,6 posto. To je posljedica bombardiranja!

Mladima kojima smo ostavili ovakvu zemlju i sve probleme s kojim se susreću, ostavili smo i probleme o kojima ne smijemo pričati, i za koje ne smijemo tužiti zlikovce koji su ih stvorili. Sramota!

Ovako za “Novosti” govori profesorica dr Danica Grujičić, jedan od najboljih neurokirurga, načelnica Odjela neurokirurgije u Kliničkom centru Srbije.

Na posljedice bombardiranja SRJ, 17 godina kasnije, dok stručna javnost, s izuzetkom prof. dr Slobodana Čikarića, predsjednika Društva Srbije za borbu protiv raka, uglavnom, “zaobilazi” ovu temu, prof. Grujičić upozorava na društvenim mrežama, u video-prilozima, na javnim tribinama …

* Mnoge vaše kolege tvrde da šute zato što se porast obolijevanja od raka u Srbiji ne može izravno dovesti u vezu za bombardiranjem?

Činjenice su tu. Svjedoci smo svakodnevno pojave sve većeg broja solidnih tumora koji se javljaju 15 do 20 godina nakon bombardiranja.

Pored toga što se javljaju u većem broju, tumori su i agresivniji i to je razlog što se po smrtnosti od malignih bolesti nalazimo u samom vrhu Europe.

Samo starošću stanovništva i pušenjem se to ne može objasniti.

* Što vas potiče da sada ukazujete na posljedice NATO bombardiranja 1999. godine?

Načinjena je ogromna šteta okolišu.

U Srbiji je 1999. godine počinjen ekocid, štetne tvari, ne samo osiromašeni uran nego i brojni produkti postrojenja kemijske industrije koja su bombardirana otišli su u velikim koncentracijama u zrak, vodu, zemljište i ušli u lanac prehrane.

Građani Srbije o tome ne znaju ništa, prije svega zato što vlast do sada nikada nije o tome govorila. Podaci postoje i neophodno je da građani Srbije znaju kolika i kakva šteta im je nanijeta.

* Zašto?

Ako ni zbog čega drugog, onda bar zbog preventive. Sve vlasti Srbije od 2000. su se ogriješili o stanovnike ovih krajeva jer nisu nikada formirale nikakvu komisiju od neovisnih stručnjaka, opremile ih odgovarajućim laboratorijima i omogućile da nam točno kažu što je zagađeno, a što ne.

Ponašanje NATO-a je bilo nedopustivo, prije svega zato što su bombardirali sva kemijska postrojenja koja su se nalazila na mapama štetnih utjecaja na okoliš, što znači da su bila uredno obilježena.

Namjerno su ih gađali, što je samo dokaz da je njihova namjera bila genocidna – zagaditi okoliš građana Srbije.

* Da li zbog toga što govorite trpite neku vrstu pritisaka?

Ne. Nisam nikada trpjela, a ni sada ne trpim nikakve pritiske zato što pričam ono što mislim.

* Neki vaši kolege, međutim, tvrde da se čitava priča o posljedicama NATO bombardiranja preuveličava, i da se osiromašenog urana koji je tada bačen u Srbiji treba plašiti “taman koliko kobri i krokodila”.

To su ljudi koji ne znaju što je kancerogeneza i kako rak nastaje, pa o tome ne treba ni pričati. Šteta je nanijeta u trenutku kada je bilo bombardovanje, to je ono što tvrdimo mi koji se zalažemo za istinu.

Alfa čestice su ušle u naše organizme i šteta je napravljena.

Nju je teško, ali nije nemoguće dokazati. Umjesto da se svi zalažemo da se to ispita, postoje kolege koje pokušavaju na sve načine dokazati suprotno. Koji su njihovi motivi ne znam. Da je u pitanju izbor za istinom, sumnjam.

* Da li vas kao liječnika koji se svakodnevno suočava s oboljelima od najtežih tumora, i osobno, takvi stavovi vrijeđaju?

Svatko ima pravo na svoje mišljenje kao i pravo da dokazuje ono što govori. Ne vrijeđaju me ljudi koji ne znaju što je kancerogeneza.

* Čini se da smo 17 godina kasnije nekako, bar u većini, postali pomirljivi, kao da su nas bombardirali “šarenim bombonima”.

“Problem” sa građanima Srbije je što i pored najgore moguće propagande, većina, ipak, misli svojom glavom i ima odličan osjećaj za pravednost.

Smatram da većina građana Srbije sluti što je ovdje napravljeno i zato se i ne vjeruje “dužnosnicima”.

Pored toga, postoji nešto što se zove i osobno iskustvo – ne samo maligne bolesti, u porastu su i autoimune bolesti o kojima nitko ne govori, pa onda i sve veći broj parova koji se liječe zbog steriliteta …

* Da li, onda, posljedice te ekološke katastrofe izlaze i izvan granica Srbije?

Pošto iz Dunava dobivaju vodu i pojedine članice NATO, kao što su Bugarska i Rumunjska, očito da i unutar NATO postoje značajnije i manje značajne zemlje i nacije.

Šutnja o svemu ovome odgovara samo NATO plaćenicima, onim nesretnicima kojima je vlastiti džep važniji i države, i od nacije, i od susjeda, kao i samom NATO-u, jer ako se o tome ne govori nema ni odštete koju bi ti zlikovci morali platiti i ne samo nama, već i Iraku, Siriji, Libiji … ..

* Vi se zalažete za formiranje neutralne komisije koja bi ispitala posljedica bombardiranja?

Samo neutralna komisija sastavljena od domaćih i stranih stručnjaka bi mogla pružiti sve informacije. Ljudi od struke se nigdje u svijetu ne plaše da kažu svoje mišljenje.

Najbolji primjer za to vam je Senegalac Bakari Kante koji je u travnju 1999. bio u Srbiji i napisao izvješće za UN koji je kasnije naknut sa svoje funkcije, gdje je jasno rekao da je napravljena ekološka katastrofa.

Do tih podataka je naknadno došao američki novinar Robert Parson, kojem možemo zahvaliti što uopće bilo što znamo iz tog izvještaja.

* Što takva komisija može učiniti?

Nije dovoljno samo formirati povjerenstvo, uz komisiju mora ići odgovarajuća laboratorija koja će biti u stanju analizirati sve što je potrebno.

Povjerenstvo mora imati odgovarajući proračun, jer analize određenih kemijskih tvari nisu uvijek jeftine.

Prema tome, Srbija mora imati laboratorij koji je u stanju identificirati svaku tvar, da se ne bi ponavljala situacija kao s aflatoksinom prije nekoliko godina. Samo tako će formiranje komisije imati smisla. Baz toga, povjerenstvo ne može mnogo učiniti.

Nesigurna mjesta za život

* Posljedice bombardiranja po okoliš i stanovništvo ne mogu se, ipak, tumačiti samo kroz utjecaj osiromašenog urana?

Uništavanje naftnih skladišta je dovelo do oslobađanja ogromnih količina ugljičnog dioksida, ali i posebne skupine visoko kancerogenih spojeva koja predstavljaju policiklične aromatične uglju-vodike.

Povišene količine dioksina i furana su registrirane čak u Trakiji u Grčkoj u travnju 1999.

U Bariču je u Savu ispušteno 165 tona fluorovodične kiselina. U Pančevu i Novom Sadu u Dunav je otišlo tri tone žive.

Srbija i Crna Gora su predstavljale jedan od šest europskih centara raznolikosti, a mnoge životinje i biljke koje nisu bile ugrožene prije bombardiranja, to su postale. Novi Sad, Bor, Kragujevac i Pančevo su proglašeni nesigurnim mjestima za život.

Vidi još:  The Economist o Balkanu: imena zračnih luka daju se kako bi se naživcirali susjedi

Share Button
Izvor :

NSP

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close