BUNJAC ZAČINIO RASPRAVU: Izravno prozvao rastrošne načelnike i gradonačelnike!

Izlaganje Bunjca izazvalo je niz replika zastupnika od kojih su mnogi načelnici pojedinih općina u Hrvatskoj. Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac, govoreći o novom Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prozvao je “neefikasne i rastrošne načelnike i gradonačelnike za uhljebljivanje stranačkog kadra” te izazvao u srijedu poslijepodne burnu raspravu u sabornici. Danas ima u Hrvatskoj 430 općina […]

image_pdfimage_print

Izlaganje Bunjca izazvalo je niz replika zastupnika od kojih su mnogi načelnici pojedinih općina u Hrvatskoj.

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac, govoreći o novom Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prozvao je “neefikasne i rastrošne načelnike i gradonačelnike za uhljebljivanje stranačkog kadra” te izazvao u srijedu poslijepodne burnu raspravu u sabornici.

Danas ima u Hrvatskoj 430 općina i 128 gradova, mnoge nemaju vrtiće i škole, ali imaju načelnike, zamjenike, vijećnike, tajnice, računovođe, a na njihove plaće troši se 600 milijuna kuna godišnje te na materijalne troškove 1,1 milijarda kuna, rekao je Branimir Bunjac (Klub Živi zid i SNAGA) koji smatra da se predloženim zakonom ništa ne rješava.

Hrvatska ima četiri milijuna stanovnika i 9.000 vijećnika, a New York s osam milijuna 49 vijećnika, dodao je.

Naknade vijećnicima u Šibensko-kninskoj županiji povećane su tri puta, Splitsko- dalmatinska županija za jednu sjednicu troši 140.000 kuna, načelnik općine Čeminac uveo je porez na prikolice za traktore, načelnik općine Proložac troši 40.000 kuna za putovanje na posao, a u Loparu je pronevjereno 370 tisuća kuna, u Škabrnji je načelnik dignuo 790 tisuća kuna s bankomata, a Obrovac troši na reprezentaciju 365 tisuća kuna, nabrajao je Bunjac.

“Čine se da je glavna svrha lokalne samouprave uhljebljivanje, prije svega HDZ-ovih kadrova”, ustvrdio je Bunjac.

Izlaganje Bunjca izazvalo je niz replika zastupnika od kojih su mnogi načelnici pojedinih općina u Hrvatskoj.

“Ovoliko mržnje prema lokalnim čelnicima nisam u životu čuo”, rekao je Davor Lončar (HDZ) i pozvao Bunjca da dođe u njegovu općinu Poličnik i uvjeri se u činjenično stanje, a Anđelko Stričak (HDZ) spočitnuo mu je da je naveo niz netočnih podataka i da postoji na tisuće vijećnika i načelnika koji profesionalno i dobro obavljaju svoj posao, dio njih i volonterski.

Ivan Šipić (HDZ) također mu je predbacio da ne govori istinu i da je uvrijedio velik broj ljudi, na što mu je Bunjac odgovorio kako očito nema sliku o stvarnom svijetu, ne kreće se među građanima i ne sluša ih jer, tvrdi, građani nisu zadovoljni lokalnom samoupravom.

“Vi ste fenomen, uspjeli ste ujediniti lijeve, desne, gornje, donje, žute, zelene, plave. Ovoliku hrpu gluposti koju ste izgovorili već dugo nisam čuo, neistina, poluinformacija i loših kvalifikacija. Vi očito nikad niste kročili ni u jednu jedinicu lokalne samouprave. Sram Vas bilo. Ima loših primjera, ali sve poistovjećivati s kriminalom. Pazite što pričate”, upozorio ga je Alen Prelec (SDP).

Bunjac mu je uzvratio kako se SDP ne razlikuje od HDZ-a. “Razlikujete se od HDZ-a kao Coca-cola i Pepsi-cola, vi ste ista sorta”, rekao je.

U obranu Bunjca stao je Nikola Grmoja (Most) koji je ustvrdio kako je činjenica da postoje općine koje su neodržive, ali, dodao je, ima i pozitivnih primjera, poput gradonačelnika Vrgorca.

Saborska većina u raspravi je uglavnom hvalila novi zakon o financiranju lokalnih jedinica ističući da će dovesti do pravednije i jednostavnije raspodjele prihoda i među njima umanjiti nejednakosti, a oporba je propitivala njegovu pravednost te isticala potrebu reorganizacije lokalne uprave i samouprave.

Tulio Demetlika u ime Kluba IDS-a, PGS-a i LRI-ja rekao je da ne može poduprijeti predloženi zakon jer smatra da on vodi daljnjoj centralizaciji financiranja jedinica lokalne samouprave.

“Zakon ide na štetu najrazvijenijih i najuspješnijih jedinica i dovest će do još veće financijske centralizacije, a novac umjesto na potrebe građana trošit će se na druge svrhe”, kazao je Demetlika. “Nemojte kočiti lokomotive jer ćete tako usporiti cijeli vlak”, apelirao je.

Prijedlogom se općinama i gradovima na otocima ukida 16 posto od poreza na dohodak čime su se godinama financirali kapitalni i razvojni projekti, rekao je Arsen Bauk (SDP) i predložio da se taj prihod zadrži.

Tomislav Panenić (Klub Mosta) rekao je kako sumnja u to da će se novac namijenjen lokalnim jedinicama trošiti za prave svrhe. “Škole u nadležnosti županije skupljaju novac za toaletni papir. Ako će se povećati sredstva, hoće li se riješiti takvi osnovni problemi. Hoće li se dodatna sredstva samo potrošiti ili će postati i investicije?” upitao je.

Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) naglasila je pak važnost održivog razvoja Hrvatske koji se, smatra, ogleda u općinama i gradovima. “Zakon rješava samo dio problema, 556 općina je u Hrvatskoj koje su u mnogome različite, a naš je cilj pomoći njihov ravnomjerni razvoj”, kazala je.

Po predloženom zakonu, prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i prihod od poreza na dohodak na osnovi kamata na štednju.

Osim toga, 16 posto udjela u porezu na dohodak, koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uspostavlja se i novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak.

Vidi još:  OBMANE UPRAVE FINE

Share Button
Izvor :

dnevno

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close