AGROKOR

Potvrde li se navodi tužitelja i sud potvrdi da je Todorić lažirao poslovna izvješća i pretvarao gubitke u dobit, Todorić bi sve trebao vratiti.

Iako se posrnuli Ivica Todorić redovito hvalio da je plaćao sve poreze državi, čini se da nije bilo baš tako, barem kada je riječ o plaćanju poreza na dobit. U rješenju o istrazi protiv Ivice Todorića i još 14 menadžera Agrokora, tužitelji ističu da su provjerili podatke i uplate Poreznoj upravi prema kojima se vidi da nije plaćen porez na dobit. Službene knjige kažu da je Gazda u Agrokoru od 2005. ostvario milijarde kuna dobiti, na što porez na dobit iznosi 20 posto.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu navodi da treba napomenuti da unatoč prikazanoj dobiti, Agrokor dd stvarno nije plaćao porez na dobit, zbog prenesenih poreznih gubitaka, uslijed pripajanja trgovačkih društava s gubicima.

Istodobno je Todoriću i njegovoj nizozemskoj tvrtki od dobiti u razdoblju 2005. zaključno sa 2014. godini isplaćeno 671 milijun kuna od dobiti Agrokora. Tužitelji stoga napominju da su kroz sve godine prikrivani troškovi, povećavana je imovina i tvrtka je uporno poslovala s gubicima. Upravo je to jedan od temelja njihove optužnice.

Porezni stručnjak Vlado Brkanić za 24sata istaknuo je daje moguće da se istodobno isplaćuje dividenda od dobiti vlasniku, a ne plaća porez državi na istu tu dobit jer je pripojio društva s gubitkom.

Međutim, upozorio je da budi sumnju da Agrokor uz takve milijunske dobiti uspio izvući od plaćanja poreza i da je Porezna uprava morala nadzirati pravnu osnovu i jesu li ispunjeni svi uvjeti.

“Za koncern tolike veličine, on bi vrlo brzo ispucao porezne olakšice zbog pripajanja. Možda su dodatno bili oslobođeni zbog investicija”, rekao Brkanić za 24sata.

Osim toga, Hrvatska do 2012. godine nije oporezovala dividendu pa Todorić nije morao platiti niti porez na ono što je on izvukao iz tvrtke. Potvrde li se navodi tužitelja i sud potvrdi da je Todorić lažirao poslovna izvješća i pretvarao gubitke u dobit, Todorić bi sve trebao vratiti.

Autor: dnevno.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u razdoblju od 2006. do kraja 2016. godine društvima iz Agrokor Grupe odobrila je 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno njih 9, doznaje se iz te banke.

“U navedenom razdoblju HBOR je društvima iz Grupe Agrokor odobrio 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno 9 kredita. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem lex Agrokora na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima”, kaže se u bančinom odgovoru na upit Hine.

Dodaje se još da su svi kreditni plasmani kvalitetno osigurani, uz zalog na nekretninama i/ili pokretninama, koje u većini slučajeva znatno premašuju vrijednost odobrenog kredita te ostalim uobičajenim instrumentima osiguranja.

Krediti HBOR-a kompanijama iz sastava Agrokora privukli su interes javnosti kada su polovinom siječnja četiri tvrtke iz sastava Agrokora – Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavile da su u prosincu 2016. dobile 48,3 milijuna eura kredita od HBOR-a radi pripreme izvoza.

To je izazvalo prozivke ministra financija Zdravka Marića da je, premda je znao da je Agrokor u krizi, ipak kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a odobrio kredite tim kompanijama.

Ministar Marić u niz je navrata objašnjavao da se izuzeo od rasprave i odlučivanja o tim kreditima i da je na temelju stručnih službi HBOR-a odluku o tim kreditima donijela Uprava banke, dok je Nadzorni odbor dao suglasnost.

Nakon pritiska javnosti i s političke scene, HBOR je u srpnju objavio tonski zapis sa sjednice NO-a, održane u prosincu 2016., na kojoj se odlučivalo o tim kreditima, a zapis je pokazao da se Marić izuzeo iz rasprave i odlučivanja.

Neslužbeno se doznaje da su domaćini Ramljaku bili premijerka Ana Brnabić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija i potpredsjednik vlade Rasim Ljajić te predstavnici Gospodarske komore Srbije.

Povjerenik hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljak sastao se u srijedu popodne u Beogradu s predstavnicima srbijanske vlade i tvrtki tog hrvatskog koncerna u Srbiji, potvrdili su Hini izvori bliski ministarstvu trgovine i turizma ne navodeći pojedinosti.

Neslužbeno se doznaje da su domaćini Ramljaku bili premijerka Ana Brnabić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija i potpredsjednik vlade Rasim Ljajić te predstavnici Gospodarske komore Srbije.

Nitko od sudionika nije se očitovao o ishodu razgovora, a priopćenje iz vlade najavljeno za popodne nije objavljeno do ranih večernjih sati.

Beogradskim medijima je u ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija rečeno kako dolazak Ramljaka u Beograd nije povezan s policijskom akcijom u Agrokoru.

“Sastanak je dogovoren nekoliko dana prije privođenja nekadašnjeg vodstva (Agrokora)”, objavila je TV N1, pozivajući se na izvore iz ministarstva.

Nepoznato je i je li tema razgovora bila mogućnost preuzimanja nekih Agrokorovih tvrtki u Srbiji, nakon što je beogradska kompanija Nelt ranije danas dala naslutiti da je zainteresirana za neke od njih.

Izvršni direktor Nelt grupe Miloš Jelić rekao je na konferenciji za novinare kako je ta kompanija prvenstveno zainteresirana za preuzimanje tvrtki u prehrambenoj industrij i da “prati što će se dalje događati” s koncernom.

Srbijanski sudovi ranije su odbacili zahtjev da se “lex Agrokor” primjenjuje i na tvrtke koje posluju u Srbiji, na što se Ramljak žalio sredinom rujna.

Ramljak je 17. svibnja u Beogradu s visokim dužnosnicima srbijanske vlade, Gospodarske komore (PKS) i vodstvom Agrokorovih poduzeća u Srbiji razgovarao o planovima za stabiliziranje poslovanja koncerna u Srbiji i regiji.

Autor: Hina

KONZULTANT Drago Munjiza gostovao je na televiziji N1 te je u intervjuu izjavio kako je odbio mjesto potpredsjednika Agrokora. 

Prokomentirao je i kako nije imao utjecaja na financije. 

“Meni je 2002. godine jasno rečeno: ‘Utjecaj na financije nećeš imati, pregovore s dobavljačima ćemo raditi neke mi, a neke ti, neke ljude ćemo birati mi, a neke ti. Projekte će većinom raditi Agrokor.’ Ono što sam je tražio je da je na svakom ugovoru potpis odgovorne osobe”, poručio je.

Potom je rekao kako je odbio ponudu za mjesto potpredsjednika Agrokora.

“Meni je bilo ponuđeno da s mjesta predsjednika Uprave Konzuma budem potpredsjednik Agrokora. Ja sam to odbio iz niza poslovnih i privatnih razloga. Ne mogu reći da sam znao nešto ili naslućivao. Sad bih ja bio smiješan da kažem da sam 2006. godine znao da će se ovo dogoditi. Ja sam 12 godina trpio pritisak, od bliže okoline i od poslovne zajednice, da sam odbio najatraktivnije mjesto. To je plaća od 50-60 tisuća kuna, auto A8, dvije tajnice, dva vozača… Ljudima je bilo nejasno zašto sam ja to odbio. Ja sam naprosto htio djelovati po opisu posla”, rekao je Munjiza, prenosi televizija N1.

Ivica Todorić vrlo je aktivan ove nedjelje na svojem blogu, a u drugoj od tri današnje objave opet se posvetio ministrici gospodarstva i potpredsjednici Vlade Martini Dalić i upozorio da su, kako tvrdi “tisuće dionika Agrokora oštećeni i da država treba platiti štetu”.

“Da ne bi zamarali”, uviđavno primjećuje Todorić, “čitatelje njegova bloga nekim velikim analizama”, naveli su “nekoliko primjera u koju je poziciju Izvanredna uprava dovela kompaniju s Ministarstvom gospodarstva, odnosno ministricom Martinom Dalić”.

“Iz prezentacije će se moći vidjeti kakve je rezultate za kompaniju, dionike i države gdje Agrokor djeluje prouzročio Lex Agrokor”, smatra Todorić, koji se u drugoj od današnje tri objave posvetio, i nije mu prvi put, ministrici i potpredsjednici Vlade Martini Dalić.

“Kako je imala ogromnu želju da progura Lex Agrokor, ministrica Dalić je svima sve i svašta obećala, manipulirala s investitorima, mnogim dionicima Agrokora i javnosti. Kasnije, u svom stilu, većini ništa nije rekla, ništa nije obećala, što je prema njoj – dovelo do nepovjerenja susjednih država, velikih vjerovnika i dionika u Agrokoru, a što pak znači da je dio kompanije odsječen od matice. Kao što je vidljivo u prezentacijama, sinergije se gube nevjerojatno brzo, a za Agrokor, njegove dionike i Republiku Hrvatsku ogromne financijske štete”, ističe Todorić i ukazuje na prezentaciju “Koji su učinci lex-a na operativno poslovanje i vrijednost Agrokor prehrambene industrije i Agrokor maloprodaje hrane” koju je izradio i objavio na svojem blogu.

 

prezentacijaIzvor: Ivica Todorić
prezentacijaIzvor: Ivica Todorić
prezentacijaIzvor: Ivica Todorić
prezentacija







Na svojem blogu iznosi:

KOJI SU UČINCI LEX-a na operativno poslovanje i vrijednost Agrokor prehrambene industrije i Agrokor maloprodaje hrane

Kako ne bi zamarali čitaoce moga bloga s nekim velikim analizama, nastojat ćemo dati
samo nekoliko primjera u koju je poziciju Izvanredna uprava dovela kompaniju zajedno
sa Ministarstvom gospodarstva, odnosno ministricom Dalić. Iz prezentacije će se moći
vidjeti kakve je rezultate za kompaniju, dionike i države gdje Agrokor djeluje
prouzročio Lex Agrokor.
Kako je imala ogromnu želju da progura Lex Agrokor, ministrica Dalić je svima sve i
svašta obećala, manipulirala s investitorima, mnogim dionicima Agrokora i javnosti.
Kasnije, u svom stilu, većini ništa nije rekla, ništa nije obećala, što je prema njoj –
dovelo do nepovjerenja susjednih država, velikih vjerovnika i dionika u Agrokoru, a što
pak znači da je dio kompanije odsječen od matice.
Kao što je vidljivo u prezentacijama, sinergije se gube nevjerojatno brzo, a za Agrokor,
njegove dionike i Republiku Hrvatsku ogromne financijske štete.



Od početka afere Agrokor nameće se pitanje odgovornosti državnih institucija u nadzoru poslovanja i aktivnosti koncerna. Propituje se uloga HNB-a, HBOR-a, Porezne uprave… Kritika nije pošteđena ni Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Prema pisanju medija vodstvo HANFA-e, kojem šestogodišnji mandat istječe u siječnju, neće ostati na toj dužnosti.

Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Petar-Pierre Matek kaže da ne osjeća odgovornost u slučaju Agrokor. Osim nekih paušalnih prozivki nismo nikad dobili nikakve detalje gdje je to HANFA napravila propust, izjavio je.

Najglasnije su ovog tjedna HANFA-u prozivali Mostovi saborski zastupnici. Na njihovo pitanje što je HANFA poduzela prema faktoring društvima koje je zadužena nadzirati, Matek kaže da je tu “u okviru ograničenih ovlasti koje je tada imala poduzela ono što je mogla”. Naime, primjena Zakona o faktoringu odgađana je 30 mjeseci pa se nadzor mogao početi provoditi tek potkraj 2016., kada je zakon i stupio na snagu. Među ostalim, HANFA-in posao nije ni provjera točnosti informacija koje tvrtke objavljuju na burzi.

HANFA je nadležna isključivo za nadzor daju li se te objave u rokovima i na mjestima gdje je to obavezno, a investitori sami moraju procijeniti sadržaj tih informacija, kaže Matek za HRT.

Isto vrijedi i za revizore čije mišljenje najviše i vrijedi. Financijski analitičar Igor Gvozdanović kaže: “Čim su oni dali svoje mišljenje, HANFA ili bilo koja druga institucija koja nadzire ili kompaniju ili drugu financijsku instituciju jednostavno nema puno utjecaja na to.”

Je li se moglo učiniti više ocijenit će i Vlada, koja tek treba prihvatiti ili odbaciti HANFA-ino financijsko izjvešće za 2016.

IZ Kraša su izvijestili da su njihova ukupna potraživanja od Agrokora iznosila 27 milijuna kuna od čega je dio naplaćen, a za ostatak se čeka ishod nagodbe.

“Ukupno potraživanje Kraša od sustava Agrokora iznosilo je 27 milijuna kuna, od kojeg iznosa je jedan dio naplaćen, a za ostatak čekamo ishod nagodbe.”, navodi se u kratkoj objavi Kraša na Zagrebačkoj burzi.

Kraš u prvom polugodištu ostvario dobit

Inače, Kraš Grupa je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila dobit prije oporezivanja od 8,5 milijuna kuna, što je rast od 15,4 posto prema istom razdoblju lani, dok neto dobit iznosi 6,7 milijuna kuna i viša je 27,2 posto.

Grupa je u prvih šesti mjeseci ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 450 milijuna kuna, što je za 1,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. U ukupnim prihodima, prihodi od prodaje iznosili su 444,5 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 240,5 milijuna kuna.



IVICA Todorić u popodnevnim satima ponovo se oglasio na svom blogu, drugi put u samo par sati. Ovog je puta napravio procjenu rezultata nekoliko kompanija i još jednom optužio da je izvanrednoj upravi cilj pljačka Agrokora.

“Izvanredna uprava Agrokora stalno gura u prvi plan rezultate Konzuma d.d., vjerojatno kako netko nebi pitao za neke druge kompanije i njihove rezultate.

Slobodan sam bio napraviti procjenu rezultata nekoliko kompanija (prilog 1. pad i rast prihoda za 2017. godinu. Ovom prilikom upozoravam da se  druge kompanije i njihovi prihodi moraju uzimati u razmatranje oko analiza rezultata Agrokora, a ne samo gledati poslovanje Konzuma.


Kako se iz priloga 1. vidi po procjenama koje sigurno neće značajnije odstupati, ovih nekoliko kompanija prikazuje veliki pad prometa. To s ostalim činjenicama koje ćemo predstaviti govori kako je uvođenje izvanredne uprave donijelo nevjerojatne štete Agrokor grupi. Možda netko i ne razumije što znači ovako velikim brojkama pad prihoda i prodavat će maglu, ne bi li došli u priliku pljačke.. Agrokor trgovina, Velpro centar, Konzum Sarajevo, Tisak gotovo nestaju. To je ogromna šteta za Hrvatsku i gubi se silni novac?

U prilogu 2. naglasak je na maloprodaju Agrokor grupe u 5 država:

Liderska pozicija, oko 1.800 trgovina, tradicija, vrhunska znanja zaposlenika, najbolji svjetski softwarei  potencijal ogromne sinergije, potencijal ozbiljnog rasta…

Tvrdi da su se pripremali za dostavu dronovima

Uz ove fascinantne brojke ogroman novac koji je uložen za ostvarenje naših vizija, misija, strategija daje kompaniji posebnu vrijednosti. Sve je to doprinijelo snazi Maloprodaje Agrokor grupe da se paralelno transformira u jednu modernu, novu trgovinu koja nimalo ne zaostaje za svjetskim trendovima. Ono što je malo poznato, veliki novac i napori uloženi su u razvoj veleprodaje koja je jedan od koraka k novim transformacijama. A već danas upravljamo s najmodernijim online shoppingom u ovom dijelu Europe.

Agrokor ima najjaču distribuciju u državi i moderne distributivne centre, koji se pripremaju za distribuciju dronovima. Ukupna maloprodaja Agrokor grupe je oko 5,5 milijardi eura prometa, a u bliskoj budućnosti može doseći  i 10 milijardi eura. Ako u odnosu na promet maloprodaja Agrokor grupe vrijedi cca 4 milijarde eura, za 2-3 godine bi vrijedila 7 do 10.

Gospodine predsjedniče Vlade, ove snage i vrijednosti , vrijednost retaila i njegovu perspektivu dramatično uništavate, a ako ne prestanete,  sve ćete uništiti. Kažete da ni jednu kunu neće platiti hrvatski porezni obveznici. Vi već sada porez preplaćen državi sa strane Agrokora vraćate izvanrednoj upravi. A koliko se poreza manje uplaćuje u državni proračun? Da li je nekome jasno što se događa? Zar stvarno netko treba ovakvu  hrvatsku vrijednost opljačkati i uz to uništiti dobar dio konkurentnosti hrvatske industrije.

Zvijezda i Dijamant imaju zajedničku vrijednost 100. Zvijezda bez Dijamanta ili obrnuto ne vrijedi ni 30, a vi dobro znate da ste Dijamant već gotovo izgubili.

Treće: Ledo i Frikom vrijede 100. Ledo bez Frikoma, odnosno ako i dobije nešto za Frikom, neće dobiti 20. Tko to uzima prihode?

Ja imam ponudu u stolu za Jamnicu iz drugog mjeseca ove godine. Koliko ćete vi dobiti za Jamnicu? Tko će odgovarati za ove ogromne štete . Tko će na kraju odgovarati za milijarde eura koje će hrvatsko gospodarstvo izgubiti?

Gospodine predsjedniče Vlade, ovo je realna slika vašeg čistilišta”, napisao je Todorić.





Premijer Andrej Plenković danas je novinarima rekao kako nije znao za sastanke Ante Ramljaka s predstavnicima Knightheada prije nego što je Ramljak preuzeo upravljanje Agrokorom. Na tu se temu oglasio i Ivica Todorić.

Najnoviju objavu Ivice Todorića prenosimo u cijelosti:

“Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, ako vi niste znali za sastanke gospodina Ramljaka s predstavnicima fonda Knighthead prije donošenja neustavnog Lex Agrokora, onda ste bili ili naivni ili prevareni. Gospodin je Ramljak taj isti fond doveo u šibenski TLM, a njihov konzultant savjetnik mu je u Agrokoru, i znaju se i poslovno surađuju već godinama. U svakom slučaju to je znala Vaša potpredsjednica koja je, uz svoje partnere iz Ramljakovog kruga, taj isti Lex i pisala. Uostalom, to je potvrdio i sam gospodin Ramljak gostujući u jednoj emisiji RTL-a u kojoj je jasno naglasio vremenski okvir prije donošenja Lex-a rekavši „ kad smo pisali zakon“. Također, taj isti gospodin Ramljak, u suradnji s Martinom Dalić intenzivno je komunicirao i prije donošenja Lexa s nekim ljudima iz samog Agrokora. U kojem točno svojstvu? Provjerite pritom i ulogu odvjetnika Tina Doličkog, doći ćete do zanimljivih saznanja.

Te činjenice jesu dramatične, suprotno od onoga što ste rekli u Vašoj zadnjoj izjavi. Dramatične su jer ukazuju na smišljeni plan otimanja privatne imovine u kojem ste i osobno sudjelovali donošenjem Lexa. Gospodine predsjedniče Vlade, nadam se da ste pročitali i neprimjereni mail gospođe Dalić jednom članu uprave Agrokora od 28. ožujka poslan u sitne noćne sate. Naravno, ako jeste, sve vam je jasno. Nemojte sudjelovati u ovoj zločinačkom poslu, ti su ljudi izvan zakona. Ti ljudi obmanjuju institucije pravne države i vladajuću većinu. Kako imate ovlasti koje u kaznenim predmetima pripadaju samo DORH-u, provjerite i SMS poruke gospodina Ramljaka poslane 25. ožujka jednom članu uprave Agrokora. To Vam je i obaveza. Kažete nije bilo prijetnje i prisile u potpisivanju Lexa, samo pročitajte ove poruke. Ne zaboravite pritom da je najizravniju prijetnju i zastrašivanje potaknula upravo Vaša Vlada – samo dan prije nego sam bio prisiljen potpisati aktivaciju Lexa, dakle 6. travnja u Agrokor je ušla policija.

Po čijem nalogu gospodine predsjedniče Vlade? Ili niti to niste znali. Policijski službenici pritom izuzimaju dokumentaciju bez ikakvog nadzora vlasnika, moguća je zlouporaba i podmetanja razne dokumentacije nad čime nemam nikakvu kontrolu. Istovremeno s tim procesom gospodin Ramljak namješta bilance kako bi obezvrijedio Agrokor i poslužio ga jeftino svojim partnerima iza čega se kriju milijarde nepripadne imovinske koristi koje na taj način žele steći.”



Vlasnik Agrokora Ivica Todorić danas je u svojem blogu objavio da pozajmica koju je dobio od Agrokora u iznosu od 650 milijuna kuna nije ostala na njegovom privatnom računu nego je novac utrošen za otkup dionica Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te za kamate na PIK toggle kredit. Tvrdi da za to postoji dokumentacija.

“Točno je da je meni osobno Agrokor d.d. odobrio pozajmicu i transferirao 650 milijuna kuna. No, isto tako je točno da je taj novac istovremenu otišao EBRD-u za isplatu njihovog kredita kada su izašli iz vlasništva  čime su otkupljene dionice Agrokora. Također, istina da mi je Agrokor odobrio i pozajmicu od 192 milijuna kuna, kao što je i istina da je taj novac istovremeno transferiran za kamate Pik togglekreditora. Nijedan euro nije ostao na mojem privatnom računu. Za ove transakcije postoji sva valjana dokumentacija u Agrokoru, i nikakvog skrivanja niti nelegalnih isplata kako insinuira Ramljak nije bilo”, piše Todorić u blogu.

“Da me Vlada neustavnim Lex Agrokorom nije onemogućila u restrukturiranju i vođenju Koncerna, sve bi se obveze podmirile iz stvorene vrijednosti moje kompanije. Također, na sve troškove koje spominje Ramljak u svojoj prezentaciji plaćen je porez i one su zakonski potpuno transparentne. Činjenica je i da u cijelom izvješću izvanredne uprave Agrokora postoje sporne stavke u računovodstvenim i revizorskim standardima, o čemu ću , nakon dubinske analize, dati svoj cjeloviti osvrt”, poručio je.



Nakon što je privremena uprava Agrokora objavila “Prezentaciju revidiranih financijskih izvješća za 2016. godinu”, utvrdio sam nekonzistentnost i parcijalno prikazivanje podataka u javnosti. To se odnosi i na revidirane podatke, ali i na čitav niz spinova u medijima, koji su, naravno, u funkciji pritiska na dionike.

Izvanredni povjerenik Ante Ramljak govori o 3 divizije Agrokora; Prehrambena industrija, Poljoprivreda i Maloprodaja čija izvješća je predstavio u četvrtak.

Za prehrambenu industriju i poljoprivredu kaže kako te divizije “imaju gubitke ali ti sektori rade vrhunski”.

Za diviziju Prehrambene industrije kaže da firme posluju odlično, da se radi o jednokratno otpisanim stavkama unutar kompanija i da kapital nije negativan.

Za diviziju Poljoprivreda navodi primjer Belja i ističe dokapitalizaciju od 1,4 milijarde kuna. Za sve poljoprivredne tvrtke govori kako su raščišćavali negativne stavke, ali da firme posluju odlično i da kapital nije negativan.

Što se tiče divizije Maloprodaja, izvanredni povjerenik je kazao da je Konzum u 2016. godini poslovao s operativnom dobiti. No, zbog otpisa ima negativan rezultat. Također je naglasio da otpisi nemaju utjecaj na operativno stanje kompanije. Istaknuto je da su najveći otpisi vezani uz procjenu testa vrijednosti imovine. Konzumova najznačajnija pojedinačna stavka ispravka vrijednosti je na tvrtki IDEA u Srbiji. Istina je da Konzum nije u potpunosti završio proces spajanja IDEA-e i Mercatora Srbija ali samo spajanje je započeto, radili su ga ponajbolji konzultanti za tu vrstu posla u Europi. Dokumentacija o tome postoji u Konzumu i IDEA-i. 

Iz prezentacije je vidljivo da se rezervacije u najvećem dijelu odnose na interne odnose, a prezentirane otpise smatram najvećim dijelom neprihvatljivima, neke i protuzakonitima.

Iz prezentacije se kao nepobitna činjenica vidi kako su brojke namještane sa točno određenim ciljem, što je nedopustivo. Iz toga proizlazi da se u kompanijama radilo po nalogu. Sličan izvještaj privremene uprave sam i očekivao. Međutim, ono što nisu mogli izbjeći je činjenica da su kompanije pokazale svoju snagu i pravac u kojem su se do sada kretale.

A sad i potvrđujem da prezentirana financijska izvješća privremene uprave kompanija u potpunosti potvrđuju poslovnu strategiju koju je Agrokor imao krajem 2016. godine, kao čvrst plan za neprekidan razvoj grupe u narednim godinama.

Nakon preuzimanja Mercatora, stekli su se uvjeti za operativno i financijsko restrukturiranje Agrokora, koji su otpočeli početkom 2015. godine. U međuvremenu prehrambena industrija je potpuno pripremljena za IPO, imamo valjanu dokumentaciju za pripremu i početak procesa i trading na Londonskoj burzi koji je  trebao početi u svibnju 2017. godine. Nadalje, poljoprivredna divizija je potpuno operativno pripremljena i napravljena  je valjana dokumentacija za početak rada na pripremi za IPO-a koji se očekivao 2018 .godine.

Istina je da je maloprodaja bila u punom zamahu operativnog restrukturiranja koje bi se završilo do ljeta 2018. godine, nakon čega bi i te kompanije došle u punu kondiciju konkurentnosti.

U Zaključku prezentacije stoji:

„Negativan kapital koji je proizašao iz provedenih uskladbi će se adresirati kroz prijedlog nagodbe na kojem Izvanredna uprava sa svojim timovima intenzivno radi“.

Zaključite sami koji je cilj izvanredne uprave i na koji način ga želi postići.

14 koraka pljačke Agrokora koje je odobrila Vlada




Koristeći analitiku pravnih i ekonomskih eksperata, ali i izvore koji dolaze od samih provoditelja nezakonitih radnji u potpunosti je rekonstruiran cijeli zločinaćki poduhvat u 14 točaka i iznosim ga ovdje hrvatskoj javnosti. O tome kako se i zašto manipulira s Agrokorovim bilancama sada je potpuno jasno:

  1. KORAK: Smjena managementa kroz zakon (Lex Agrokor)
  2. KORAK: Postavljanje novog managementa na sve ključne upravljačke funkcije u Agrokoru d.d. (management u akvizicijama uglavnom nije diran jer je potrebno da na tim pozicijama ostanu manageri koji su ranije bili u sustavu kako bi ih se moglo natjerati ucjenom da potpišu ispravke financijskih izvješća)
  3. KORAK: Novi management preuzima sve funkcije u financijama i strategiji u cilju pokretanja revidiranih financijskih izvještaja za 2015. Godinu i  izradu financijskih izvještaja za 2016. koje bivši management nije stigao predati
  4. KORAK: Provode se čišćenja bilanci kroz umanjenja i rezervacije u dijelu zaliha, revalorizacijskih pozicija, potraživanja, procjena vrijednosti imovine i kroz to se dolazi do generiranja visokih gubitaka u knjigama kao priprema provedbe razvlašćivanja postojećih vlasnika
  5. KORAK: Objavljuju se poslovni rezultati u kojima se evidentiraju visoki gubici uz reviziju revidiranih poslovnih izvještaja za 2016. godinu u kojima se navodi zabilježba mogućeg neprikazivanja stvarnog stanja poslovanja društva uz opasku potencijalne prijevare u poslovnom izvještaju
  6. KORAK: Tijekom izrade izvještaja, paralelno se po diskontnim vrijednostima otkupljuju dugovanja na tržištu i time stječe kontrola nad dugom kompanije
  7. Kada se otkupom dugovanja kroz diskont preuzme kontrola nad dovoljnim iznosom duga, stvorena je pretpostavka da se krene sa stvaranjem novog zaduženja kompanije po roll-up modelu, prema kojem se uz diskont otkupljeni stari dug kompanije novim zaduženjem podiže u prioritetni status namirenja u omjeru 1:1 neovisno o diskontu postignutom prilikom otkupa tog istog starog duga
  8. Objavljuje se stanje duga svih vjerovnika kompanije prikazano na način kao da je kompanija stala s radom s datumom objave, odnosno sva dugovanja prikazuju se dospjelima neovisno o njihovoj ročnosti i normalnom tijeku poslovanja u kojem svaka kompanija u svom redovnom radu ima otvorenih dugovanja prema kreditorima, dobavljačima i ostalim stake holderima. U svijetu bankarstva takva situacija bi se mogla poistovijetiti s scenarijem u kojem štediše i svi klijenti banke u jednom danu zatraže od banke isplatu svojih sredstava. Takav udar niti jedna banka na svijetu ne može izdržati.
  9. KORAK: Objavljenim iznosom ukupnih dugovanja prikazuje se da je vrijednost kompanije negativna, čime se stvara pretpostavka prijedloga pokretanja nagodbe u kojoj se ide u smjeru pretvaranja dugovanja u kapital kompanije
  10. KORAK: Tekuće operativno poslovanje se pušta da se odvija sve lošije kako bi se dodatno umanjila vrijednost samih kompanija kroz umanjenje njihovog operativnog rezultata poslovanja
  11. KORAK: Izrađuje se prijedlog nagodbe u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene grupe. Svi vlasnici duga koji su kroz roll-up model stekli prioritetan status naplate, ulaze u prioritetan naplatni red u kojem naplaćuju 100% svojih potraživanja. Ostalim vjerovnicima se nudi umanjenje glavnice duga i naplata ostatka kroz model otplate kroz godine ili pretvaranje ostatka duga u kapital kompanije.
  12. KORAK: Na osnovu definiranih gubitaka prvo se pokreće umanjenje postojećeg kapitala kompanija za vrijednost dijela duga na teret postojećih dioničara, čime se postojeći dioničari svode na desetinu vrijednosti imovine. Navedeni korak se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija s obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva, čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga.
  13. KORAK: Po umanjenju temeljnog kapitala za iznos gubitaka na teret postojećih dioničara, skupštini se daje na glasanje povećanje temeljnog kapitala kompanija kroz unošenje prava (dugovanja) u capital kompanije po svom iznosu čime su svi oni koji su vlasnici prioritetnog potraživanja (stečenih kroz roll-up model) dovedeni u privilegirani položaj i sav svoj dug pretvaraju u udio u kompanijama. Navedeni korak također se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga.
  14. KORAK: Upisom dokapitalizacije i novim imateljima poslovnih udjela provedeno je i legalizirano preuzimanje kompanija te imatelji prioritetnog duga postaju vlasnici kompanija14 koraka pljačke



KONZUM, glavna Todorićeva tvornica za proizvodnju gotovine, očito je bila i glavno središte “nepravilnosti” u Agrokoru.

Maloprodajni dio Agrokora koji je bio obuhvaćen revizijom – Konzum i Tisak Grupa – imao je prošle godine ukupni gubitak od 2,2 milijarde kuna. Od tog iznosa, 1,9 milijardi kuna otpada na Hrvatima, zbog nekog razloga, omiljeni trgovački lanac Konzum.

Fantomska ulaganja od dvije milijarde kuna

Revizija je otkrila ogromne “greške” u poslovnim izvješćima Konzuma, a najveći dio tog iznosa odnosi se na pogrešno vrednovanje ulaganja u druge kompanije. Najveći ispravci vrijednosti odnose se na trgovački lanac Idea u Srbiji. Nakon što je Todorić preuzeo Mercator, poslovanje tog trgovačkog lanca prebačeno je na Mercator S bez naknade, ali to očito nije bilo ispravno vrednovano u poslovnim knjigama. Radi se o pogrešci od preko dvije milijarde kuna.

“Društvo je prepravilo računovodstvenu pogrešku priznavanja troška stjecanja iznad razine ugovorene kupoprodajne vrijednosti udjela u društvu IDEA d.o.o. u trenutku stjecanja od društva Agrokor d.d., uvećan za naknadno provedenu dokapitalizaciju u novcu izravno na teret kapitala u visini od 2.069.890 tisuća kuna, a koji su prethodno bili priznati kao dio vrijednosti udjela u društvu IDEA d.o.o. Prethodno priznata ulaganja u visini od 2.069.890 tisuća kuna temeljem raspoložive dokumentacije nisu mogla biti dovedena u svezu s ulaganjem u kapital društva IDEA d.o.o. niti su priznati kao povećanje kapitala u financijskim izvještajima društva IDEA d.o.o. na dan bilance.

Na teret kapitala je priznat i dodatni dio ulaganja koji je formiran kapitalizacijom troškova, koji se temeljem raspoložive dokumentacije nije mogao dovesti u izravnu vezu s ulaganjima u društvo IDEA d.o.o. niti je priznat kao povećanje vrijednosti kapitala društva IDEA d.o.o. do dana bilance. Društvo je prepravilo računovodstvenu pogrešku na teret kapitala na dan 1. siječnja 2015. godine u iznosu od dodatnih 804.062 tisuće kuna”, navode revizori PwC-a.

Za 164 milijuna kuna “obveza” nema dokumentacije

Kakav kaos je vladao u Konzumu pokazuje i to što za čak 164 milijuna kuna obveza koji su prikazani kao operativni trošak uopće ne postoji nikakva dokumentacija.

“Na dan 31. prosinca 2016. godine Društvo je imalo dugovni saldo od 164 milijuna kuna na prijelaznom kontu obračunatih obveza za koje nije imalo odgovarajuću dokumentaciju. Od tih 164 milijuna kuna, 71 milijun kuna je iskazan kao operativni trošak u 2016. godini, a 93 milijuna kuna kao operativni trošak u 2015. godini. Bez odgovarajuće dokumentacije nismo se mogli uvjeriti da li su navedeni troškovi priznati u ispravnom razdoblju, točnom iznosu i na što se uopće odnose”, navodi se u izvješću PwC-a.

Revizor sumnja u nastavak poslovanja Konzuma

Iako je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik Agrokora, rekao da Konzum operativno dobro posluje te da dobavljači i radnici nemaju razloga brinuti revizori su, s obzirom na gubitak i činjenicu da kratkoročne obveze premašuju kratkoročnu imovinu, sumnjičavi prema dugoročnom nastavku poslovanja te kompanije.

“Skrećemo pozornost na bilješku 2 u kojoj je opisano da je Društvo tijekom godine koja je završila 31. prosinca 2016. godine ostvarilo neto gubitak u iznosu od 1.858.845 tisuće kuna, na taj dan kratkoročne obveze Društva su veće od kratkotrajne imovine za 11.400.093 tisuće kuna. Kao što je navedeno u bilješci 2, te okolnosti, uz ostala pitanja navedena u bilješci 44, ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja stvara značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Naše mišljenje nije modificirano u svezi ovog pitanja”, navodi PwC.

Bulj tvrdi kako je već tražio odgovor na pitanje je li Marić sudjelovao 26. veljače na sastanku u Vladi kad je tema bila Agrokor.

Mostov zastupnik Miro Bulj ponovno je u četvrtak zatražio odgovor na pitanje je li “izuzeti” ministar financija Zdravko Marić bio 26. veljače na sastanku u Vladi kad je tema bila Agrokor i je li se po premijerovoj “zapovijedi” 3. ožujka sam sastao s Ivicom Todorićem.

Ranije sam to pitanje postavio ministru Mariću, do sada nismo dobili nikakav odgovor pa bi ga trebalo postaviti premijeru koji je Marića branio kad se tražila njegova smjena, rekao je Bulj nakon stanke u Hrvatskome saboru.

Premijera je prozvao da ni on ne želi odgovoriti, te da je obmanjivao hrvatsku javnost kad je govorio da se Marić ne petlja, da se izuzeo iz procesa oko Agrokora.

“To je laž, Marić je bio na sastanku, odlučivao je, slušao, predlagao i sastajao se samostalno s Todorićem, Marić je ključna osoba cijele priče koja se pilatovski izuzela u najtežim trenucima hrvatskoga gospodarstva, a u biti je sudjelovala u cijelom procesu u slučaju Agrokora. On je cijelo vrijeme znao sve”, ustvrdio je Bulj.

IVICA TODORIĆ oglasio se na svojem blogu na kojem je komentirao današnju objavu izvješća.

“Agrokor je prezentirao revidirane financijske izvještaje za 2016. godinu operativnih kompanija Agrokor grupe. Ona potvrđuju veliku vrijednost koju smo izgradili tijekom 30 godina neprestanih ulaganja. Izvješća analiziram sa svojim financijskim ekspertima i o njima ću se očitovati u narednim danima”, poručio je kratko Todorić.



RAMLJAKOVA prezentacija iz koje je vidljivo da su bilance Agrokorovih kompanija bile precijenjene za 13 milijardi kuna, nije iznenadila konzultanta Andreja Grubišića. Brojke koje su danas predstavljene odgovaraju onima koje su već bile procurile u javnost.

“Ono što me pozitivno iznenadilo je to da je ovdje dominantno riječ o otpisima stavki u imovini i obvezi za potraživanja koje se uglavnom odnose na međusobne transakcije povezanih poduzeća, dakle sve je unutar Agrokora. Nije primjerice Ledo dao nekom trećem milijardu kuna koje sad ne može naplatiti. To je jako bitno jer je sve unutar Agrokora, mi danas nismo vidjeli konsolidirano izvješće prema trećima. Koliko sam uspio vidjeti, čini mi se da se dvije trećine odnose na Ideu i međusobne pozajmnice. Idea nije više u Konzumu, ali je u Mercatoru, nije je netko negdje odnio. Priroda ovih gubitaka je znatno manje loša nego što sam mislio da će biti”, rekao je.

Grubišić: Za vjerovnike je ključno što nema skrivenih obaveza

Naglašava kako nije bilo riječi o tome da su izostala knjiženja troškova ili skrivenih dodatnih obaveza. On što su otpisali po malo se akumuliralo godinama, a sad je jednokratno otpisano. “Sad su podigli tepih i napravili kemijsko čišćenje”, kazao je.

Za vjerovnike je, smatra Grubišić, najbitnije postoje li skrivene obaveze, a ne je li Jamnica duguje Ledu “sto ili dvjesto”. “Ramljak je pretjerano dao naglasak na negativni kapital. Firma neće propasti ako ima negativni kapital, nego ako nije u stanju generirati cash flow. Negativni kapital nije nikakav razlog za stečaj. Ohrabrujuće je to da Konzum operativno ne gubi novac, 200 milijuna kuna na 10 milijardi prihoda je skromna EBITDA marža, ali bolje da je u plusu nego u minusu”, komentirao je.

Na naše pitanje je li ovo otkriće o 13 milijardi kuna uljepšane bilance povod za kaznenu prijavu protiv Todorića i njegovih direktora, Grubišić kaže: “Ne bih tako olako izlazio s konstatacijom da je to kazneno djelo. Budimo iskreni, onda bi puno poduzetnika u Hrvatskoj trebali staviti u zatvor. To što nije rasknjižio zalihe i umanjio vrijednost Idee koju je prenio na Mercator je stvar procjene. Gospođa Lozić je danas rekla: “Ja bih”, okej, možda netko drugi ne bi”, zaključio je.

Interes istražitelja pobudila je prodaja Kozma njemačkom Mulleru. Formalni Agrokorov pregovarač bila je Piruška Canjuga, dok su glavni akteri tog poslovnog dogovora kojim je zapravo dokazano da je cijeli posao između Nexusa i Agrokora u slučaju Kozmo – bio fiktivan, bili su ni manje ni više – Ivan Todorić, sin Ivice Todorića i Sanel Skenderović, direktor njemačkog lanca Muller, nepoznat široj javnosti osim u krugovima zagrebačkog noćnog života

Pod lupom istražitelja upravo se našla kupoprodaja lanca Kozmo, kojeg je kupio njemački lanac Muller.

Lanac Kozmo kupio je Nexus fond prije više od 5 godina i to od Agrokora. Već kod te transakcije, u poslovnim kuloarima se moglo čuti da je Ivica Todorić, odnosno Agrokor, samo „parkirao“ lanac Kozmo u Nexus fond koji je, zapravo, njegov i Lukovićev projekt, za takve vrste manevara formalni osnivač i predsjednik bio je Marko Lesić. U ovom slučaju riječ je bilo o oslobađanja Agrokora kreditnih zaduženja, tj. stvaranja prihvatljivije bilance za kreditne institucije u dogovoru s tadašnjim guvernerom HNB-a, Željkom Rohatinskim, ujedno i intimusom i savjetnikom Ivice Todorića.

Fiktivna transakcija




Cijeli taj proces, kao i puni drugih, prošao je tada daleko od očiju javnosti, ali je zato interes istražitelja pobudila transakcija prodaje Kozma njemačkom Mulleru. Pritom ništa ne bi bilo čudno da se taj posao nije dogovarao u Agrokorovom tornju, a ne u Nexusu. Formalni Agrokorov pregovarač bila je Piroška Canjuga, dok su glavni akteri tog poslovnog dogovora kojim je zapravo dokazano da je cijeli posao između Nexusa i Agrokora u slučaju Kozmo – bio fiktivan, bili su ni manje ni više – Ivan Todorić i Sanel Skenderović. Ivan Todorić je sin Ivice Todorića, dok je Sanel Skenderović, bio direktor njemačkog lanca Muller, nepoznat široj javnosti osim u krugovima zagrebačkog noćnog života.

Sada je najvažnije pitanje – koliko su oštećeni investitori u Nexus fondu tom transakcijom koja se vodila iz Agrokora, a ne po pravilima fondovske struke – prema svim zainteresiranim kupcima. Isto tako je zanemarena činjenica da su Ivan Todorić i Sanel Skenderović poslovno povezani i projektom SUB City Centra u Župi Dubrovačkoj. Naime, početkom rujna 2015. godine otvoren je trgovački centar na 23.000 četvornih metara u kojem je najveći najmoprimac bio Maxi Konzum, a potom – njemački Muller. Investicija je bila teška oko 22 milijuna eura, a kao jedan od privatnih investitora u taj projekt, pojavio se Ivan Todorić. Važno je napomenuti da u dijelu investicije Ivana Todorića nije sudjelovao Agrokor, već on sam, kreditnim linijama kroz tvrtke u svom vlasništvu. Nakon samo godinu dana poslovanja, Centar je prešao u vlasništvo Konzuma i promijenio naziv u K Centar SUB City.

Interes istražitelja je vezan i za razliku u cijeni privatnog investitora Ivana Todorića u izgradnju Centra, kao i kupoprodajnu cijenu Konzuma kao članice koncerna Agrokor i njenog predsjednika Nadzornog odbora, također Ivana Todorića.

Glavni izvođač izgradnje Centra bila je Projekt-Gradnja iz Slavonskog Broda, čiji je osnivač Željko Čuruga teško optužio Ivicu Todorića da ga je uništio i oteo mu tvrtku.

http://www. jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekskluzivno-kako-me-unistio-ivica-todoric-bivsi- vlasnik-gradevinske-tvrtke-detalino-opisao-poslovnu-suradniu-s-agrokorom/6346366/

Kao drugi po veličini najmoprimac poslovnog prostora u tada Todorićevom Shoping Centru pojavio se Muller s više od 3000 kvadrata najmu na dvije lokacije unutar Centra i godišnjim najmom većim od 720.000 eura kao i ugovorom na 8 godina, što iznosi 5,760.000 eura. Taj Mullerov posao vodio je osobno Sanel Skenderović u ime najmoprimca u trgovačkom Centru, Ivana Todorića.

Skenderoviću stan za ugovor od gotovo 6 milijuna eura?

Zanimljivo je da je nakon otvaranja Centra, Skenderović postao vlasnik dvoetažnog stana u elitnoj urbanoj vili sa šest dvoetažnih stanova, na Kapelici u središtu Dubrovnika. Skenderović je stan kupio od tvrtke povezane s Todorićevim partnerom u izgradnji SUB Centra, lokalnim investitorom, Petrom Čučukom. Istodobno je Skenderović otvorio u SUB Centru dućan s ekskluzivnim košuljama tvrtke u njegovom vlasništvu, pod brendom Blue Homme, koja je u međuvremenu otvorila lanac svojih trgovina po Hrvatskoj, najviše u bivšim prostorima Domaće tvornice rublja (DTR) u vlasništvu poduzetnika Miće Carića.

Pritom je upitna povezanost privatnih interesa Ivana Todorića i Sanela Skenderovića u financijski transakcijama, od trgovačkog centra u Dubrovniku, do prodaje Kozma Mulleru.

Važno je i utvrditi jesu li oštećeni Nexusovi investitori u netransparentnoj prodaji Kozma, posredstvom Konzuma, odnosno Agrokora – Mulleru. Osim te transakcije, istraga je usmjerena i na privatne interese Sanela Skenderovića.

Naposljetku, trgovački Centar K SUB City završio je u vlasništvu južnoafričkog investicijskoga fonda, isto kao i nekoliko Konzumovih shoping centara – Meridijan shoping centar u Gračanima.

Svakako je neuobičajeno da njemački lanac Muller tako bogato nagrađuje svoje mlade menadžere, poput Skenderovića, koji ima mogućnosti za kupnju nekretnine u središtu Dubrovnika procijenjene na 500.000 eura, kao i jurnjavu Zagrebom u najnovijem porscheu carera bijele boje, vrijednom 200.000 eura. Istodobno se po zagrebačkim koluarima priča da dobavljači Mullera i Skenderović kao domaćin, financiraju razuzdane partyje s obiljem ilegalnih supstanci. Kolaju i informacije da je u vrijeme ovogodišnje Ultre u Splitu, Skenderović platio 400.000 kuna za najam vile i upriličeni party.

Je li Skenderović sve blagodati ostvario svojim izuzetno prisnim odnosom sa suvlasnikom lanca Muller, gospodinom Mullerom, ili su one rezultat možebitnih kaznenih dijela poslovno-privatnih odnosa navedenih u tekstu – dokazat će istraga!

Objavio I.Babić

Nakon što je objavljena informacija da je u kontroli poslovanja Agrokora pronađeno tri milijarde kuna vrijednih računa koji se odnose na troškove i obveze koncerna koji su datirani od 2010. do 2015., a koji nisu bili knjiženi u financijskim izvješćima i bilancama, u srijedu se s reakcijom na svom blogu javio Ivica Todorić koji tvrdi da je riječ o lažnim i paušalnim podacima.

Kao što smo izvijestili, prema informacijama iz povjerljivih izvora, Agrokor je poboljšavao svoju bilancu i otvarao mogućnost za prikazivanje veće dobiti nego što bi bilo moguće da su ti računi knjiženi, a dio te dobiti je bio isplaćivan i na račune najvećeg, 90-postotnog dioničara Agrokora, odnosno njegove tvrtke Adria Group Holding BV iz Nizozemske, koja ima 95 posto dionica koncerna, a čiji je vlasnik firma Agrokor projekti u vlasništvu Ivice Todorića. Osim toga, zahvaljujući takvim friziranim bilancama (ako su te informacije korektne) koje nisu uključivale proknjižene račune na ime troškova i obveza, Agrokor je dobivao kredite i plasirao korporativne obveznice.

– Ničim potkrijepljeni, paušalni i lažni podaci o tobožnjih 3 milrd kn prikrivenog troška koji su se, iz istog neimenovanog izvora pojavili u nekim medijima obična su konstrukcija i nemaju nikakve veze sa stvarnošću. Tvrdim da je riječ o zlonamjernom podmetanju i eklatantnoj laži koja, očito, služi za nedopušteni pritisak na revizore i obmanjivanje javnosti, tvrdi u svojoj reakciji Ivica Todorić.

– Za mog upravljanja Agrokorom, sva relevantna dokumentacija knjižena je sukladno pozitivnim zakonskim propisima i dobrim poslovnim praksama na najtransparentniji način. Revizori koji su provjeravali i revidirali financijske izvještaje uvijek su transparentno dobivali uvid u svu dokumentaciju koja je bila osnova za izradu financijskih izvještaja i za razliku od “neimenovanog izvora” ja stojim iza toga, navodi Todorić.

– Potpuno je neobjašnjivo kako je moguće da se temeljem tako nepotpunih i neprovjerenih informacija, a plasiranih na nezakonit način, izlazi s informacijama u javnost pri čemu se dodatno te neprovjerene informacije zlonamjerno interpretiraju. Takvim postupanjem od strane osoba koje su određene informacije učinile dostupne medijima kao i osobe koje su takve informacije učinile dostupnima javnosti uz zlonamjernu interpretaciju počinjeno je više kaznenih djela i to zlouporaba službenog položaja i ovlasti iz članka 291 kaznenog zakona, odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne iz članka 262., zlouporaba povlaštenih informacija iz članka 259. te klevete iz članka 149. Kaznenog zakona. Obzirom da sam navedenim objavama pretrpio znatnu štetu u raznim vidovima, inicirat ću kazneni progon i drugu pravnu zaštitu protiv svih fizičkih i pravnih osoba involviranih u navedene protupravne radnje, najavio je u svom blogu Todorić.



U kontroli poslovanja Agrokora pronađeno je tri milijarde kuna vrijednih računa koji se odnose na troškove i obveze koncerna koji su datirani od 2010. do 2015., a koji nisu bili knjiženi u financijskim izvješćima i bilancama, neslužbeno doznajemo od povjerljivih izvora.

Tako je Agrokor poboljšavao svoju bilancu i otvarao mogućnost za prikazivanje veće dobiti nego što bi bilo moguće da su ti računi knjiženi, a dio te dobiti je bio isplaćivan i na račune najvećeg, 90-postotnog dioničara Agrokora, odnosno njegove tvrtke Adria Group Holding BV iz Nizozemske, koja ima 95 posto dionica koncerna, a čiji je vlasnik firma Agrokor projekti u vlasništvu Ivice Todorića. Osim toga, zahvaljujući takvim friziranim bilancama (ako su naše informacije korektne) koje nisu uključivale proknjižene račune na ime troškova i obveza, Agrokor je dobivao kredite i plasirao korporativne obveznice.

Opravdanja

Ako su naše informacije točne, to bi moglo rezultirati raznim pravnim postupcima protiv Agrokora, odnosno odgovorih osoba u koncernu. Ovdje se, naime, ne radi o ispravcima vrijednosti imovine i investicija, na primjer, zbog različite procjene vrijednosti brendova i famoznog goodwilla, nego o “tvrdim” troškovima i obvezama, računima koji nisu bili prikazivani u godišnjim bilancama.

Naš izvor tvrdi da je uprava koncerna (ne znamo je li to napravio Ivica Todorić ili Antonio Alvarez, koji je tada nakratko bio preuzeo upravljanje nad Agrokorom) pred samu aktivaciju lex Agrokor, dakle neposredno prije 7. travnja 2017., upisala 2,2 milijarde kuna troškova u bilancu 2016., navodno na ime troškova organizacije Inicijalne javne ponude Agrokora. Time je, lako moguće, uprava pokušala opravdati dio od te tri milijarde kuna neprikazanih troškova, ali je problem u tome što se, kako kažu naši izvori, ti računi, ukupno vrijedni tri milijarde kuna u rasponu od 2010. do 2015., nisu odnosili na IPO, nego na druge aspekte poslovanja.

Čeka se revizija

Konačni rezultati revizije bit će poznati krajem tjedna, nije još sigurno hoće li to biti u četvrtak ili petak, pa ćemo tada dobiti cjelovitu priču, ali je ovaj podatak dovoljan, ako je istinit, za najavu velikih nevolja za Todorića i one koji su bili odgovorni za takav “propust”. Uz to, ovdje se radi samo o računima Agrokora, a ne pojedinih tvrtki iz koncerna, tako da je moguće da su određena poduzeća provodila sličnu “politiku”, ali ta informacija nam nije bila dostupna. Kada je riječ o profitu, odnosno dividendama koje je Agrokor isplaćivao u tim godinama, službeni podaci iz Agrokora govore da je od 2009. do 2015. isplaćeno 806 milijuna kuna, od čega je na račun Todorićeve tvrtke išlo 95 posto tog iznosa.

Pritom su najznačajniji iznosi isplaćeni u 2014. i 2015., po 281 i 190 milijuna kuna. Iako tri milijarde kuna ne predstavljaju, relativno gledano, pretjerano velik iznos u višegodišnjim ukupnim prihodima Agrokora, sasvim je sigurno da se ne radi o nezanemarivim iznosima, te da su djelomično utjecali na visinu profita i isplaćene dividende, a još više su utjecali na povjerenje kreditora.

Na ovom mjestu treba napomenuti kako je tjednik Nacional objavio da je anonimnim putem dobio kopiju pisma, datiranog 27. travnja 2016., u kojem se revizori iz tvrtke Baker Tilly, službeni revizori Agrokora do 2016., obraćaju upravi i dioničarima društva Konzum d.d. U članku se navodi da Baker Tilly službeno izražavaju sumnju u fer iskazane vrijednosti brenda Kozmo i drugih tvrtki, ali se jednako tako ističe da tu revizorsku kuću to ne oslobađa odgovornosti za moguće propuste u revidiranju financijskih izvješća Agrokora i njegovih kompanija.

Hrvatska revizorska komora je, pak, na pitanje novinara odgovorila da je zadnji izravni nadzor nad revizorskim društvom Baker Tilly provela 2014/2015. te da je tada izrečena mjera otklanjanja nepravilnosti u primjeni zahtjeva određenih Međunarodnih revizijskih standarda i dijela zahtjeva Međunarodnog standarda kontrole kvaliteta. “Tu je potrebno napomenuti da se tijekom izravnog nadzora ne pregledavaju svi revizijski angažmani koje je revizorsko društvo ugovorilo za određenu godinu, već se za nadzorni pregled formira uzorak revizijskih angažmana. U predmetnom nadzoru Baker Tilly, nalaz nadzora proizlazi iz pregleda obavljenih revizija financijskih izvještaja određenih članica koncerna Agrokor za 2013.”, stoji u odgovoru Hrvatske revizorske komore.

Odgovornost

Dakle, uočene su određene nepravilnosti, ali ne tolike da se reviziji dade negativno mišljenje. Nema sumnje da će rad tvrtke Baker Tilly Hrvatska doći pod povećalo svih zainteresiranih aktera u ovoj priči, pogotovo nakon što se objavi izvješće, a bit će zanimljivo čuti i njihovu konkretnu obranu. Još jednom valja podsjetiti da će, uz “brojke i slova” koje će iznijeti revizor, moguća prekršajna ili kaznena odgovornost Ivice Todorića i drugih odgovornih ljudi u Agrokoru ovisiti o interpretaciji tih brojki i slova, pogotovo kad je riječ o ispravi vrijednosti imovine.

No, kad je riječ o neprikazivanju u bilanci Agrokora konkretnih računa na ime troškova i obveza, tu se radi, ako su podaci točni, o “tvrdim” malverzacijama, koje će Todoriću i društvu biti teško prokazati kao “grešku u obračunu”, “krivu procjenu” ili “drugačiju metodu prikazivanja vrijednosti”.

AUTOR: Frenki Laušić

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close