Branitelja već 505.694, stižu i novi

Nisu dosta ni dvostruko veće braniteljske mirovine koje se stječu pod znatno povoljnijim uvjetima. Ni naknade za djecu, roditelje i udovice poginulih branitelja. Ni obimno stambeno zbrinjavanje. Ni sva druga prava, koja se sada još značajno i proširuju. Ovdje je sve to tabu. Jer će te proglasiti četnikom. Sve dosadašnje vlade sudjelovale su u korumpiranju […]

image_pdfimage_print

Nisu dosta ni dvostruko veće braniteljske mirovine koje se stječu pod znatno povoljnijim uvjetima. Ni naknade za djecu, roditelje i udovice poginulih branitelja. Ni obimno stambeno zbrinjavanje. Ni sva druga prava, koja se sada još značajno i proširuju. Ovdje je sve to tabu. Jer će te proglasiti četnikom. Sve dosadašnje vlade sudjelovale su u korumpiranju branitelja povlasticama. Ali ova vlada u tome će biti neprevaziđeni šampion.

PONEDJELJAK

Zviždanje je zasluženo, Kolinda partizane nije ni spomenula

Istru je od fašizma oslobodio narodni partizanski pokret pod vodstvom Komunističke partije Hrvatske i Josipa Broza Tita i ta snaga zaslužna je što je Istra danas hrvatska i u Hrvatskoj. Riječ je o hladnoj povijesnoj činjenici.

Kolindi Grabar-Kitarović takva se povijest ne mora sviđati, a znamo da joj se i ne sviđa. Titova bista izletjela je s Pantovčaka prije nego što je tamo popila svoju prvu kavu. Ali da je ozbiljna i odgovorna političarka, činjenice bi priznavala i poštivala.

To nije učinila u Pazinu, na proslavi Dana istarske županije, i zato je s punim pravom izviždana. Predsjednica države i doktorandica Zagrebačkog sveučilišta – kojoj bi, po obje osnove, faktografska istina morala biti sveta – na svečanoj akademiji ni jednom riječju nije spomenula istarske partizane i to je ono što je bilo degutantno. Posve je jasno da joj ljudi nisu zviždali zato što je ukazala na doprinos antifaštističkoj borbi svećenika Bože Milanovića i onih drugih antifašistički opredijeljenih pripadnika ondašnjeg katoličkog klera, a ta su imena poznata i u Istri, i u Hrvatskoj.

Opravdani bijes istarske publike isprovociralo je predsjedničino krajnje selektivno isticanje »ključne uloge« Katoličke crkve, a potpuno prešućivanje organiziranog partizanskog pokreta, koji je stao na čelo stanovništva svih nacija i vjeroispovijesti u borbi za slobodu Istre. Upravo je žalosno da preko usta nije bila kadra prevaliti čak ni spomen na Istrane koji su – pod Titovim vodstvom – ustali protiv fašizma kao članovi Komunističke partije, Saveza komunističke omladine, Saveza antifašističke omladine i Antifašističkog fronta žena, brojnih istarskih partizanskih odreda i prve istarske brigade »Vladimir Gortan«. Za malu Istricu borilo se u onom ratu 28.754 domaćih ljudi, oko 5.000 ih je poginulo u borbama, a 21.509 ljudi odvedeno je u logore.

Osoba koja predstavlja najvišu instituciju hrvatske države nema pravo krivotvoriti povijesnu istinu. A kad to čini ovako politikantski, ravno u lice narodu, onda je fućkanje najmanje što je ide.

UTORAK

Gavella protiv SUBNOR-a

Ravnatelj zagrebačkog kazališta Gavella Boris Svrtan prvi je pokazao integritet. To je ona važna, a rijetka osobina, na koju se mnogi naši intelektualci vole svečano pozivati, ali se kalkulantski skriju u mišju rupu čim se nađu na skliskom terenu.

Svrtan je, sam protiv sviju, izjavio da se njegovo kazalište ne povlači iz međunarodne manifestacije Noć kazališta 18. studenoga. Oni će i toga dana igrati predstave, među njima i »Moj slučaj« posvećen Vladi Gotovcu, i to besplatno.

Smatra da kazalište nikoga ne može uvrijediti, za što ih je totalitarno optužila jedna braniteljska udruga, tvrdeći da Dan sjećanja na žrtve Vukovara nije dan za zabavu i veselje. Iz kazališta dopire k nama svjetlo života, kaže Svrtan.

U svjetlu tih razboritih riječi, postupak organizora Noći kazališta u Hrvatskoj, zagrebačkog kazališta Dubrava, djeluje kao iskrivljeno ogledalo. Čim ih je za izdaju domoljublja napao čelnik jedne koprivničke udruge veterana – inače do 1990. zagriženi zagovornik Jugoslavije, Tita i socijalizma – odmah su se poklonili »autoritetu« i prebacili manifestaciju. Uprava se prepala i posula pepelom.

U Hrvatskoj, navodno, ima 1.500 braniteljskih udruga. Jaka je to postava od čijih vođa mogu krenuti serije subnorovskih prigovora na »opravdanost« bilo koje buduće manifestacije, predstave, knjige, izložbe, novina, državnog poticaja za uzgoj ovaca ili kredita za stan. Možeš i dalje poštivati blagajnicu u Konzumu koja se boji šefa pa ne traži prekovremene. Ali kad pred najsirovijim politikantstvom pogne glavu umjetnost, onda ni takvoj umjetnosti više ništa ne veruješ.

SRIJEDA

Špricane jabuke Eko Severa po 35 kuna

Jedan od naših najpoznatijih ekoloških proizvođača, Eko Sever, podvaljuje kupcima špricano voće i povrće, odnosno nudi isto što i svi prekupci u Zagrebu. Samo što se to kod Eko Severa deklarira kao roba uzgojena bez pesticida i na prirodan način, i, naravno, plaćate je nekoliko puta skuplje nego na placu.

Jednom prije par godina, kad su nam djeca bila sasvim mala, ušla sam k njima misleći kako bi bilo dobro da bebe jedu kašice od zdravog uzgoja. No kad sam vidjela da kila jabuka košta 35 kuna, entuzijazam mi je pao. Sad me je potral Telegram utješio za moju škrtost.

Eko Sever izgubio je parnicu protiv Telegrama na Općinskom sudu u Zagrebu i odbačen je zahtjev obitelji Sever da ih se obešteti za navodno neistinite informacije koje su prije dvije godine objavili novinari Telegrama dokazujući kako Eko Sever vara mušterije. Njihov veliki istraživački serijal o kvaliteti eko proizvoda na hrvatskom tržištu pokazao je – a sud je to i potvrdio – da dio asortimana u Severovim eko dućanima uopće nije ekološki.

Jedan od ključnih Telegramovih svjedoka bio je na suđenju vozač kamiona Branko Šimec, koji je priznao da je za Severe redovito kupovao obično voće i povrće na Zelenoj tržnici.

– Gospođa Ivka Sever zvala bi me da joj donesem papriku, karfiol i drugo. Sve što bi naručili dostavljao sam uvijek oko 4 sata ujutro – posvjedočio je na sudu vozač.

Serijal je otkrio da inspekcije na rade svoj posao i da Ministarstvo poljoprivrede ne osigurava nikakvu zaštitu od prijevare potrošačima koji skupo plaćaju određene eko proizvode, a to su uglavnom građani narušenog zdravlja, trudnice i roditelji male djece.

Ovo, međutim, nije samo priča o dobrom novinarstvu, nego i o tome da se u Hrvatskoj nijednom pečatu ne može vjerovati. Kao što i ovdje vidimo, s razlogom.

 

ČETVRTAK

Ohoho, mogla bih i ja dobiti pare od MORH-a

SUBNOR je bio mačji kašalj prema ovome. A i klima je ista kao onda. Svi to govore ispod glasa, ali nitko se ne usuđuje reći da ga se čuje. Mogao bi mu kakav profesionalni Hrvat i domoljub s političkim ambicijama banuti na vrata da ga priupita za junačko zdravlje. Zato ljudi šute, mrmljaju sebi u bradu i pakuju kofere.

Novi Zakon o braniteljima nadmašio je, naime, sva očekivanja. Privilegije vezane uz rat povećavaju se eksponencijalno. Sada više nije dosta da društvo vrlo dostojno financijski pomaže teškim invalidima Domovinskog rata, što i treba činiti. Nisu dosta ni dvostruko veće braniteljske mirovine koje se stječu pod znatno povoljnijim uvjetima. Ni naknade za djecu, roditelje i udovice poginulih branitelja. Ni obimno stambeno zbrinjavanje. Ni sva druga prava, koja se sada još značajno i proširuju. Ovdje je sve to tabu. Jer će te proglasiti četnikom. Sve dosadašnje vlade sudjelovale su u korumpiranju branitelja povlasticama. Ali ova vlada u tome će biti neprevaziđeni šampion.

Pa sada bih i ja mogla dobiti pravo na neku novčanu naknadu Ministarstva branitelja samo zato što sam za vrijeme rata radila svoj posao, a moguće da bih pare mogla tražiti i retroaktivno za ova dva desetljeća. Ako me ne bi bilo sram. Jer, prema planovima premijera Plenkovića i ministra Medveda, porezni obveznici morat će sada stvarati dodatne milijarde za obeštećenje dodatne kategorije »sudionika rata«. Uz dosadašnjih 505.694 branitelja i onih koji će se javiti sada, nakon 22 godine, u kombinaciju upadaju i ratni izvjestitelji, medicinske sestre i drugo osoblje, vatrogasci, pomorci, posade trgovačkih brodova i članovi civilne zaštite. Tajnice u MORH- namirene su već ranije. Nema zemlje na svijetu koja ovo radi. Pa da bar u nečemu budemo prvi i jedini.

 

PETAK

Nije silovanje nego milovanje

Svećenik i tajnik tadašnjeg đakovačkog nadbiskupa Marina Srakića silovao je 2002. godine 15-godišnjeg dječaka, svoga minstranta. Rekao mu je: »Ovo znamo samo ti, Bog i ja«.

Bludniku koji je svoju maloljetnu žrtvu iskoristio kao njezin ispovjednik i duhovnik, krivica je dokazana na Općinskom sudu u Osijeku. Kazna: godina dana zatvora. A da takva presuda suca Ivana Sajtera bude još sramotnija, okrivljenik neće ni dana u zatvor, nego na dobrotvorni rad.

Dijete se nakon silovanja pokušalo ubiti. Godinama je išao na psihijatrijske tretmane. Silovatelja su crkvene vlasti premještale po drugim župama da se skandal stiša. Sada, navodno, službuje izvan Hrvatske i vjerojatno je nedostupan hrvatskim vlastima, i ovakvima kakve jesu.

Nadbiskup Marin Srakić saznao je nakon nekog vremena što je učinio njegov pastir, a onda je, kako smo mogli pročitati, svima u župi naredio da o tome šute. Odgovarajući na zgražanje javnosti nad njegovom bagatelnom kaznom, sudac Ivan Sajter izjavio je novinarima da osuđeni svećenik dječaku »nije prijetio silom«, pa to »i nije bilo silovanje«. Onda je valjda bilo samo milovanje.

Čovjek ostaje bez riječi. Pa nije čudo što je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić sa saborskog Odbora za obitelj, poručila u petak hrvatskoj djeci da »uče strane jezike i bježe odavde glavom bez obzira«. Ovo je samo jedan razlog.

Autor: Sanja Modrić

Vidi još:  Preminuo Davor Jović, heroj Domovinskog rata i jedan od najboljih hrvatskih vojnika

Share Button
Izvor :

novilist

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close