AGROKOR

Mediji griješe. Ivica Todorić nije konačni cilj ruske tužbe protiv njega i protiv Agrokora. Puno je vjerojatnije da je Todorić samo prolazni cilj, dok je konačni cilj tužbe izvesti na čistac hrvatsku Vladu, stanje u Agrokoru i oko Agrokora od početka ove godine, otkad je rejting agencija Moody’s objavila negativno izvješće, a situacija u koncernu se počela spiralno pogoršavati.

S tim bi onda saznanjima bio pokrenut i proces u Washingtonu, na međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova (spekulira se da postoji mogućnost da se Sberbank odluči za još neki međunarodni sud, na primjer u Nizozemskoj, a uostalom, već su poduzete pravosudne aktivnosti u Srbiji i Sloveniji).

German Gref | Author: REUTERSREUTERS

Sberbank bi se, možda s još nekim ulagačima u Agrokor, pokušala naplatiti na tim međunarodnim sudovima.

Više je argumenata tom zaključku. Prije svega, Sberbank, koja je podigla tužbu, plasirala je u Agrokor ukupno 1,1 milijardu eura. S obzirom na stanje u kompaniji, nerealno je očekivati da se iole naplati iz imovine Ivice Todorića.

Uostalom, za kredit koji je formalni predmet tužbe Sberbank je dobio u zalog dijelove Kulmerovih dvora koji pripadaju obiteljima Ivice Todorića i njegova sina Ante.

Kredit je odobren 20. veljače, u jeku krize, a Sberbank Todorića i Agrokor tuži za davanje lažnih podataka.

Prema prezentaciji potpredsjednice Vlade Martine Dalić na sjednici Vlade, Todorić se Vladi prvi put obratio početkom ožujka.

Na suđenju i iz svjedočenja potpredsjednice Dalić te izvanrednog upravitelja Ramljaka moći će se ispitivati je li Vlada o situaciji u Agrokoru znala i prije. Uostalom, i sam Ante Ramljak je dao izjave u tom smislu.

Posljednji mjeseci prije aktiviranja “lex Agrokora” postali su odjednom predmet pojačanog interesa. U to se vrijeme održavao niz sastanaka između Todorića (Agrokora), Vlade i investitora.

O nekima je javnost bila obaviještena (barem naknadno), a o nekima i nije.

Tužbom i sudskim ispitivanjem zacijelo će se pokušati razotkriti je li netko nekome radio iza leđa, preciznije – da nije netko nekome radio iza leđa.

Pouzdano je da ruska strana sumnja i želi razjasniti i tu mogućnost.

Goranko Fižulić je u briljantnom analitičkom članku na internetskoj stranici telegram. hr jednostavnim zaključivanjem pojačao sumnje.

Iz intervjua Thomasa Wagnera (objavljenog 16. lipnja u Večernjem listu), suosnivača Knighthead Capital Managementa, američkog fonda koji očito diktira igru u Agrokoru, Fižulić je izdvojio tvrdnju da su odluku o ulaganjima temeljili na “mnogobrojnim susretima s gospodinom Ramljakom i njegovim timom” te da su se “susreli i s ključnim članovima Vlade što je dodatno osnažilo njihov pozitivan stav o Hrvatskoj u kojoj se strogo poštuje vladavina prava”.

Tu Fižulić sjajno poentira: s obzirom na to da je neposredno nakon aktiviranja “lex Agrokora” ušao u privremeno vjerovničko vijeće, američki fond nije mogao, a da ne kupuje Agrokorove obveznice prije nego što je “lex Agrokor” aktiviran, a Ramljak postao izvaredni upravitelj.

Ivica Todorić | Author: Krunoslav Petric (PIXSELL)Krunoslav Petric (PIXSELL)

Kad se onda Wagner sastao “s Ramljakom i njegovim timom”? Prije nego što je Ramljak postao privremeni upravitelj? Kad se sastao s “ključnim članovima Vlade”?

Iz svega rečenog, jasno je da je tužba protiv Ivice Todorića i Agrokora u Zagrebu samo prolazna faza, prikupljanje materijala za daljnje velike procese na inozemnim sudovima.

U međuvremenu u javnost izlaze i drugi dosad nepoznati detalji o zbivanjima onih dramatičnih mjeseci prije aktiviranja zakona o Agrokoru.

Posebno intrigantan je intervju s kineskim investitorom Jiangxiong Huom, koji je već uložio u Hrvatskoj u Krapinske toplice.

On tvrdi da je bio spreman uložiti 2,7 milijardi eura u Agrokor (što bi nesumnjivo spasilo kompaniju), no prvih 70 milijuna dolara nije moglo biti odobreno brzinom koja je trebala Ivici Todoriću.

U svojoj sam se karijeri već susreo sa sličnim situacijama, kad se u kompaniji pred kolapsom odjednom počnu pojavljivati spasitelji.

Miroslav Kutle je prije dvadesetak godina čak doveo Ivanu Trump, s kojom je razgovarao o zajedničkim ulaganjima.

Slično je bilo i s Glumina bankom, čijem investitoru koji se pojavio na konferenciji za medije nismo uspjeli otkriti ni ime.

Naravno, u Kineza Hua ne može se sumnjati, dao je intervju, njegov posrednik je Mario Rendulić, predsjednik CSEBA (Chinese Southeast European Business Associations).

No ipak bi bilo nevjerojatno da se investicija od 2,7 mlrd. eura realizira brzinom koja je Agrokoru bila potrebna ako se nije uspjelo ni sa 70 milijuna.

No dobro je da se takve vijesti pojavljuju. Dobro je da je objavljena i vijest da Sandor Csanyi, najbogatiji Mađar i Todorićev prijatelj, pokazuje zanimanje za kupnju kompanija u vlasništvu Agrokora, Belja i poliklinike Aviva.

Ramljak je u jednom intervjuu izjavio da ima zainteresiranih, ali da je u ovoj fazi to “teško nazvati pregovorima”.

Čak i prosci bez ozbiljne namjere dižu cijenu. A Agrokoru, čiji je ugled potonuo do dna, nužna je kakva takva revitalizacija vrijednosti. Kad bi bilo imovine, i sudski bi procesi lakše završili nagodbom.

PIŠE Željko Ivanković

Nove najave mogućih otpisa starih potraživanja na noge su digle dobavljače najvećeg hrvatskog koncerna. Dobavljači Agrokora s kojima smo jučer razgovarali, naime, gotovo su uglas poručivali da se namjeravaju boriti za svaku kunu potraživanja koja imaju prema koncernu. Ipak, dojam je da ih većina već priprema, ili je čak i pripremila, “plan B”, koji podrazumijeva otpis barem dijela svojih starih potraživanja.

– Ne namjeravam pristati ni na kakav otpis svojih potraživanja prema Agrokoru, iako ćemo se na kraju svi vjerojatno morati odreći dijela potraživanja – kaže nam jedan od dobavljača Agrokora, čije poslovanje u velikoj mjeri ovisi o koncernu.

Slični tonovi dolaze i iz jedne velike domaće kompanije, također velikog dobavljača Agrokora. U njoj nam kažu kako bi, u najboljem slučaju, mogli pristati na otpis do petine svojih starih potraživanja prema Agrokoru, onih koji datiraju prije 10. travnja, kada je u Cibonin toranj zasjela izvanredna uprava.

– Spremni bismo bili otpisati do 20 posto potraživanja – kaže nam sugovornik iz te kompanije, koji vjeruje da će ljeto i turistička sezona u velikoj mjeri promijeniti slabe rezultate koncerna iz prve polovice godine.

– Rezultati Konzuma se popravljaju, a prehrambeni dio Agrokora ima sjajne rezultate – dodaje.

Prve kalkulacije

I u jednom drugom velikom dobavljaču Agrokora vjeruju da će od koncerna uspjeti naplatiti veći dio svojih potraživanja. Naš sugovornik iz te kompanije o brojkama nije želio govoriti, ističući da ne želi kalkulirati. Ipak, ističe kako Agrokor ima veliku i vrijednu imovinu iz koje bi se mogao naplatiti barem dio potraživanja. Također, dodaje, kompanije iz sastava Agrokora imaju veće potencijale nego što to trenutno izgleda. Unatoč tome, i on je svjestan da će otpisa morati biti.

– Kalkulacije će pokazati koliko Agrokor može otplatiti svojih dugova prema dobavljačima – ističe on. U kategoriju velikih dobavljača spada i naš sugovornik iz sljedeće tvrtke. Ni on nije želio kalkulirati na koliki bi otpis potraživanja prema koncernu bio spreman pristati, no svjestan je da će ga biti.

Loši pokazatelji

– Ako stvari gledamo s aspekta volje, onda nismo spremni ni na kakav otpis. No, ako stvari gledamo s aspekta važnosti Konzuma za plasman naših proizvoda, onda smo spremni otpisati onoliko koliko se dogovorimo i koliko je potrebno da se Konzum dugoročno održi. Stvari tu nisu crno-bijele: nama nije u interesu da Konzum ode u stečaj, nego da ostane na životu – diplomatski objašnjava naš izvor.

Okidač za nove najave otpisa potraživanja su krajem prošlog tjedna objavljeni podaci o poslovanju Agrokora u prvoj polovici godine, koji ukazuju da bolni rezovi u koncernu tek predstoje. U tu kategoriju spadaju i otpisi potraživanja koji bi, sukladno nekim procjenama, mogli biti i veći od 60 posto.

Damir Novotny, ekonomski analitičar koji je još na početku krize u Agrokoru upozoravao da će se koncern teško izvući bez otpisa barem dijela starih potraživanja dobavljača, ističe kako rezultati Agrokora u prvoj polovici godine jasno upućuju na zaključak da se dalje neće moći bez rezanja starih potraživanja.

– Otpis potraživanja morat će biti radikalan, vjerojatno i iznad 50 posto. Ostatak će se vjerojatno morati vraćati kroz dulje vremensko razdoblje od desetak godina. Bolji scenarij nije realno očekivati jer se nije promijenio poslovni model u Agrokoru – zaključuje Novotny.

Slovenski Sberbank tužio i Jamnicu

Najveći kreditor Agrokora, Sberbank, tuži Jamnicu za gotovo 280 milijuna kuna jer je hrvatski proizvođač mineralnih voda preuzeo jamstva za kredite Agrokora, objavila je jučer Jamnica na Zagrebačkoj burzi. Sberbank traži ovrhu nad tvrtkama kćerima, Mg Mivela u Srbiji i Jamnica mineralna voda u Sloveniji.

Ljubljanska podružnica ruske Sberbank pokrenula je dva izvršna postupka na osnovi vjerodostojne isprave protiv Jamnice pred Privrednim sudom u Beogradu i Okružnim sudom u Ljubljani zbog kredita u iznosu od 3,28 milijuna eura za koji je Jamnica preuzela jamstvo. Nadalje, zagrebačka podružnica Sberbanka tuži Jamnicu pred Privrednim sudom u Beogradu zbog kredita u iznosu od 255 milijuna kuna za koji je Jamnica također preuzela jamstvo.

Izvanredni povjerenik Ante Ramljak je u najnovijem izvješću o situaciji u Agrokoru od 10. kolovoza prvi put spomenuo da je krenula lavina tužbi. Iako se u tom izvješću spominju tužbe koje je jučer i Jamnica priznala, nije bilo rečeno o kojim se iznosima radi.

Sberbank tužbama nastoji naplatiti dio svojih potraživanja i stvoriti pritisak prema izvanrednoj upravi Agrokora. Ukupna vrijednost kredita koje je ta ruska banka odobrila Agrokoru procjenjuje se na oko 1,1 milijardu eura. Sberbank je također kazneno prijavila zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu vlasnika Agrokora Ivicu Todorića.  (D. Žugčić)

AUTOR:  Adriano Milovan

JAMNICA, tvrtka iz sastava koncerna Agrokor, danas je putem Zagrebačke burze objavila da je Sberbank iz Ljubljane protiv te tvrtke pokrenula dva ovršna postupka u Sloveniji i Srbiji, dok je Sberbank iz Zagreba pokrenula postupak u Srbiji, a zbog kredita za koje je Jamnica preuzela jamstva. 

Kako se navodi u objavi, Sberbank d.d., Ljubljana, pokrenula je protiv Jamnice dva ovršna postupka na osnovi vjerodostojne isprave, i to pred Privrednim sudom u Beogradu i pred Okrajnim sudišćem u Ljubljani, zbog kredita u iznosu od 3,28 milijuna eura za koji je Jamnica preuzela jamstvo.

Nadalje, Sberbank d.d., Zagreb, također je pokrenula ovršni postupak na osnovi vjerodostojne isprave pred Privrednim sudom u Beogradu radi kredita u iznosu od 255,28 milijuna kuna za koji je Jamnica preuzela jamstvo.

Sberbank traži ovrhu

Sberbank traži ovrhu na udjelima Jamnice u društvima kćerima i to Mg Mivela d.o.o., sa sjedištem u Beogradu, Srbija, i Jamnica mineralna voda d.o.o., sa sjedištem u Mariboru, Slovenija, objašnjavaju iz Jamnice.

Ti se sudski postupci pokrenuti protiv Jamnice spominju i u prošli tjedan objavljenom mjesečnom izvješću izvanredne uprave Agrokora, u kojem je navedeno da je u proteklom razdoblju formalno pokrenut niz sudskih i ovršnih postupaka protiv Agrokora d.d. i povezanih društava te tri arbitražna postupka pokrenuta u Londonu.

U tom je izvješću, koje se odnosi na razdoblje od 10. srpnja do 10. kolovoza, spomenuto da je ovršne postupke protiv Agrokora i Jamnice u Sloveniji pokrenula Sberbank d.d., Ljubljana, u pogledu Agrokorovih udjela u Mercatoru i poslovnog udjela u trgovačkom društvu Jamnica mineralna voda d.o.o., koje drži Jamnica.

“Rješenje o ovrsi je doneseno 4. srpnja 2017. godine, a na isto je izvanredna uprava uložila prigovor sukladno procesnim pravilima. No, nakon što je postupak izvanredne uprave priznat u Sloveniji, navedeni ovršni postupci su prekinuti po sili zakona. Izvanredna uprava je o odluci kojom je priznat postupak izvanredne uprave obavijestila sud pred kojim je ovršni postupak pokrenut, i predložen je prekid ovršnog postupka. Odluka suda koji vodi postupak ovrhe o prekidu postupka je u postupku donošenja”, navela je izvanredna uprava u izvješću.

Postoje, dodaje se, saznanja i da je Sberbank Ljubljana, zatražila donošenje privremene mjere o zabrani otuđenja i opterećenja spomenutih poslovnih udjela, ali i da pismena u svezi postupka u povodu takvog zahtjeva nisu zaprimljena, ali će izvanredna uprava poduzeti potrebne korake ako do dostave takvih pismena dođe.

Izvanredna je uprava u izvješću objavila i da su slovenske i hrvatske kompanije iz Sberbank grupe pokrenule ovršne postupke u Srbiji protiv Jamnice s obzirom na udio koji ta kompanija ima u trgovačkom društvu MG Mivela d.o.o. i protiv Konzuma d.d. u pogledu udjela koji ta kompanija ima u trgovačkom društvu Idea d.o.o.

Izvanredna uprava poduzima potrebne korake u svezi ovih postupaka te je podnijela zahtjev za priznavanjem postupka izvanredne uprave u Srbiji, navela je uz ostalo izvanredna uprava u zadnjem mjesečnom izvješću.

THE ECONOMIST je u tiskanom izdanju za Europu objavio članak o Agrokoru pod naslovom: “Agrokor, supermarket čiji kolaps prijeti Balkanu”, a autor se pita kako je mogla propasti tvrtka koja je skoro imala monopol na tržište hrane.

“U Hrvatskoj se idila može vrlo brzo promijeniti. Kad je sve dobro, hrvatska su turistička odredišta raj za plivače i nautičare. Ali samo nekoliko milja dalje, u unutrašnjosti, nalaze se beživotne planine gdje se vrlo brzo mogu razviti oluje koje zatim haraju obalom. Ove godine su dodatna opasnost bili i požari”, početak je Economistovog teksta u kojemu u nastavku govori i o Agrokoru, navodeći kako sada nad zemljom visi i mračni olujni oblak koji ima potencijala potresti cijelu regiju, kvareći optimizam koji je potaknut dobrim turističkom brojkama i znakovima ubrzanja gospodarskog rasta.

Najveći privatni koncern

Agrokor je bio najveći privatni koncern u Hrvatskoj i na zapadnom Balkanu te je savršeni primjer povezanosti države i biznisa, koja seže još u komunističku Jugoslaviju, piše Economist i dodaje da osnivač Agrokora živi u dvorcu i da je bio prijatelj Franje Tuđmana, nacionalističkog predsjednika koji je vodio Hrvatsku kroz rat do neovisnosti.

The Economist zatim opisuje kako je Agrokor sa svojih 700 Konzuma sveprisutan u Hrvatskoj i aktivan u regiji i da je Todorić u travnju, suočen s “ogromnim dugom, bijesnim kreditorima i skeptičnim dobavljačima” rekao da “sve što je izgradio daje u ruke države”. “Tehnički je još vlasnik, ali država sve vodi zahvaljujući posebnom zakonu”, piše Economist koji zatim prenosi izjavu novog šefa Ante Ramljaka, u kojoj on navodi da bi kaotičan kolaps Agrokora zahvatio skoro 500 tisuća ljudi i doveo do pada hrvatske ekonomije od čak 10 posto, a možda i više.

“Prije samo nekoliko godina, Agrokor je bio perjanica hrvatskog biznisa”, podsjeća Economist i piše kako je kupnja Mercatora 2014. godine bila preveliki zalogaj za Agrokor. “Dok su se domaće i strane banke stidljivo udaljavale od Agrokora, uletjeli su Rusi koji su kreditirali Todorića, a koji su sada protiv njega podnijeli kaznenu prijavu zbog prevare, ali su i kritizirali Ramljaka”, piše list te objašnjava da se još ne zna koliki je uopće Agrokorov dug te dodaje kako je poznato da nije manji od 6,74 milijardi eura.

Na kraju teksta se zaključuje da bi se regija mogla vratiti u dugu recesiju, iz koje je tek izašla, nakon što budu poznati stvarni podaci vezani uz financijsko stanje Agrokora.

Izvanredna uprava Agrokora objavila je u kasnim poslijepodnevnim satima u četvrtak izvješće o gospodarskom i financijskom stanju koncerna, koje zapravo predstavlja vrlo rudimentarno poslovno izvješće za prvih šest mjeseci ove godine.

Prvi put objavljeni su podaci iz kojih se može rekonstruirati kakva će otprilike biti sudbina Agrokora, ali i njegovih kreditora te dobavljača. Ti zaključci su relativno grubi i načelni, ali ipak daju bolju sliku toga što ubuduće možemo očekivati od krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji. Konkretno, na temelju izvješća Izvanredne uprave mogu se izvesti tri zaključka.

Očekivano

Prvo, ako je EBITDA (zarada prije poreza, deprecijacije i amortizacije) probranih tvrtki maloprodaje i veleprodaje iznosila negativnih -234 milijuna kuna ili -3,2 posto, dok su ključne kompanije u grupi Prehrane zaradile 521 milijun kuna (+13,1%), a poljoprivrede tvrtke 141 milijun kuna (+10,4%), slobodno možemo reći kako ovi podaci potvrđuju već dobro poznatu činjenicu da je pitanje poslovnog restrukturiranja Agrokora najvećim dijelom pitanje restrukturiranja Agrokorove maloprodaje.

Već sada se može naslutiti da će bolni potezi u restrukturiranju ključnih sastavnica maloprodaje, poglavito Konzuma, morati biti još agresivniji od zaustavljanja trenda pada prodaje praćenog najavom zatvaranja 100-tinjak dućana i pokušajima izmjene nerealno visokih “sale and lease back” ugovora o najmu prostora koji ne reflektiraju stvarne tržišne odnose nego su posljedica Todorićevih vezanih dealova.

Već sad je, naime, poprilično jasno kako je malo vjerojatno da Konzum može opstati u ovom obliku, s ovolikim brojem prodajnih formata. Slijedi li cijepanje, prodaja u dijelovima ili zatvaranje još većeg broja dućana, teško je reći. Iako je nedavno dnevni promet u Konzumu uspio premašiti lanjske rezultate, to ipak bez radikalnijih promjena neće biti dovoljno za potpuno zaustavljanje negativnog utjecaja maloprodaje na ostatak Agrokora, što nije prihvatljivo s obzirom na razinu duga.

Drugo, ako se napravi procjena moguće godišnje zarade (EBITDA) Agrokora na temelju podataka iz prvih šest mjeseci objavljenih u izvješću Izvanredne uprave, onda bi se mogli složiti da realisti ne bi očekivali više od 250 milijuna eura zarade na kraju godine. S tom projekcijom složilo se više dobrih poznavatelja financija i hrvatskog biznisa.

A ako krenemo od toga da će Agrokor zaraditi 250 milijuna eura, moram se upitati kako će vraćati oko 5,5 milijardi ukupnog duga koji nosi 300-tinjak milijuna eura kamata godišnje. Pesimisti će reći da u najbolju ruku održivi dug Agrokora može iznositi 5 x EBITDA, a optimisti će ići na 8 x EBITDA.

I u jednom i u drugom slučaju ispada da će se s relativnom sigurnošću namiriti samo oni vlasnici duga s tzv. pravom “super-priorityja” ili će pak, prema optimističnijem scenariju, otpisi za sve ostale biti drakonski, ali ipak ne 100-postotni. Ako, recimo, od 5,5 milijardi duga, 3,5 milijarde ne može biti pokriveno, onda možemo procijeniti da će svi ostali osim onih s pravom “super-priorityja” vjerojatno morati računati s otpisima 60-80%. Valja podsjetiti da su do sada uglavnom izlazile neslužbene procjene od 30-ak posto otpisa.

Banke

Moramo znati da su vlasnici duga u otprilike 80-postotnom omjeru banke te da jedan dio vjerovnika ima pravno gledano već definirane prioritetne statuse vjerovnika zasnovane prije “super-priorityja”, a što znači da će praktično svi neosigurani vjerovnici vjerojatno morati u potpunosti zaboraviti na svoja nenaplaćena potraživanja prema Agrokoru. To u vrlo neugodnu situaciju dovodi rusku Sberbanku kao jednog od najvećih vjerovnika koji od Agrokora ukupno potražuje 1,3 milijarde eura.

Poznato je da Rusi nisu pristali ući u shemu s Ugovorom o najstarijem kreditu ili (spomenutom “super-priorityju”), te se sada moraju upustiti u vrlo oštru pravnu bitku kao zadnju nadu za povrat barem dijela novca povjerenog Ivici Todoriću.

To nas dovodi do trećeg bitnog zaključka koji proizlazi iz izvješća Izvanredne uprave: za Agrokor, njegove vjerovnike i dobavljače dolazi vrijeme izuzetne pravne neizvjesnosti. To je svojevrsna bitka svih protiv svih.

Tužbe

Nije čudno da je Izvanredna uprava morala posvetiti cijelo jedno poglavlje parničnim i ovršnim postupcima protiv Agrokora d.d. i povezanih društava. Trenutačno se čini da će se ključni okršaj voditi u pravnim bitkama koje je pokrenula ruska Sberbanka u Sloveniji, na Trgovačkom sudu u Zagrebu te u tri arbitražna postupka u Londonu. U značajnoj mjeri to će biti ne samo bitka s Agrokorom d.d. i ostalim vjerovnicima, nego i s postupcima Republike Hrvatske.

Ukupni prihodi izraženi u milijunima HRK

I-VI 2016. HRK 23.004

(konsolidirano s grupom MERCATOR)

I-VI 2017.  HRK 12.629

(bez grupe MERCATOR)

I-VI 2017.  HRK 20.391

(s grupom MERCATOR – procjena na temelju trendova iz I-III 2017.)

EBITDA

(dobit prije amortizacije, financijskih troškova i poreza)

I-VI 2016. HRK 2.039

(konsolidirano s grupom MERCATOR)

– 9% u odnosu na ukupne prihode

I-VI 2017.  HRK 428

(bez grupe MERCATOR)

– 3% u odnosu na ukupne prihode

I-VI 2017.  HRK 817

(s grupom MERCATOR- procjena na temelju trendova iz I-III 2017.) – 4% u odnosu na ukupne prihode

(podaci godinu na godinu moraju se uzeti s velikom rezervom jer su podaci iz 2016. upitni do konačnog nalaza financijskih forenzičara, dok su oni za 2017 nepotpuni)

AUTOR:  Gojko Drljača

Agrokorove maloprodajne kompanije ostvarile su u prvom polugodištu prihod od 7,3 mlrd. kn i negativnu EBITDA od 234 mil. kn, dok su najvažnije tvrtke iz sektora prehrane i poljoprivrede imale operativnu dobit, podaci su iz izvješća izvanredne uprave.

Objavljeno je i da je pokrenuto više parničnih i ovršnih postupaka protiv Agrokora i povezanih društava te 3 arbitraže u Londonu.

“U protekom razdoblju formalno je pokrenut niz sudskih i ovršnih postupaka protiv Agrokora d.d. i povezanih društava. Među njima su i ovršni postupci koje je u Sloveniji pokrenula Sberbank, Ljubljana, a koji su prekinuti po sili zakona, kao i postupci u svezi drugih financijskih obveza prema više trećih, mjeničnih vjerovnika i ugovora o kreditu pred sudovima Srbije i Crne Gore te tri arbitražna postupka pokrenuta u Londonu”, navodi se u četvrtak objavljenom izvješću za razdoblje od 11. srpnja do 10. kolovoza.

Postoje saznanja da se pokreću i drugi postupci, ali relevantna pismena još nisu dostavljena tuženim Agrokorovim kompanijama, ističe se u izvješću izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka.

Izvanredna uprava u njemu je objavila i da je pred Sudom pravičnosti Visokog suda Engleske i Walesa (Chancery Division of the High Court of England and Wales) podnijela zahtjev za priznavanjem postupka izvanredne uprave. Sberbank je odgovorila na podneseni zahtjev te je ročište za saslušanje stranaka zakazano za 3. kolovoza 2017. godine odgođeno kako bi se razmijenili dodatni dokazi, navodi se u izvješću.

U njemu se detaljnije iznose i osnovni podaci o stanju u društvima koncerna odnosno polugodišnji podaci o prihodima i EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) za neke ključne kompanije koncerna, uz napomenu da još uvijek traje revizija financijskih izvještaja za 2016. pa podaci za prethodnu godinu nisu mogli biti prikazani za usporedbu.

Konzum: U šest mjeseci prihodi 4,2 milijarde kuna

Pet kompanija iz poslovne grupe maloprodaja i veleprodaja – Konzum, Tiska, Konzum BiH, Velpro centar i Velpro BiH – u razdoblju od siječnja do lipnja ostvarilo je kumulativni prihod od 7,29 milijardi kuna, uz negativnu EBITDA od 234 milijuna kuna.

“Rezultati poslovne grupe maloprodaja su sezonskog karaktera te su kao takvi podložni nižoj profitabilnosti u prva dva kvartala godine. Hrvatske maloprodajne kompanije najbolje rezultate ostvaruju za vrijeme ljetnog turističkog perioda. U razdoblju prije pokretanja postupka izvanredne uprave poslovna grupa maloprodaja i veleprodaja je imala značajnih problema s likvidnošću koji su se manifestirali kroz nemogućnost servisiranja obveza i nabavke roba i usluga. Posljedica toga su bile suboptimalne razine zaliha, negativna percepcija na tržištu te značajan pad broja kupaca. S pokretanjem postupka izvanredne uprave i realizacijom novog financiranja situacija se počela stabilizirati. Broj kupaca i prosječna vrijednost košarice su se oporavili te se približavaju iznosima od prošlih godina”, navodi se u izvješću.

Najvažnija maloprodajna kompanija iz sastava Agrokora, trgovački lanac Konzum u prvih je šest mjeseci ostvario prihod od 4,2 milijarde kuna te negativnu EBITDA-u od 75 milijuna kuna.

Tijekom prvih šest mjeseci Konzum se suočio s problemom likvidnosti i solventnosti što je utjecalo na prihode i profitabilnost. Neki od dobavljača su raskinuli odnose s kompanijom što je uzrokovalo manjak zaliha, gubitak kupaca i manju prosječnu vrijednost košarice. Istraživanje tržišta je pokazalo da su glavni uzroci pada prodaje nedostatna zaliha, cijene i negativni publicitet, komentar je tekućeg poslovanja Konzuma.

Tisak je u prvih šest mjeseci ostvario prihod od 973 milijuna kuna, uz negativnu EBITDA od 37 milijuna kuna, a prihodi Velpro Centra iznosili su 894 milijuna kuna, a EBITDA je negativnih 53 milijuna kuna.

Solidni rezultati poslovne grupe hrana

“Poslovna grupa hrana, koja je isto pretežno sezonskog karaktera, ostvarila je u promatranom razdoblju solidne rezultate”, ocjenjuje izvanredna uprava u izvješću.

Devet kompanija iz poslovne grupe prehrana – Jamnica, Sarajevski kiseljak i Roto dinamic (voda), Ledo, Frikom i Ledo Čitluk (sladoled i smrznuti proizvodi), Zvijezda i Dijamant (ulje) te PIK Vrbovec (meso) – u šest je mjeseci ostvarilo kumulativni prihod od 3,98 milijardi kuna i operativnu dobit od 521 milijun kuna.

Procijenjeni rezultati za Jamnicu pokazuju da je ta kompanija ostvarila prihode od 645 milijuna kuna te EBITDA 132 milijuna kuna.

“Rezultati prodaje u lipnju su na povijesno visokim razinama, a kompanija je usredotočena na osiguravanje optimalnih razina zaliha za sezonu i ostvarivanje preduvjeta za nastavak rasta prodaje i profitabilnosti”, ističu se u komentaru tekućeg poslovanja Jamnice.

Podaci iz izvješća pokazuju i da je Ledo u šest mjeseci ostvario prihode od 488 milijuna kuna, a operativna je dobit iznosila 106 milijuna kuna.

“Problemi s likvidnošću početkom godine negativno su utjecali na razine zaliha gotovih proizvoda, a posljedično i na rezultate prodaje ostvarene u prvih šest mjeseci, posebice u segmentu zamrznutih proizvoda. Kako bi se postigli što bolji financijski rezultati kompanija se usredotočila na ključnu kategoriju – sladoled, u kojoj je ostvaren rast već u prvom dijelu sezone”, navode iz Leda.

Zvijezda je u prvih šest mjeseci ostvarila prihode od 306 milijuna kuna, dok joj je EBITDA iznosila 24 milijuna kuna.

“Kako bi se pad prodaje djelomično kompenzirao, kompanija poduzima proaktivne korake s ciljem jačanja izvoza. Rezultat toga je činjenica da je nedavno prvi kontejner majoneze i kečapa dostavljen u Južnu Koreju. Od početka godine prodaja kompanije u izvozu pokazuje porast od 4 posto”, ističu iz Zvijezde.

PIK Vrbovec je u prvom polugodištu imao prihode od 823 milijuna kuna te operativnu dobit od 40 milijuna kuna, a Roto dinamic je, uz prihode od 462 milijuna kuna, ostvario EBITDA od 23 milijuna kuna.

Tvrtke iz sektora poljoprivrede s prihodom od 1,35 milijardi kuna

Četiri kompanije iz poslovne grupe poljoprivreda – Belje, PIK Vinkovci, Vupik i Agrokor trgovina – su u razdoblju od siječnja do lipnja ostvarile kumulativni prihod od 1,35 milijardi kuna i operativnu dobit od 141 milijun kuna.

Belje je pritom ostvarilo prihod od 597 milijuna kuna, uz operativnu dobit od 81 milijun kuna.

“Unatoč manjem opsegu proizvodnje, zbog odličnih naturalnih pokazatelja u poljoprivrednoj proizvodnji te optimizacije troškova, ostvarene marže za prvih šest mjeseci 2017. su na visokoj razini – bruto marža 31 posto, a EBITDA marža 14 posto”, ističu iz Belja.

Okvirni financijski podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da su PIK Vinkovci ostvarili prihod od 148 milijuna kuna, a vukovarski Vupik 134 milijuna kuna te da im je operativna dobit iznosila 15 odnosno 32 milijuna kuna.

Agrokor trgovina je u prvom polugodištu imala prihod od 475 milijuna kuna i EBITDA 13 milijuna kuna, podaci su iz izvješća u kojem se napominje i kako je gubitak povjerenja na tržištu prvenstveno u cijelu grupu, kao i gubitak svih kreditnih limita kod osiguravajućih kuća, doveo do drastičnog pada prihoda u drugom kvartalu te kako mnogi inozemni partneri čekaju rješenje nagodbe kako bi donijeli odluku o nastavku suradnje.

U proteklom razdoblju formalno je pokrenut niz sudskih i ovršnih postupaka protiv Agrokora i povezanih društava, stoji u mjesečnom izvješću za srpanj koje je izvanredna Uprava Agrokora podnijela Ministarstvu gospodarstva. U izvješću se, kako je to već uobičajena praksa, daje slika stanja u svim poslovnim segmentima (trgovina, prehrana i poljoprivreda), što je učinjeno i koji su rezultati, a ovo je prvi put da se naznačuje da je krenula lavina tužbi.

Uz već poznate postupke, kao što su ovršni postupci koje je u Sloveniji pokrenuo Sberbank Ljubljana, a koji su prekinuti po sili zakona, kao i postupci zbog drugih financijskih obveza, mjeničnih vjerovnika i ugovora o kreditu pred sudovima Srbije te Crne Gore, Ante Ramljak prvi put spominje tri arbitražna postupka pokrenuta u Londonu.

Kako doznajemo, sva tri arbitražna postupka pokrenuo je ruski Sberbank i to zbog tri kredita koje je odobrio Ivici Todoriću. Ukupna težina tri arbitraže nešto je viša od milijarde eura. Radi se o početku teške pravne bitke u kojoj Rusi pokušavaju osigurati bolju poziciju za naplatu svojih potraživanja. Hrvatska strana pak pokušava, kao u Sloveniji, zatražiti od Britanije da prizna naš lex Agrokor, odnosno jurisdikciju hrvatskog pravosuđa u sporu sa Sberbankom.

Što se tiče poslovanja, tvrtke iz segmenta maloprodaje i veleprodaje (Konzum, Tisak i Velpro) na svojim rezultatima i dalje osjećaju značajne probleme koje su imale s likvidnošću, niske razine zaliha te negativnu percepciju na tržištu, kao i značajan pad broja kupaca koje su imali prije otvaranja postupka izvanredne uprave. S obzirom na to, iako su imale prihod od 7,3 milijarde kuna, EBITDA je -234.

No, izvanredna Uprava se uzda u dobru turističku sezonu i tvrdi da su se broj kupaca i prosječna vrijednost košarice, otkad je riješen kredit, oporavili te se približavaju iznosima prijašnjih godina. “Kontinuirano se radi na optimizaciji troškova i mjerama restrukturiranja kojima je cilj poboljšanje rezultata”, kaže Ramljak.

U segmentu prehrane, u koji su uključene tvrtke kao što su Jamnica, Ledo, PIK Vrbovec i Zvijezda, ostvaren je prihod od gotovo četiri milijarde kuna, a u poljoprivredi (Belje, PIK Vinkovci i Vupik) od 1,3 milijarde kuna.

Iako su u plusu, izvanredna uprava računa da će u idućem razdoblju ostvariti još bolje rezultate zbog sezonalnosti. Vladin povjerenik tvrdi da je postignut i značajan napredak u pogledu plana održivosti grupe te su napravljeni inicijalni nacrti planova za pet poslovnih segmenata (Agrokor grupu koja uključuje Agrokor d.d., te maloprodajne, prehrambene i poljoprivredne kompanije i Agrokor imovinski portfelj) i devet poduzeća, odnosno ukupno 14 planskih subjekata koji obuhvaćaju 143 tvrtke Grupe.

Ipak, da bi se osigurao pouzdan i siguran temelj za izradu financijskog plana za 2017. godinu i kasnije razdoblje, potrebno je, kako ističe Ramljak, prije finalizacije planova napraviti reviziju.

AUTOR: Andrea Koščec

 

IZ AGROKORA su pozvali dobavljače da daju izjavu o namjeri sudjelovanja u financiranju koncerna uz isporuku robe, odnosno pružanje usluga u vrijednosti do najviše 50 milijuna eura, priopćili su iz tvrtke.


Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Agrokor je  8. lipnja 2017. godine sklopio  Ugovor o najstarijem (super-priority) kreditu kojim je predviđena i tranša kredita u iznosu od najviše ukupno 100 milijuna eura od kojih će se 50 posto koristiti za refinanciranje starog duga, a 50 posto za potrebe tekućeg poslovanja, u kojoj kao kreditodavatelji mogu sudjelovati dobavljači Agrokora i/ili njegovih povezanih društava uz istovremenu isporuku robe / pružanje usluga.

U nastavku se nalazi službeni poziv dobavljačima za sudjelovanje u ovoj tranši kredita. Zainteresirani dobavljači trebaju ispunjavati sljedeće uvjete:

(1)       da prema Agrokoru i/ili povezanom društvu imaju nepodmirenu tražbinu s osnove isporučene robe / pružene usluge koja je nastala prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave;

(2)       da je takva tražbina prijavljena izvanrednom povjereniku sukladno odredbi članka 30. stavak 1. Zakona, te da za tu tražbinu, po razumnoj prosudbi izvanrednog povjerenika, postoji vjerojatnost da će biti priznata u postupku izvanredne uprave;

(3)       da su spremni s Agrokorom i/ili povezanim društvom sklopiti novi ugovor o isporuci robe / pružanju usluga, uz cijenu i ostale kupoprodajne uvjete koji su jednaki najpovoljnijim ponuđenim u posljednjih šest mjeseci (uključujući pri tome i sve komercijalne popuste);

(4)       da je ponuđena roba / usluge po količini, vrsti, kakvoći i drugim uobičajenim parametrima takva da, po diskrecijskoj ocjeni Agrokora, omogućava nastavak poslovanja;


(5)       da su spremni pristupiti krovnom ugovoru o financiranju i prihvatiti sva prava i sve obveze koje iz tog ugovora proizlaze.

Agrokor ovim putem poziva dobavljače koji ispunjavaju sve gore navedene uvjete da najkasnije do 25. 8. 2017. godine u 17 sati daju Izjavu o namjeri sudjelovanja u financiranju Agrokora i/ili njegovih povezanih društava uz istovremenu isporuku robe odnosno pružanje usluga.

U slučaju da u prikupljenim izjavama ukupno iskazana namjera za sudjelovanje u financiranju bude veća od raspoloživog iznosa za potrebe tekućeg poslovanja od 50 milijuna eura, Agrokor zadržava pravo napraviti alokaciju udjela u financiranju, u skladu s uvjetima objavljenim u pozivu na davanje izjave o namjeri sudjelovanja.


Prije donošenja odluke o davanju Izjave temeljem ovog poziva, Agrokor poziva sve potencijalne sudionike da prouče podatke i objave na internetskoj stranici Agrokora te da samostalno procijene financijsko stanje, potencijal i čimbenike rizika vezane uz Agrokor i da tek temeljem toga donesu odluku o eventualnom davanju Izjave. Radi izbjegavanja svake dvojbe, Agrokor posebno napominje da se davanje Izjave još ne smatra sudjelovanjem u predloženom financiranju te Agrokor ne preuzima obvezu da davatelju Izjave omogući sudjelovanje u tom financiranju. ”

U DANAŠNJOJ emisiji “Hrvatska uživo” ekonomski analitičar Guste Santini progovorio je o najnovijim događajima vezanima uz poslovanje Agrokora, koji zbog novih rupa u poslovnim knjigama teških između 15 i 20 milijardi kuna čekaju veliki potresi.


Na pitanje o tome hoće li ovi najnoviji nalazi i gubitci koji se procjenjuju na do 20 milijardi kuna značiti i konačan odlazak Ivice Todorića iz vlasništva Agrokora, Santini je odgovorio da će se to vidjeti kada dođu konačni nalazi, koji se očekuju u rujnu.

“Javnost je s pravom zabrinuta za stanje u Agrokoru i s tom zabrinutošću je identificirala što znači Agrokor u Hrvatskoj i koje bi bile eventualne posljedice da Agrokor ne uspije u ovom restrukturiranju. Ja osobno smatram da je Agrokor od životnog pitanja za Hrvatsku. Ovog puta mora se reći da je Vlada napravila dobar potez kada je krenula u restrukturiranje Agrokora”, rekao je Santini.

Govorilo se i o tome tko će pokriti goleme dugove, pogotovo ako se uzmu u obzir najnoviji podaci i dug od 6 milijardi eura bez duga dobavljačima.

“Ako su ovi podaci koji se navode točni, onda tu nema pokrivanja, to je onda stečaj. Međutim, ja ne bih tako pristupio problemu. Drugim riječima, pitanje je koliko bi koštalo danas ili koliko bi trebalo investirati da se napravi jedan Agrokor”, smatra Santini.

Agrokor i problem države


Dodao je da “kada se radi o tako velikim sustavima, onda je to problem države i država se nalazi u teškoj situaciji”.

“Cijela istočna Slavonija je u pitanju, cijela prehrambena industrija je u pitanju. Dakle, sve te parametre bi trebalo staviti na stol”, kazao je.

Govorio se i o tome kako je moguće da se uprava Agrokora zaduživala na istu imovinu 3 ili 4 puta te što bi se dogodilo s Upravom da je to učinila u Njemačkoj ili SAD-u. Santini smatra kako je pitanje tko je njima dao da se zaduže tri ili četiri puta. Dodao je kako je tu sada u pitanju priča o odnosu dužnika i vjerovnika.

Na pitanje kako je moguće da HANFA nije reagirala kada je dobivala očito diskutabilne dokumente kazao je da je to sada pitanje institucionalnog uređenja zemlje.


“Zato je bitna cost benefit analiza. Imate tu pitanje HANFE, imate pitanje Narodne banke, Državnog odvjetništva. Kako se to moglo događati godinama? Problem je u institucijama. Stvari su jasne, zakon može biti loš, ali se mora poštivati. Svi oni koji ne poštuju zakon i nisu radili sukladno zakonu moraju odgovarati za svoje činidbe. Tu nema dileme”, zaključio je Santini.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je prodaju Agrokora.




– U tijeku su i pripreme za prodaju imovine, pokretnina, nekretnina te non core tvrtki, i to u postupcima javnog nadmetanja kako bi se osigurala maksimalna transparentnost – rekla Dalić na sjednici Vlade.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

 

I dok Vlada najavljuje prodaju dijelova koncerna, vlasnik Agrokora Ivica Todorić tome se oštro protivi. U petosatnom eksluzivnom intervjuu novinaru Expressa Željku Ivankoviću, prvom nakon izbijanja krize u koncernu nakon čega je donesen Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poručio je kako želi da Agrokor uspije te da podupire sve u tom smislu.

Tijekom intervjua Todoriću je najviše bilo stalo do toga da objasni svoju poslovnu strategiju, kako se i zašto Agrokor širio te sinergije i potencijale koje je pri tome postigao. Zatim je inzistirao na poslovnim pokazateljima neposredno prije nego što će upravljanje Agrokorom preuzeti Ante Ramljak. Nastojao je objasniti i koje je poslovne poteze planirao u 2017. i budućim godinama radi stabilizacije poslovanja najvećeg regionalnoga koncerna nakon što se proširio u još pet država, osim Hrvatske, te postigao veličinu kojom je, po njemu, mogao konkurirati na tržištu Europske unije, u koju je Hrvatska ušla 2013..

Todorić je inzistirao na tezi da su obveze koncerna bile savladive i da je za njih imao plan. Vjerovnici su predali potraživanja, a do kraja ljeta bit će objavljena konačna bilanca na temelju koje će se moći usporediti glavni poslovni pokazatelji, obaveze, dinamika njihova dospijeća, visina kamate, s prihodima i vrijednostima koje je Agrokor ostvarivao i ostvaruje.


Jasno je da koncern vrijedi više ako obaveze po kreditima s kamatom od osam posto refinanciraju u kredite s kamatom od dva posto.

Dok bitka za spas Agrokora nije zaista završena, Todorić u javnost ne želi izlaziti s više nego kratkim izjavama. Iako se javnosti – koja želi (i treba) čuti i njegovu stranu priče – praktički nije obratio tri mjeseca, otkad je napustio kormilo koncerna, razumno je razmišljati kako bi se dulje i cjelovitije uključivanje u raspravu vratilo njemu samom i kako bi bilo iskorišteno u aktualnom obračunu interesnih klanova. Todorić, prije svega, ne želi, kako je rekao Željku Ivankoviću, naštetiti Agrokoru. Stoga su se dogovorili da u ovom trenutku, radi vjerodostojnosti, Ivanković izravno informira javnost o tri Todorićeva stava.

– Želim da Agrokor uspije i podupirem sve koji djeluju u tom smislu – izrekao je Ivica Todorić svoju prvu, deklaratornu izjavu.

U intervjuuu Večernjem listu Thomas Wagner, čelnik američkog fonda Knighthead Capital Management, koji očito značajno diktira igru, također je najavljivao opstanak Agrokora, koji je nazvao fantastičnom kompanijom. Pitanje je hoće li se i koliko u tome prepoznati pojedine uključene strane, Vlada, vjerovnici, banke i fondovi.

Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

 

Druga je Todorićeva poruka povezana s prvom i nešto sadržajnija. On, dakle, smatra da uspjeh Agrokora podrazumijeva da opstane u onom obliku u koji je izrastao u posljednjih nekoliko desetljeća, dok ga je on vodio i razvijao, s poslovanjem u šest zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska), posebno u maloprodaji, koja mu je i omogućila rast prodaje proizvoda članica koncerna, najviše iz prehrambenog, ali i poljoprivrednog sektora. Za Todorića bi to predstavljalo “uspjeh”. Uz poslovnu, ta izjava ima političko-ekonomsku dimenziju. Upućena je Vladi te smjeru i načinu na koji ona vodi ekonomsku politiku.

– Takav je Agrokor motor hrvatskoga gospodarstva – dodaje Todorić. Zastupljenost hrvatskih proizvoda u Konzumu bila je 80 posto, u ostalim domaćim lancima 70 posto, a u Lidlu, primjerice, oko 20 posto. Kao što je poznato, kad je izbio slučaj Agrokor, niz je državnih dužnosnika i prigodnih komentatora optirao za rasformiranje Agrokora jer svojom veličinom navodno predstavlja sistemski rizik: ako poklekne Agrokor, pogođeni su svi. Prema Todoriću, riječ je o prilici, a ne o riziku.


 

Osim toga, ovim stavom Todorić na neki način očekuje i da se prizna njegovo djelo. Kad je Vlada preuzela Agrokor, dio je komentatora upućivao da se mora sačuvati ono što je u četvrt stoljeća sagrađeno. Poslije je taj moment nekako zametnut, no Todorić na njemu inzistira. I niz je dobavljača zahtijevao opstanak domaćeg prodajnog lanca, iako ih je potpredsjednica Vlade Martina Dalić donedavno upućivala na to da za svoje proizvode traže druge kupce.

I kao treće, Todorić ističe da je ta želja da Agrokor uspije (upravo ovakav, sa sinergijama) bila razlog zbog kojeg je odstupio i prepustio Agrokor Vladi. Bilo je očigledno da je praktički do posljednjeg trenutka bio uvjeren kako može svladati teškoće s kojima se koncern suočio pa je pitanje bilo zašto je odstupio. Okolnosti i sukobi očito su vodili u slom.


 

Na terenu na koji je iskoračio, Agrokor se suočio s ruskim predatorskim bankama (koje su zaračunavale kamatu od desetak posto) i američkim strvinarskim fondovima, koji su obveznice kojih su se svi željeli riješiti kupovale uz popuste od više desetaka posto (očito politički iskusni i s planom). Suočio se i s rejting agencijama, veleposlanicima, orkestriranim vijestima o tajnim sastancima, proračunskom i sistemskom riziku. Dugotrajno međunarodno sudovanje još ni izbliza nije isključeno.

RADNICI Agrokora, uključujući i one u centrali kompanije, u Ciboninom tornju, dobili su poziv da se priključe akciji punjenja polica u Konzumovim prodavaonicama na Jadranu.




Prema našim informacijama, radnici su i prošle godine bili pozivani na rad na more, a dio njih odazvao se iz straha da ne bi dobili otkaz.

Mi gradimo Konzum – Konzum gradi nas

“I prije godinu dana stigao je sličan mail i prijedlog su dobili svi Agrokorovi zaposlenici, kako bi dobrovoljnim radnim akcijama pomogli našem sirotom velemožnom Konzumu. Donekle bi bilo razumljivo da sudjelovanje u popunjavanju Konzumovih polica bude, ako se netko na to baš odluči za vrijeme kratkotrajnog godišnjeg odmora, ali svi su vidjeli tko gdje puni ili ne puni. Pa ti onda nemoj ići puniti… Tako da su mnogi zaposlenici dovedeni u nezgodnu situaciju – prijaviti se ili ne. Ako se ne prijaviš, nije dobro”, kaže nam jedan od radnika.

Bez obzira na to što su krenuli u zatvaranje dijela dućana, što bi moglo stvoriti višak radnika, Konzumu zapravo nedostaje radnika za sezonu.


Pričali smo i s radnicima Konzuma koji su se iz Dalmacije javili Indexu, neki od njih tvrde da je tisuću ljudi napustilo kompaniju te da zato oni moraju raditi prekovremeno bez pauza.

U Konzumu su nam to demantirali, nisu naveli točan broj ljudi koji ih je napustio, ali su pojašnjavali da u maloprodaji zbog sezone postoji uvijek fluktuacija radnika.

Agrokor: Konzum nije napustilo 1000 ljudi

“Nije točna informacija da je iz Konzuma otišlo 1000 ljudi. U kontekstu nedostatka radne snage za vrijeme trajanja turističke sezone s naglaskom na obali i otocima, kako smo već i naveli, u Konzumu trenutno nedostaje oko 250 zaposlenika što je posljedica problematike sezonskog zapošljavanja, ali i izrazite nemobilnosti radne snage u Hrvatskoj.


Činjenica je da cijelo hrvatsko maloprodajno tržište u posljednjih nekoliko godina bilježi trend povećanja stope fluktuacije zaposlenih u maloprodaji, što je slučaj i s Konzumom. Kontinuirano bilježimo prirodan odljev zaposlenika, koji je u maloprodaji u postocima nešto veći u odnosu na ostale industrije, ali isto tako i zapošljavamo nove radnike”, odgovorili su iz Agrokora na Indexov upit.

Agrokor se drži zakona kao pijan plota

Jedan od radnika požalio nam se kako mu umjesto putnih naloga isplaćuju naknadu za odvojeni život “jer ih to ispadne jeftinije”. No i to su nam opovrgnuli.

“Svi radnici, kojima je odlukom određeno mjesto rada različito od mjesta prebivanja njihovih obitelji imaju pravo na naknadu za odvojeni život te je Konzum sukladno svim važećim propisima uredno isplaćuje svojim radnicima. Istodobno se isplata putnih naloga realizira za druge poslovne svrhe (kao što su naprimjer poslovna putovanja) također sukladno svim važećim propisima. Naglašavamo da se radi o zasebnim i neistovjetnim te potpuno odvojenim kategorijama primitaka radnika i nema govora o tome da Konzum radnicima umjesto putnih naloga plaća naknadu za odvojen život”, odgovorili su Indexu.

Krenulo zatvaranje trgovina




Iz Konzuma su nedavno, nakon što su otvorili jednu trgovinu na Braču, najavili zatvaranje 105 prodavaonica na području cijele Hrvatske, od kojih bi 22 trebale biti zatvorene do 30. srpnja. U tim je trgovinama ukupno zaposleno 870 radnika, od kojih procjenjuju da će više od 80 posto biti raspoređeno na radna mjesta u druge Konzumove trgovine. Vladin upravitelj Agrokora Ante Ramljak, najavio je da će za 6.000 radnika s najnižim koeficijentima od 1. kolovoza porasti plaće za 8 posto. Dogovoreno je i produženje kolektivnog ugovora do kraja 2017. godine koje uključuje isplate božićnice, uskrsnice i regresa.


 

Širi se istraga u Ciboninom tornju. DORH je zauzeo kat na kojem istražuje Agrokorove spise.

Naime, izvanredna uprava omogućila je tužiteljstvu dodatnu prostornu podršku, donosi tako Jutarnji list.




Budući da je riječ o iznimno opsežnoj istrazi koja obuhvaća poslovanje oko 50 tvrtki, izvanredna uprava na ovaj je način izašla u susret istražiteljima. Možda i glavno težište istrage usmjereno je na provjere financijskih bilanci Agrokora i s njim povezanih društava, jer su već prije iznesene optužbe da su ti izvještaji frizirani.

Ukoliko bi došlo do podataka kako su počinjena klasična kaznena djela poput podmićivanja, tada bi taj cijeli slučaj prešao u nadležnost USKOK-a.

Kad Agrokor Ivice Todorića nije mogao plaćati robu u roku, davao je mjenice. Te mjenice su dobavljači prodavali faktoring društvima kako bi dobili dio novca odmah, a faktoring se dalje brinuo o naplati od Agrokora. Kad se nisu naplatili od njih zbog krize, išli su se naplatiti od dobavljača. To je dosadašnja uvriježena slika problema s Agrokorovim mjenicama. No ona je netočna!

Poduzetnik koji je godinama poslovao s Agrokorom odlučio je pod uvjetom anonimnosti ekskluzivno za Express otkriti kako je cijela piramida funkcionirala. I kako su na osnovi lažnih posudbidobavljača stvarani uvjeti za kreditiranje Agrokora. Sve je bilo dio pomno smišljenog plana za izigravanje zakona. Nakon njegova svjedočanstva jasnije je i zašto su tvrtke poput AWT-a i Unexa završile u predstečajnoj nagodbi zbog regresnih mjenica. Također je jasno da ista opasnost prijeti i mnogim drugim velikim tvrtkama ako se ne pronađe rješenje.

– Koliko mi je poznato, u zadnjih pet godina je oko 180 velikih, provjerenih dobavljača sudjelovalo u tome modelu – kaže.

Nastavlja da su u igri bili svi veći dobavljači.

– Sad o tome šute. Ja neću jer mislim da se napokon sve mora otkriti javnosti, a nadležne institucije sve istražiti – kaže nam taj veliki poduzetnik.

A u kreiranju modela i na održavanju života su ili aktivno ili neradom sudjelovale brojne institucije.

Kako je sve počelo? U 2012. godini je Hrvatska narodna banka počela stiskati banke zbog kršenja izloženosti zakonskog ograničenja prema Agrokoru. Banke su rado davale kredite, nije bilo problema dok je HNB vodio Željko Rohatinski, koji je nakon mandata zaposlen u Agrokoru. No nova ekipa Borisa Vujčića ipak je krenula daleko od očiju javnosti stiskati banke da više ne smiju davati kredite Agrokoru jer, ako on padne, prijetila je ugroza cijelom sustavu.

Tad je pronađen model s faktoring društvima, koja će preuzimati dugove i lijepo profitirati.

Model je osmišljen u suradnji s Agrokorom, faktoring društvima i bankama. Naš sugovornik kaže da su u Agrokoru točno znali sve detalje poslovanja njegove tvrtke, što su mogli dobiti samo od banke.

– Mi smo potpisali samo ugovor s Agrokorom. U njemu je bilo sve definirano. Koja tvrtka iz Agrokora će nam dati mjenice, kod kojeg faktoringa ćemo te mjenice naplatiti, koja banka će financirati tu faktoring kuću. Popis je bio precizan kao kad vam putnička agencija složi raspored na putovanju. I sve je funkcioniralo točno u dan. Mi nismo više nikoga morali obilaziti nakon potpisa – prepričava nam taj poduzetnik.

Shema je išla u nekoliko koraka. Prvi je da neka od tvrtki Agrokora fiktivno posudi novac dobavljaču. Recimo za primjer – milijun kuna. Naravno, ne daju mu novac, koji nisu imali, nego mjenicu. Ta mjenica ima uporište u zakonu iako iza nje ne stoji baš nikakva usluga, roba ili stvarni novac.

Tu mjenicu dobavljač odmah prosljeđuje unaprijed dogovorenoj faktoring tvrtki. Neke od njih su bile tek osnovane i nisu imale novac za isplatiti dobavljača nego faktoring tvrtka uzima kredit od banke. Naravno, banke bi teško davale novac tek osnovanim društvima da sve unaprijed nije dogovoreno. Faktoring društvo isplati od onih milijun kuna dobavljaču 900.000 ili 950.000 kuna na ime mjenice.

– A mi onda odmah taj novac proslijedimo Agrokoru. Tako je stvorena linija kreditiranja kako bi se zaobišle zakonske regule po kojima se domaće banke više nisu mogle izlagati Agrokoru. Agrokor je plaćao na taj novac i kamate i naknade i bilo mu se znatno skuplje zaduživati, ali oni su to osmislili kako bi stalno imali pristup svježem novcu – objašnjava nam taj poduzetnik.

Faktoring društvo se nadalje naplaćivalo od Agrokora, ali im je i dobavljač potpisao da se mogu naplatiti od njega ako Agrokor ne plati. Skoro četiri godine sve je funkcioniralo besprijekorno.

ANTE RAMLJAK potvrdio je danas da se ide u realizaciju kredita u iznosu od 480 milijuna eura koji je dogovoren početkom lipnja s američkim fondom Knighthead, a zanimljivo je da će u njemu sudjelovati i ruska VTB banka.

Što se tiče Sberbanka koji se oštro protivio ovom kreditu, on bi također mogao sudjelovati – još razmišlja o tome, a kroz desetak dana će se definitivno znati hoće li se priključiti ovom aranžmanu.




“Neće biti stečaja”

“Uspjeli smo sačuvati kompaniju, neće biti stečaja i prezimo u drugu fazu, a to je faza restrukturiranja”, rekao je danas Ramljak.

Ukupno će u ovom posljednjem kreditu Agrokora sudjelovati oko 20 banaka.

Prema ranije objavljenim informacijama, kredit će biti odobren tzv. roll up modelom, odnosno priznat će im se jednaki iznos starih potraživanja kao prioritet kod naplate, uz 4 posto godišnje kamate koja se pripisuje glavnici, ili 3,8 posto u gotovini plativo jednom godišnje.

Od ovog kredita, kako je dogovoreno, 150 milijuna eura ide za plaćanje starog duga dobavljačima, što bi trebalo pomoći stabilizaciji njihova poslovanja.

Osim ovog kredita, dogovoren je i iznos od 50 milijuna eura za vjerovnike koji bi u tom iznosu kreditirali Agrokor u robi, ali bi imali jednake uvjete kao i financijski vjerovnici te ostvarili pravo na refinanciranje starog duga u iznosu 1:1.

Hoće li se Sberbank priključiti ovom kreditu?

Bit će zanimljivo pratiti ponašanje Sberbanka koji se oštro protivio ovom kreditu i čak je pokušao ishoditi njegovu sudsku zabranu.

Sberbank Rusija podnio je 7. 6. 2017. na Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za izricanje zabrane kompaniji Agrokor d.d. i izvanrednom povjereniku za sklapanje novih ugovora o financiranju koji uključuju roll-up model. Njime se novim vjerovnicima omogućava priznavanje tzv. super senior prava za njihove tražbine nastale prije 10. travnja 2017. No taj zahtjev je Trgovački sud u Zagrebu odbio.


“Vjerujemo da takav model nije podržan hrvatskim propisima i da je u suprotnosti s Lex Agrokorom te da će njegova provedba imati za posljedicu raspolaganje imovinom kompanije Agrokor na štetu ostalih vjerovnika i dionika, uključujući Republiku Hrvatsku. Naša je želja, unatoč trenutačnim izazovnim okolnostima, osigurati da se postupak izvanredne uprave u kompaniji Agrokor d.d. provede u punom suglasju sa zakonima i uz najvišu moguću korist za sve uključene strane”, naveli su tada iz Sberbanka.

JEDNA od vodećih marketinških agencija Unex koja ima oko 80 zaposlenih, zatražila je pokretanje stečaja zbog svog glavnog klijenta – Agrokora. Iz priopćenja koje su poslali očito je da su ih potopile regresne mjenice, kojima ih je Todorić plaćao, i koje su im sada stigle na naplatu.




Trgovački sud u Zagrebu danas je prihvatio prijedlog Uprave tvrtki Unex Grupa i Unex Media za pokretanje predstečajnog postupka. “Razlog je nemogućnost podmirenja dospjelih regresnih obaveza prema financijskim institucijama po osnovi neisplaćenih mjenica Agrokora d.d., kao glavnog dužnika te velika izloženost tvrtki i neizvjesna situacija vezana uz isplatu starih dugova”, priopćili su iz Unexa.

Potopio ih regresni dug Agrokora

S obzirom na to da zakon o izvanrednoj upravi nad društvom Agrokor i povezanim društvima predviđa namirenje vjerovnika u roku od 12 do 15 mjeseci, isplata regresnog duga prije tog roka umjesto glavnog dužnika predstavlja Unex Mediji i Unex Grupi neispunjivu obvezu, naveli su.




Svojevremeno je Unex, do 2012. bio u suvlasništvu Agrokora, no ipak se Todorić povukao, pa je kompanija ostala u vlasništvu obitelji Šumanovac: Andreje i njezina brata Eduarda. Agrokor im je bio glavni klijent, a bavili su se i produkcijom reklama.

“Predstečajni postupak omogućava nastavak redovnog poslovanja Unex Grupe i Unex Medije i kroz ovaj proces regulirat će se odnosi s vjerovnicima i poslovnim partnerima.

Unex Grupa prisutna je na tržištu već 25 godina, dok je Unex Media prva tržišna agencija za zakup i planiranje,” priopćili su.




Unex Media je 2016. imala 306 milijuna kuna prihoda i neto dobit od 8,5 milijuna kuna. Unex grupa imala je prihod od 33 milijuna kuna i dobit od 9 milijuna kuna.

AMERIČKI lešinarski fond Knighthead Capital praktički preuzima Agrokor s 480 milijuna eura novog kredita, postavši prioritetni vjerovnik. Postalo je to jasno puno prije nagodbe, čim je vladin povjerenik objavio kako su pristali na njihove uvjete roll up model kreditiranja, u kojem će ovaj fond zahvaljujući vladinoj odluci da mu osigura super senioritet zaraditi na avanturi zvanoj Agrokor oko 60 posto, dok će mnogi nezadovoljni kreditori imati značajne otpise pa će se pokušavati sudski naplatiti. 


Iz svibanjskog izvještaja o stanju u Agrokoru, koji priprema tim Ante Ramljaka, vidljivi su neki detalji najavljenog novog kredita koji su do sada bili nepoznati javnosti.   Kao što se zna, svježi novac Agrokoru bit će dodijeljen po uvjetima roll upa, i ruske banke su ljute što će američki fond Knighthead Capital za svaki euro novog kredita dobiti i jedan euro starog kredita kao senioritet pri naplati. Istu stvar su i one tražile za svoj posljednji kredit prije urušavanja Agrokora, ali je Ramljak tada odbio njihov prijedlog. Sada im nudi da preko roll upa izvuku tek desetinu svojih plasmana, pa su Rusi počeli plijeniti Agrokorovu imovinu.

Ramljak poput Todorića, uzima PIK kredit

Za uloženih 480 milijuna eura, plus 50 milijuna eura koje mogu osigurati dobavljači plasmanom robe, Agrokor će kroz 15 mjeseci (do 10. srpnja 2018.) morati vratiti milijardu i šezdeset milijuna eura. S obzirom da se u izvješću kod formula za izračun kamate spominje PIK (payment in kind), tip kredita u kojem se cijeli iznos glavnice i kamate plaća na kraju i ima pokriće ili mogućnost povrata u imovini, i za koji se smatra da je dotukao Todorića, zamolili smo pojašnjenje u Agrokoru.

Upitali smo ih i je li s novim kreditorima možda odmah dogovorena i isplata u imovini, što su nam demantirali.

“Naziv kredita je preuzet iz engleske terminologije i ne može se samo direktno prevesti na hrvatski jezik jer se time može steći dojam da se radi o povratu u imovini. Sada dogovoreni kredit ima dvije mogućnosti plaćanja odnosno obračuna i plaćanja kamate; prva je obračun i plaćanje u određenim vremenskom intervalima u kojem slučaju kamatna stopa iznosi Euribor + 3,8% , a druga je mogućnost PIK kamata, što znači da se kamata obračunava u određenim vremenskim intervalima, ali se ne plaća tada nego se dodaje glavnici te se puni iznos plaća u trenutku dospijeća kredita u kojem slučaju je kamatna stopa Euribor + 4% godišnje”, odgovorili su Indexu iz Agrokora.

Na primjedbu oko rizičnosti PIK kredita za koji je Todorić jamčio dionicama Agrokora, a tržište mu nije vjerovalo kako se približavao rok za golemu isplatu, što ga je na kraju zajedno s jednim propalim kreditnim aranžmanom i potopilo na međunarodnim burzama, u Agrokoru sada kaže da je to nešto posve drugačije.

“Ovaj kredit se ne može usporediti s kreditom koji vi spominjete. Ovaj kredit osiguran je značajnijom materijalnom i nematerijalnom neopterećenom imovinom Agrokora i svih jamaca,”
poručili su iz Agrokora.

Amerikanci dobivaju Ledo, Jamnicu i Konzum 

Iako to nisu tako jasno kazali, zapravo je jasno da je PIK koji je Todoriću otkucavao kao tempirana bomba sada Ramljaku više nije rizičan, jer su aktivacijom Lexa zamrznute sve druge obaveze, a povrat ovog kredita postavljen je kao prioritet. I na raspolaganju Amerikancima su sve najvrijednije tvrtke.




Kao jamci za novi Knightheadov kredit izrijekom se spominju Ledo, Jamnica i Konzum. Te su Agrokorove tvrtke sudjelovale u mreži jamstava koje su već teške 90 milijardi kuna, pa smo ih pitali kako misle izbrisati stara jamstva?

“Procjena da li je netko kvalitetan jamac je procjena onoga tko daje kredit. Obzirom na strukturu ovog konkretnog kredita, a vezano na novi Zakon o izvanrednoj upravi jamstva dana za ovaj kredit će imati prednost u odnosu na sva ona jamstva dana prije. Stara jamstva ne prestaju važiti, samo nova u odnosu na njih imaju prioritet”, odgovorili su nam.

No to zapravo znači da će drugi vlasnici jamstava na Agrokorove tvrtke po svemu sudeći ostati kratkih rukava. Kako bi se novi zajmodavci dodatno osigurali, traže da prilikom prodaje Agrokorove imovine koja vrijedi više od pet milijuna eura 90 posto iznosa pripadne njima. A dužnici, Agrokorove tvrtke, mogu zadržati taj prihod od prodaje kao tekući kapital jedino ako im to odobri zajmodavac, odnosno američki fond.




U cijeloj zamršenoj priči, osim Rusa, ne treba zaboraviti i interese vlasnika PIK duga, zapadnih fondova čijim je novcima Todorić kupovao Mercator i koji su mu posudili pola milijarde eura. Vladina uprava to tretira kao osobni Todorićev dil odigran preko njegove nizozemske tvrtke, pa vlasnici PIK-ova nisu uključeni u vjerovničko vijeće iako su trebali preuzeti dionice kompanije 8. lipnja 2018. godine, u slučaju da im se kredit ne vrati. Teško da će tek nijemo pratiti rasplet, tako da se očekuje i njihovo uplitanje i pokušaj spašavanja investicije..

U okviru nastojanja da pravnim sredstvima monetizira sve kolaterale i založne mehanizme koje ima u poslovima s Agrokorom i Ivicom Todorićem, ruska banka Sberbank je, prema pisanju Bloomberga, krenula u preuzimanje 18,53 posto dionica Mercatora koje su u vlasništvu nizozemske tvrtke Agrokor Investments BV.

Vlasnik te kompanije je Ivica Todorić, pa je izvanredna uprava Agrokora promptno poručila da to nema utjecaja na restrukturiranje Agrokora i Mercatora. Prema dostupnim informacijama, Sberbank te dionice namjerava prodati na tržištu, a trenutačno vrijede oko 40 milijuna eura. No, pitanje je hoće li Sberbank krenuti u preuzimanje ostalog dijela privatne imovine Ivice Todorića i njegove obitelji koja je služila kao jamstvo za kredit od 100 milijuna eura.


Založili dionice

Jer, prema neslužbenim informacijama, obitelj Todorić je za taj kredit jamčila i privatnim nekretninama, pa i polovicom Kulmerovih dvora. Iz krugova obitelji Todorić doznajemo da je moguće da Sberbank započne s ovrhom nad Kulmerovim dvorima, no da zasad nemaju informaciju da je taj proces već aktiviran. Komentirajući činjenicu da je Sberbank preuzeo dionice Mercatora, u izvanrednoj upravi Agrokora ustvrdili su da je Agrokor d.d. vlasnik 69,57 posto Mercatora te da “ovo vlasništvo Agrokora d.d. nije založeno niti je na bilo koji način dovedeno u pitanje”. “Sva vlasnička prava u Mercatoru Agrokor d.d. ostvaruje na temelju ovog većinskog vlasničkog udjela.

Manjinski udio od 18,53 posto Mercatora, koji je u vlasništvu Agrokor Investments BV, nije vlasništvo Agrokora d.d., jer je ova kompanija sa sjedištem u Nizozemskoj u direktnom, 100-postotnom vlasništvu Ivice Todorića. Prema informacijama kojima raspolaže izvanredna uprava Agrokora d.d., Ivica Todorić je prilikom podizanja kredita u iznosu od 100 milijuna eura od Sberbanka u veljači ove godine založio dionice Mercatora u vlasništvu Agrokor Investments BV kao dodatno sredstvo osiguranja. Tim temeljem Sberbank ima direktan zahtjev prema toj imovini i može pokrenuti postupak ovrhe”, poručili su iz Agrokora.

Zarada

“Kako Agrokor d.d. nije vlasnik Agrokor Investments BV, na ovu se kompaniju ne odnosi Zakon o postupku izvanredne uprave. Izvanredna uprava Agrokora ima ingerencije samo nad vlasništvom Agrokora d.d., a navedeni manjinski udio u Mercatoru kao što smo pojasnili to nije. Međutim, bilo kakvo raspolaganje tim manjinskim udjelom nema utjecaj na budućnost Mercatora kao niti na proces restrukturiranja Agrokora d.d.”, ističe se u komentaru izvanredne uprave Agrokora. Rusi se zbilja nalaze u nezavidnoj situaciji, jer im izvanredna uprava prije dva mjeseca nije odobrila zahtjev za modelom roll-up kreditiranja, a prije nekoliko tjedana privremeno vjerovničko vijeće Agrokora dalo je suglasnost izvanrednoj upravi Agrokora za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu (roll-up) vrijednog ukupno 1,060 milijuna eura, od čega je novo zaduženje ukupno do 530 milijuna eura, a ostatak iznosa je namijenjen refinanciranju starog duga.


Kada su ruske banke u pitanju, problem je što je u tom aranžmanu njima dozvoljeno davanje samo 170 milijuna eura kredita, dok minimalno 150 milijuna eura može dati fond Knighthead Capital Management koji ima obveznice Agrokora. Prosta računica govori da bi KCM, u slučaju da je na tržištu kupio obveznice Agrokora vrijedne 300 milijuna eura po cijeni od 100 milijuna (33 posto od nominale), samo na tom dijelu “posla” zaradio 200 milijuna eura. Uz to će zaraditi na kamatama za novi kredit od 300 milijuna eura i na dijelu kamata za roll-up starog potraživanja u iznosu od 300 milijuna eura.

Senior status

Dok će, pak, ruske banke i svi ostali vjerovnici koji neće imati senior status biti suočeni s otpisom potraživanja vjerojatno i značajno iznad 50 posto. Stoga nije čudno kako Rusi sada igraju na kartu da monetiziraju sve kolaterale koje imaju, a da pravnim putem pokušaju srušiti odluku Privremenog vijeća vjerovnika o roll-up kreditiranju vrijednom 1,060 milijardi eura, a time i čitav proces lex Agrokor.

Sva Agrokorova poduzeća kategoriziraju se u 4 grupe

U izvješću Agrokova poslovanja za svibanj navodi se da je “Grupa trenutačno uspjela identificirati 143 trgovačka društva u kojima drži udjele (uglavnom je riječ je o većinskim udjelima)”. Sljedeća su društva, ističe se, inicijalno bila preliminarno kategorizirana u četiri grupe, kako slijedi: 1. Maloprodaja: 26 poduzeća koja uključuju Konzum, Mercator i Tisak, kao i veleprodaju poput Velpra. 2. Prehrana: 33 poduzeća koja uključuju poslovne jedinice Leda, Frikoma, Zvijezde, Dijamanta, Jamnice i PIK Vrbovca. 3. Poljoprivreda: 17 poduzeća koja uključuju poslovne jedinice Agrokor-trgovinu, PIK Vinkovce, Belje i Vupik. 4. Ostalo (Agrokor imovinski portfelj): 67 poduzeća koja se ne mogu svrstati u neku od navedenih triju kategorija, uključujući koncern Agrokor d.d., 33 operativna društva, 25 holding društava za imovinu i/ili nekretnine, 14 praznih “shell” poduzeća bez poslovanja i imovine i dva investicijska holdinga.




U pogledu maloprodaje poduzeća će, napominje se, početi ili su već počela revidirati: portfelj dućana, zakupnine, miks proizvode, cijene, promocije, portfelj dobavljača i uvjete, operativne modele, logistiku i centralnu podršku. “Ova bi revizija trebala uključiti i 26 revidiranja formata te geografske značajke mogućnosti kupovine, kao i procjenu u pogledu najbolje pozicije za tržišno natjecanje. Paralelno uz sagledavanje procesa transformacije pojedinih poduzeća, grupa razmatra i optimalan pristup, strukturu i vrijeme za postizanje vrijednosti koja bi zadovoljila vjerovnike”, stoji u izvješću. Pritom je Agrokor imovinski portfelj (AIP) identificirao inicijalni popis imovine na kojemu se nalazi ukupno 267 nekretnina, među kojima su i velike razvojne građevinske lokacije, stambene, trgovačke, poslovne i industrijske nekretnine, zemljišta i pokretna imovina (jahta i helikopter).




“Operativna poslovanja ili imovina od kojih se očekuje određena vrijednost potom će biti uključeni u postupak prodaje. U tijeku je pravno i poslovno dubinsko snimanje određenih poduzeća kako bi ih se pripremilo za prodaju”, tvrdi se u svibanjskom izvješću. Zanimljivo je kako je analiza pokazala da od ukupno 163 dobavljača 10 najvećih dobavljača drže 55,41 posto ukupnog iznosa mjenica, 20 najvećih dobavljača drže 71,98 posto, a 30 najvećih dobavljača drži 81,08 posto ukupnog iznosa mjenica vrijednog 3,4 milijarde kuna.  (Frenki Laušić)

AKO je netko mislio da će Rusi pokunjeno gledati kako ih hrvatska vlada pokušava preveslati, prevario se. Jasno je to iz akcija koje provode oko Agrokorove imovine. U Srbiji su sudski uspjeli blokirati raspolaganje imovinom Agrokorovih poduzeća Frikom i Dijamant, a sada su u Sloveniji počeli plijeniti Mercatorove dionice kojima je Ivica Todorić osobno jamčio za kredit.

Ante Ramljak odbio je u travnju zahtjev ruskih banaka da njihovih 100 milijuna eura kredita ugovorenih uoči Lex Agrokora također dobiju prvenstvo u naplati kao uvjet daljnjeg financiranja.


Kasnije nitko nije htio dati novac bez te vrste osiguranja, odnosno bez priznavanja statusa najstarije tražbine i dijelu starih kredita, pa je Ramljak drugim kreditorima dao upravo ono što je na početku Rusima odbio. Sada na tu vrstu “ucjene” najnormalnije pristaje, roll up model ponudio je američkom lešinarskom fondu koji drži Agrokorove obveznice, zapadnim bankama i ruskim bankama, ali tek u određenom iznosu. Koji je u ruskom slučaju smiješno majušan u odnosu na njihovu izloženost Agrokoru.

Rusi bi pokrili desetinu kredita, Amerikanci će zaraditi 60 posto

Ruskom Sberbanku i VTB-u, koji su Todoriću plasirali 1,4 milijarde eura, Ramljak je ponudio 170 milijuna eura prema roll up modelu. Jednostavnije rečeno, oni su mogli osigurati tek desetak posto svog starog plasmana, dok će u isto vrijeme američki strvinarski fond pokriti sva svoja ulaganja i zaraditi nevjerojatnih šezdesetak posto na kupovini obveznica u vrijeme najveće panike. Nije problem u tome što će netko od kreditora zaraditi, nego u tome što je zarada omogućena samo nekima, i to u vladinom aranžmanu u kojemu će drugi jako mnogo izgubiti, što neminovno vodi do sudskih tužbi protiv Hrvatske.


Plenkovićev susret s ruskim bankarima nije donio nikakav pomak, iako je i Dalić nakon toga otišla u Sankt Peterburg početkom lipnja, pokušavajući omekšati ruske bankare.

O uspjehu te vladine operacije dovoljno govori što su odmah poslije toga ruske banke počele blokirati imovinu u Srbiji, tražeći sudsku zabranu raspolaganja nekretninama. U Hrvatskoj je pak Trgovački sud u Zagrebu odbio zahtjev Sberbanka da se Agrokoru zabrani roll up model, smatrajući da je protivan našim zakonima.

Čerupanje imovine van kontrole Ramljaka

Znali smo da Lex Agrokor nema doseg izvan Hrvatske, a kako nije postignut dogovor s vladom, Rusi su sada Ramljaku ispred nosa zaplijenili gotovo 20 posto dionica Mercatora koje su bile u vlasništvu Todorićeve nizozemske tvrtke Agrokor BV, najavljujući njihovu prodaju. Što Rusi žele? Spasiti ono što se spasiti može. Posljednji su se ukrcali u Todorićev vlak koji je jurio prema provaliji, i ne žele ispasti baš najveći luzeri u priči oko Agrokora.

I bez obzira na to što u Agrokoru tvrde da ovaj događaj ne utječe na njihovu kontrolu nad Mercatorom, činjenica je da se čerupanje imovine posrnulog koncerna nastavlja van kontrole vlade i njezinog povjerenika.




Ivicu Todorića trebala bi brinuti mogućnost da mu se Rusi doslovno pojave na vratima, jer je  i polovicom Kulmerovih dvora također jamčio za Sberbankov kredit.

RUSKA banka Sberbank počela je plijeniti 18,53 posto dionica Mercatora koji su trenutačno u vlasništvu Agrokorove nizozemske tvrtke Agrokor B.V., objavili su u utorak slovenski mediji koji se pozivaju na agenciju Bloomberg.

> KLIKNITE ZA VELIKI GRAFIČKI PRIKAZ AGROKOROVE STRUKTURE


Sberbank koji je jedan od većih kreditora posrnulog koncerna Agrokora, prema navodima slovenskog poslovnog lista, zaplijenjeni udio u slovenskom trgovačkom lancu namjerava zadržati do kraja lipnja, a onda ga prodati kako bi djelomično nadoknadio potencijalne gubitke koje će imati na kreditima koje je odobrio Agrokoru.

Kao jamstvo za ranije kredite, navode slovenski mediji, Agrokor je Sberbanku dao zalog na dionice u Mercatoru.




Prema mišljenju ruske banke odredbe hrvatskog lex Agrokora, koji je donesen kako bi se Agrokor zaštitio od daljnjeg fiinancijskog posrtanja, koje brane zapljenu založene  imovine koncerna odnose se samo na tvrtke koje su u izravnom vlasništvu koncerna i tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj, dok Agrokor B.V. ima sjedište u Nizozemskoj. Stoga Sberbank smatra da se specijalni zakon donesen u hrvatskom Saboru u travnju ove godine na tu kompaniju ne može odnositi, pišu slovenski mediji.

Ramljak vješto izbjegava objaviti brojke o trenutačnom stanju koncerna, pred kojim su teški dani

Konzum je najvažniji dio Agrokora jer kao prodajni lanac osigurava plasman za sve ostale proizvodne pogone koncerna. Također, od njega ovise i tisuće domaćih proizvođača. A iako izvanredna uprava informacije o njegovu poslovanju pušta na kapaljku, čini se da je oslabjelo poslovanje ušlo u crveno. Podsjetimo, Konzum u BiH je ostvario milijunske gubitke i po stečajnim zakonima susjeda već bi trebao završiti u stečaju.


U Hrvatskoj je Konzum jedini trgovački lanac koji nije objavio svoja poslovna izvješća za prošlu godinu. Zadnji podatak je da je 2015. godine ostvario gotovo 15 milijardi prihoda i dobit od 234 milijuna kuna. No ta su vremena davno prošla i Konzum rapidno gubi udio. Prema objavljenim podacima, lanci poput Lidla su rasli prošle godine nauštrb Konzuma. Za prvih pet mjeseci ove godine izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom samo je otkrila da je pad prihoda u pet mjeseci 11 posto, bez navođenja točnih iznosa.

Ono što su poslali iz izvanredne uprave irskoj burzi pokazuje i veliki pad prihoda i ostalih važnih tvrtki koncerna. Tisku je pao promet 20 posto, Ledu 15 posto, Zvijezdi i PIK Vrbovec po 13 posto, a Jamnica je zabilježila blagi rast od 1 posto. “Vjerujem da ćemo do kraja godine biti s Konzumom na nuli”, rekao je Ramljak, ali će cijena biti i otpuštanje radnika te zatvaranje dućana.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić bila je puno jasnija. Poručila je dobavljačima da iskoriste vrijeme za naći “nove distribucijske kanale”, misleći na tome na prodaju. Ona je jasno rekla da najteži dio tek slijedi. Kad se to poveže s prošlotjednim kreditom od 480 milijuna eura koje je Ramljak uzeo, jasno se vidi strategija Vlade.


Žele isplatiti što više starih dugova dobavljačima, pa makar i navukli bijes ruskih banaka. Žele im i kupiti vrijeme za prilagodbu jer ih čekaju otpisi, bolna restrukturiranja Agrokora i vrlo neizvjesna budućnost.

Stabilizacija koncerna glavna je briga i poljoprivrednicima koji u velikoj mjeri surađuju s Agrokorom, istaknuto je na nedavnom okruglom stolu Zbora agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva, Društva agrarnih novinara i Gospodarskog lista. U raspravi je upozoreno kako je ova kriza već potaknula namjere da se umjesto domaće proizvodnje Konzum okrene nabavci jeftinijeg voća i povrća s vanjskih tržišta, što bi dodatno urušilo sustav distribucije građen 15 godina.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close