AGROKOR

Zaposlenici Agrokora d.d. od danas umjesto u poslovnom tornju kod Cibone rade u poslovnim prostorima na Žitnjaku, na adresi Marijana Čavića 1, a o eventualnoj prodaji tornja otežanoj brojnim teretima i zalozima odlučivat će vjerovnici, priopćio je Agrokor u ponedjeljak.

Odluka o preseljenju donesena je s ciljem kvalitetnijeg upravljanja ukupnim raspoloživim poslovnim prostorima u sklopu sustava Agrokora, kaže se u priopćenju.

Dodaje se kako je broj zaposlenika krovne Agrokorove kompanije gotovo dvostruko manji nego početkom godine te je veći dio prostora poslovnog tornja bio neiskorišten. Tako je odlučeno da se centralne službe podrške i upravljački tim i fizički približe operativnim kompanijama od kojih se najveće nalaze upravo na Žitnjaku.

Plan kvalitetnijeg upravljanja i optimalnijeg korištenja uredskih prostora u vlasništvu Agrokora, također uključuje s vremenom i preseljenje u toranj pojedinih kompanija Agrokor grupe koje nemaju vlastite prostore i plaćaju najamninu, odnosno iznajmljivanje preostalog prostora drugim potencijalnim najmoprimcima.

Što se moguće prodaje tiče, u Agrokoru navode da je ona otežana brojnim teretima i zalozima u koje je u vrijeme bivše uprave dat i toranj, ali pojavi li se ozbiljan kupac o prodaji će odlučivati vjerovnici.

Poslovni toranj Cibona bio je Agrokorova upravna zgrada gotovo 18 godina. Agrokor je prvih 14 katova kupio od Astre krajem 1999. godine, dok je ostatak poslovnih prostora u tornju kupovao od prijašnjih vlasnika do 2010. godine.

Agrokor d.d. je većinski vlasnik poslovnog tornja Cibona s učešćem u vlasništvu od 76,03 posto i raspolaže s 5.905,16 m² uredskog prostora. Novi prostor Agrokorove upravne zgrade na Žitnjaku ima ukupnu površinu od 1758,70 m², od čega je površina ureda 1000 “kvadrata”, kaže se u priopćenju.

Autor teksta: Hina

“MI SMO uistinu jedinstveni u svijetu. Osporiti potraživanje banke temeljem danog kredita kojeg uopće ne osporavate iz razloga jer je banka pokrenula sporove radi nepriznavanja Lex Agrokora i tzv. roll up-a, moguće je samo kod nas i nema nikakve veze s dopuštenim razlozima osporavanja potraživanja”, kaže za Index sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić komentirajući današnju objavu vladina povjerenika Ante Ramljaka.

Osporili potraživanja

Naime, izvanredna uprava Agrokora osporila je potraživanja Sberbanka zbog toga što je riječ o tražbinama oko kojih se vode sudski postupci. Prema objavljenim podacima, od ukupno 16,5 milijardi kuna osporenih tražbina najveći se iznos, 9,3 milijarde kuna odnosi na tražbine oko kojih se vode sudski postupci, od čega 7,4 milijarde kuna se odnosi na osporavanje zbog dvostruke litispendencije (vodi se više ovršnih postupaka). Za suca Kolakušića, uprava Agrokora povukla je jedinstveni potez u svijetu.

Ramljak je danas pojasnio da ovo ne znači da Sberbank neće naplatiti svoj dug, no da neće sudjelovati u radu vjerovničkog vijeća odnosno neće odlučivati o dugovima i budućnosti Agrokora.

Nedostojan i nelegitiman potez

“Ovo je dvostruka korist, sve unaprijed smišljeno i dogovoreno provesti će se bez tamo nekog kreditora koji se drznuo dati milijardu eura kredita i želi ih vratiti. Svaka radnja odvjetnika u tim parničnim postupcima povodom osporavanja će koštati 125.000,00 kn a bit će ih desetine, a u svim osporenim potraživanjima na stotine, pa izračunajmo”, ističe Kolakušić dodajući da potezi Ramljaka koji poziva ruski Sberbank da odustane od tužbi ne samo da nije legitiman nego je i nedostojan potez.

Na izravan upit je li odluka suda u Londonu da prizna zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru zapravo pobjeda povjerenika Ramljaka ili te odgoda problema, Kolakušić je bio jasan.Više pročitajte na Index.hr.



Ukupni iznos priznatih tražbina vjerovnika i dobavljača Agrokora, prema tablicama koje je objavio Trgovački sud u Zagrebu, doseže 41,23 milijarde kuna, dok je 16,54 milijarde kuna tražbina osporeno.

Trgovački sud u Zagrebu objavio je tablice o tražbinama prema Agrokoru i njegovim povezanim društvima, kao i tablice o razlučnim i izlučnim pravima, iz kojih se vidi da je iznos ukupnih priznatih tražbina 41,23 milijarde kuna, a osporenih 16,54 milijarde.

Nedavno je izvanredni povjerenik Ante Ramljak izjavio da se iznos priznatih i nepriznatih tražbina kreće oko 58 milijardi kuna, a u taj iznos uključena su i potraživanja između kompanija unutar sustava Agrokor.

Od ukupno prijavljenih tražbina, vjerovnici imaju razlučnih prava na iznos od 8,17 milijardi kuna. Pritom se na Agrokor d.d. odnosi 1,88 milijardi kuna tražbina koje vjerovnici imaju osigurane. Najviše razlučnih prava u sklopu toga ima Adris, u iznosu od 1,2 milijarde kuna.

U ukupnim prijavljenim tražbinama prema Konzumu, 1,45 milijardi kuna je razlučnih prava, pri čemu najviše ima PBZ, 665 milijuna kuna.

Vjerovnici Belja imaju razlučna prava vrijedna 582 milijuna kuna od čega najviše Zagrebačka banka, 466 milijuna kuna. Vjerovnici Vupika imaju 580 milijuna kuna razlučnih prava, od čega najviše Zagrebačka banka, 375 milijuna kuna; vjerovnici Žitnjaka 544 milijuna kuna razlučnih prava, od čega Zagrebačka banka 375 milijuna kuna, dok vjerovnici Jamnice imaju 568 milijuna kuna razlučnih prava, a većina se odnosi na Franck, pokazuju podaci objavljeni na Trgovačkom sudu.Pročitajte više na N1info.

Potop Agrokorovih dionica odrazio se i na one koji uplaćuju u mirovinske fondove.

Pogotovo na drugi stup koji je obvezan. Naime, pad Ledovih dionica stvorio je gubitke trima velikim mirovinskim fondovima koji su uz Agrokor najveći pojedinačni dioničari Leda.

Stoga su se mnogi umirovljenici, ali i građani zabrinuli.

Resorni ministar smiruje javnost i tvrdi da mirovinski fondovi na vrijeme osjetili krizu u Agrokoru i riješili se većine dionica u drugim Agrokorovim tvrtkama. Da nema mjesta panici tvrde i analitičari pozivajući se na ukupnu imovinu mirovinskih fondova.



Izvanredna uprava Agrokora nedavno je predstavila plan za budućnost te kompanije, a on pak obuhvaća prodaju neperspektivnih dijelova koncerna. Radi se o 80 kompanija čija je djelatnost u domeni turizma, zdravstva, energije, građevine, ali i drugih djelatnosti čijom se prodajom u naredne četiri godina kani osigurati najmanje 40 milijuna eura.

Prema konstataciji Ante Ramljaka, Agrokor se u problemima nije našao stoga što su tvrtke iz prehrane, maloprodaje ili pak poljoprivrede loše poslovale, već stoga što je Ivica Todorić iz njih izvlačio operativnu dobit i na osnovi njih se zaduživao, plasirajući novac u kompanije koje nisu imale smisla. Zato je izvanredna uprava odlučila dati na bubanj sve one kompanije koje ne spadaju u osnovne djelatnosti- prehranu, poljoprivredu i trgovinu, ali i one tvrtke koje ne posjeduju poslovnu perspektivu kao dio koncerna. Na listi za odstrijel nalazi se tako 80 kompanija koje se zajednički nazivaju Agrokor Portfolio Holdings, a koje su prošle godine uprihodile 203 milijuna eura.

Tko će se naći na bubnju?

APH je svrstana 41 kompanija s aktivnim poslovanjem, ali i njih 23 koje operativno ne posluju, ali unatoč tome posjeduju različitu imovinu, a tu je i 16 neaktivnih, odnosno fiktivnih društava. Na bubnju će se tako, kako neslužbeno saznajemo, naći kompanija Karisma Hotels Adriatic. Nju je Agrokor osnovao 2012. s grupom TUI i meksičkom tvrtkom Karisma Resort International.

U posljednjih pet godina kompanija s temeljnim kapitalom od 110 milijuna kuna realizirala je niz značajnih akvizicija na dubrovačkom području, a riječ je o Hotelima Plat, Koločep i Živogošće, a u cilju rekonstrukcije i modernizacije kapitala. Većim dijelom riječ je o projektima koji su u tijeku i koji zahtijevaju ogromne investicije pa je logično za očekivati da Agrokor svoj udjel ponudi partnerima. Agrokor je vlasnik turističke agencije Adriatica.net koju tvore dubrovački Atlas i ljubljanski Kompas, a u turoperatorski biznis uložena su ogromna sredstva, no unatoč tome to tvrtkama nije pomoglo da izađu iz financijskih nedaća pa ne treba čuditi da se i ova tvrtka nađe na bubnju.

Slična sudba sustići bi mogla i Agrokor-Energiju. Putem ove tvrtke realizirana su ulaganja u pet biotoplinskih elektrana, a koncern posjeduje i manjinske udjele u firmi A.P.N. energija, koja je ulagala u biotoplinske elektrane. Ono što zvuči posebno neugodno jest činjenica da se na bubnju našla i Solana Pag, najveći proizvođač morske soli u našoj zemlji. Najveći dio proizvoda ove tvrtke plasira se na hrvatsko tržište, ali njihovi se proizvodi pronaći mogu ne samo u regiji već i u Kanadi te SAD-u. Kompanija ima solidnu tržišnu poziciju, nije pretjerano zadužena i posluje s dobiti. U ovoj kategoriji je i tvrtka Projektgradnja stečena 2015. godine predstečajnom nagodbom, ali i Zagreb plakati.



Autor: Iva Međugorac

Nakon dva dana šutnje Ivica Todorić se ponovno oglasio na svom blogu.

Njegovu objavu prenosimo u cjelosti:

Stručni tim međunarodnih financijskih eksperata za reviziju i računovodstvo proveo je dubinsku analizu revidiranih finanancijskih izvještaja Agrokora za 2016. godinu koje je predstavila izvanredna uprava. Kako je riječ o dokumentu koji uvelike odstupa od prestavljenih podataka i ukazuje na brojne nepravilnosti, odlučio sam ga podijeliti s javnošću i strukom.

1. 09. listopada 2017. izvanredna uprava Agrokora d.d. objavila je izvještaj pod nazivom “Nalazi revizije za financijsku godinu 2016.” (dalje u tekstu: “Izvještaj”)

2. U uvodnom dijelu, Izvještaj navodi imenovanje revizora Agrokora d.d. – PriceWaterHouseCoopers d.o.o. (dalje u tekstu: “PwC”) i postupak PwC-a u obavljanju revizije u 2017. godini. Izvještaj dalje navodi da je 5. listopada 2017. PwC izvijestio o revizorskim nalazima za ključne kompanije u okviru Grupe Agrokor.

3. Naslovnom stranicom i svojim uvodom, Izvještaj Agrokora za svakog razumnog čitatelja stvara privid da Agrokor izvještava o revizorskim nalazima PwC-a, svog revizora.

Zabrinutost u svezi s podjelom odgovornosti između revizora i revizijskog klijenta

4. Prema Međunarodnom revizijskom standardu (“ISA”) 200, članak 14, revizor “treba poštivati relevantne etičke zahtjeve, uključujući one koji se odnose na neovisnost u odnosu na reviziju financijskih izvještaja.”

5. Temeljna odgovornost revizora je da obavi reviziju i izvijesti o nalazima revizije u formi propisanoj profesionalnim standardima. Nasuprot tom, odgovornost je uprave revidiranog subjekta da pripremi financijske izvještaje u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i o tome izvijesti nadzorni odbor ili drugo nadležno tijelo.

6. Izvještaj Agrokora o nalazima revizije na financijske izvještaje Grupe Agrokor i Agrokora d.d. značajno odstupa od formalnih izvještaja PwC-a o tim financijskim izvještajima. Izvještaj niti upućuje na PwC-ovo mišljenje revizora s rezervom, niti na razne ključne revizijske nalaze o kojima je izvijestio PwC i slijedi potpuno drugačiji format u odnosu na revizorov službeni izvještaj.

7. U odnosu na propisano odvajanje odgovornosti između revizora i revidiranog subjekta, izuzetno je neuobičajeno u profesionalnoj praksi da revidirani subjekt izvještava o revizijskim nalazima revizora, pogotovo kad taj Izvještaj ne slijedi formu i sadržaj mišljenja koja je izdao revizor. Takvo postupanje čini nejasnom odvojenost revizora i revidiranog subjekta i dovodi do sumnje o neprimjerenom odnosu između dvije neovisne kompanije, u ovom slučaju PwC-a i Agrokora. To dodatno dovodi do pitanja cjelovitosti objavljenih revizorovih izvještaja te opsega i funkcionalnog odnosa između izjava Agrokora o reviziji i izjava o reviziji koje je dao sam PwC.

Zabrinutost u svezi s implikacijama u pogledu opsega nalazâ PwC-a koje mogu dovesti u zabludu

8. Implikacije da izjave u Izvještaju odražavaju “revizijske nalaze” PwC-a su posebno zabrinjavajuće na onim područjima na kojima se PwC u stvari suzdržao od davanja takvih izjava.

9. Na primjer, na stranici 16 Izvještaja navodi se da nematerijalna imovina i zalihe trebale biti vrijednosno usklađene za nekoliko milijardi Kuna.

10. Međutim, kad se pogledaju službena revizorova mišljenja, sljedeće izjave pokazuju da PwC nije potvrdio ta „ključna vrijednosna usklađenja“:

a) Revizorovo mišljenje PwC-a o “Konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima Grupe Agrokor za 2016. godinu” (engleska verzija) sadrže osam značajnih rezervi. U točki 1 svog mišljenja s rezervom PwC izjavljuje sljedeće:

“Nismo se mogli uvjeriti drugim načinima u količine zaliha iskazane na dan 31. prosinca 2016. zbog značajno proteka vremena između kraja razdoblja financijskog izvještavanja i datuma kad smo imenovani kao revizori te zbog brzog obrtaja zaliha Grupe. Kao rezultat prethodno navedenog, nismo mogli utvrditi bi li bila potrebna usklađenja …”.

b) Revizorovo mišljenje PwC-a za odvojene financijske izvještaje Agrokora d.d. za 2016. godinu (engleska verzija) sadrži pet značajnih ograda. U točki 4 svog mišljenja s ogradama, PwC navodi sljedeće:

“Društvo ima iskazana ulaganja u ovisna društva u iznosu od 7.357 milijuna kuna… U nedostatku informacija potrebnih za procjenu nadoknadive vrijednosti svih značajnih ulaganja u ovisna društva, nismo se mogli primjenjujući druge revizijske procedure uvjeriti u nadoknadivost knjigovodstvenog iznosa ulaganja i objave vezane uz umanjenje vrijednosti.”

11. Iz toga proizlazi da u stvari PwC nije mogao potvrditi dijelove bilance Agrokora (i onda, posljedično, i dijelove njegovog računa dobiti i gubitka). S druge strane, Izvještaj šuti o rezervama koje je PwC uključio u revizorsko mišljenje.

12. Za svakog razumnog čitatelja, Izvještaj stvara privid da je PwC potpisao sva smanjenja vrijednosti (gubitke), dok je stvarnost suprotna – PwC nije potvrdio sva umanjenja vrijednosti.

Zabrinutost u pogledu značajnih grešaka u Izvještaju

13. Izvještaj sadrži različite značajne greške koje stvaraju pogrešan privid o usklađenosti financijskih izvještaja Grupe Agrokor i izvještaja revizora i mogu dovesti u zabludu.

14. Na stranici 16 Izvještaja, navodi se da je Grupa Agrokor morala provesti „usklađenja vrijednosti“ nematerijalne imovine u iznosu od 1,5 milijarde kuna za 2015. godinu koja se odnose na Konzum Sarajevo. U originalnim financijskim izvještajima Grupe Agrokor na 31. prosinca 2015. (Bilješka 8), umanjenje vrijednosti goodwilla iznosilo je 157,8 milijuna kuna bez povezanosti s Konzumom Sarajevo. Prema Bilješci 2.16 u revidiranim financijskim izvještajima Grupe Agrokor za 2016., glavno usklađenje koja se odnosi na umanjenje vrijednosti goodwilla na 31. prosinca 2015. odnosi se „umanjenje troška stjecanja grupe Adriatica.net u iznosu od 1.473.492 tisuće kuna“. Uopće se ne spominje Konzum Sarajevo. Poveznica na “Konzum Sarajevo” na stranici 16. Izvještaja koja se odnosi na usklađenje vrijednosti u iznosu od 1,5 milijardi Kuna očigledno je pogrešna.

15. Na stranici 7 engleske verzije Izvještaja, posljednja kolona odnosi se na “Razlike u 2016. u odnosu na usklađenu 2015”. Međutim, ta kolona u stvari sadrži razliku između prethodno objavljenih (neusklađenih) financijskih izvještaja Agrokora i revidiranih podataka na 31. prosinca 2106. Na primjer, u odnosu na ukupan vlastiti kapital (equity), razlika u koloni minus 22,1 milijardi kuna je razlika između prethodno objavljenog stanja vlastitog kapitala u iznosu od 7,5 milijardi kuna i revidiranog vlastitog kapitala na 31. prosinca 2016. u iznosu od minus 14,5 milijardi kuna. Da je naziv kolone značajno pogrešan, proizlazi iz: a) činjenice da na stranici 8. engleske verzije Izvještaja postoji točan naziv ekvivalentne kolone u kontekstu financijskih izvještaja Agrokora d.d., i b) točnog naziva u hrvatskoj verziji Izvještaja. Prema tome, za čitatelja koji ovisi o engleskoj verziji Izvještaja (npr. strani ulagač), stranica 7. engleske verzije Izvještaja stvara pogrešan privid da je gubitak Grupe Agrokor 22,1 milijardu kuna od usklađenih financijskih izvještaja 2015. do 31. prosinca 2016., dok prema objavljenim brojkama Grupe Agrokor taj gubitak iznosi 11,6 milijardi kuna.

Zabrinutost u pogledu nepreciznih, nepotpunih i nedosljednih izjava u Izvještaju

16. Osim gore navedenih značajnih grešaka, Izvještaj sadrži različite izjave koje su tehnički neprecizne, nepotpune, nedosljedne i/ili neuobičajene za revizora, tako da se postavlja pitanje je li Agrokor d.d. o korištenom izričaju konzultirao PwC kao svog revizora. Idući odjeljci opisuju neke od primijećenih nedosljednosti.

17. Izvještaj sadrži različite značajne optužbe vezano uz kriva postupanja bez ispravnog tumačenja što one znače. Na primjer, kad se govori o “neobjavljenim zaduženjima” (stranica 14. Izvještaja) čini se da Izvještaj implicira da prethodna uprava Agrokora d.d. u svojim financijskim izvještajima na 31. prosinca 2015. nije prikazala značajna zaduženja u financijskim izvještajima Agrokora. Međutim, Izvještaj propušta detaljno prikazati činjenice i okolnosti na kojima se te optužbe temelje, osim da su transakcije … proknjižene u računovodstvenim evidencijama, ali neprikazane u financijskim izvještajima (stranica 11.). Obzirom na zapaljivu prirodu tih optužbi, neuobičajeno je za profesionalnog računovođu da implicira, u objavljenom Izvještaju, ozbiljna kršenja pravila prethodne uprave bez podrobnijih objašnjenja.

18. Naslov na stranici 7. Izvještaja glasi: “Sažetak revizije – konsolidirana grupa Agrokor”. Međutim, u stvarnosti ta stranica daje pregled nekih skupnih brojaka izvedenih iz financijskih izvještaja Grupe Agrokor i nema veze s revizijom PwC-a. Profesionalni računovođa obično ne bi pomiješao financijske izvještaje revizijskog klijenta sa revizijskim postupcima ili rezultatima revizije.

19. Na stranici 10. Izvještaja prikazano je kretanje “početnog stanja vlastitog kapitala“ od 31. prosinca 2014. do “konačnog stanja vlastitog kapitala” na 31. prosinca 2016. Izvještaj implicira da su “računovodstvene nepravilnosti”, “usklađenja vrijednosti” i “druga usklađenja” (jedini) faktori koji su utjecali na stanje vlastitog kapitala između dva datuma. Obzirom da se od stanja vlastitog kapitala na 31. prosinca 2014. do stanja vlastitog kapitala na 31. prosinca 2016. dolazi uzimajući u obzir (između ostalih faktora) neto dobit/gubitak i drugu sveobuhvatnu dobit za 2015. i 2016., kao i učinke usklađenja početnih stanja za 2015., takva raščlamba promjena na vlastitom kapitalu na tri nedefinirane skupine je ne samo upitna i neuobičajena za profesionalnog računovođu, već je i pogrešna jer implicira i dovodi u zabludu da su jedini faktori koji utječu na vlastiti kapital Grupe Agrokor u 2015. i 2016. “računovodstvene nepravilnosti”, i “različita” usklađenja, a to u stvari nije slučaj.

20. Na stranicama 7. i 8. Izvještaja koristi se izraz “neto rezultat” dok se u stvari želi ukazati na dobit/gubitka godine kako je prikazano u revidiranom konsolidiranom računu dobiti i gubitka. Neuobičajeno je za profesionalnog računovođu da mijenja izričaj tako tehnički definiranih stavki.

21. Izjava “Prethodno objavljeni vlastiti kapital Agrokor Grupe za 2015. je umanjen za 10,5 milijardi kuna, odnosno za 22,1 milijardu kuna uključujući rezultat za 2016.” (stranica 7. Izvještaja) neuobičajena je za profesionalnog računovođu jer ne daje precizan opis napravljene usporedbe.

22. Bilješka na stranici 7. Izvještaja koja navodi da “navedene obveze ne predstavljaju sva potraživanja Agrokor Grupe u 2017. jer se kompanija do početka rada Izvanredne uprave dodatno zadužila” je neuobičajena za profesionalnog računovođu jer tehnički ispravan dokument obično ne bi pomiješao obveze i potraživanja revidiranog subjekta i pokazivao tako neodređenu točku u vremenu kao “… u 2017” ili specifično ukazivao na nešto je samo po sebi razumljivo (obično financijski izvještaji za jednu godinu ne pokazuju dugove nastale u idućoj).

23. Izjava “u ovom trenutku ukupne obveze premašuju ukupnu imovinu za 14,5 milijardi kuna” (stranica 18. Izvještaja) jednako je neprofesionalna jer revizor uvijek daje jasnu informaciju o kojem datumu se radi. Izraz  “u ovom trenutku” očito ne udovoljava tom pravilu.

24. Izvještaj sadrži nekoliko grešaka koje se odnose na zaokruživanje brojaka koje profesionalni revizor ne bi napravio. Na primjer, prema stranici 14. Izvještaja, ukupna “neobjavljena zaduženja” iznose 2,953 milijarde kuna. Ova brojka je onda zaokružena na 2,9 milijardi kuna.

25. Engleska verzija Izvještaja sadrži različite jezične greške i nedosljednosti, kao što je korištenje izraza “godine” na stranici 13. Izvještaja.

Zabrinutost u pogledu poštovanja članka 31 Hrvatskog zakona o računovodstvu iz 2016.

26. Prema članku 31. hrvatskog Zakona o računovodstva (Narodne novine 78/15,134/15 i 120/16), „godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnje izvješće i konsolidirano godišnje izvješće koji podliježu reviziji moraju biti objavljeni u obliku i sadržaju na temelju kojeg je revizor formirao svoje mišljenje zajedno s punim tekstom revizorskog izvješća sukladno članku 30. ovoga Zakona. Poduzetnik ne smije objavljivati nerevidirane podatke na način koji bi korisnika objavljenih podataka mogao dovesti u zabludu, odnosno do zaključka kako je riječ o revidiranim podacima.“

27. Proizlazi da je Agrokor prekršio odredbe članka 31. Zakona o računovodstvu značajno dopunjujući i djelomično krivo predstavljajući revizijske nalaze PwC-a.

Pitanja za PwC

28. Gore navedena detaljna razmatranja pokazuju da Izvještaj Agrokora od 9. listopada 2017. u odnosu na revizijske nalaze PwC-a:

a) značajno odstupa od objavljenih revizorskih mišljena i tako čini upitnim cjelovitost revizorovog izvještaja PwC-a;

b) dovodi u sumnju neovisnost PwC-a u odnosu na neprimjerenu povezanost između revizora i revidiranog subjekta;

c) sadrži značajne pogrešne implikacije u odnosu na opseg revizorskog mišljenja PwC-a implicirajući da su vrijednosna usklađenja koje se broje u milijardama kuna rezultat revizije PwC-a, a u stvari je PwC odbio ta usklađenja potvrditi, što razumnog čitatelja može dovesti u zabludu;

d) sadrži značajne greške u odnosu na prikazane brojke u milijardama kuna;

e) sadrži brojne nedosljednosti, neprecizne i neprofesionalne formulacije i matematičke greške, pa se postavlja pitanja je li PwC kao revizor Grupe Agrokor uopće bio konzultiran od strane Grupe da potvrdi točnost korištenih formulacija;

f) krši odredbe iz članka 31. hrvatskog Zakona o računovodstvu.

29. Prema odjeljku 110.2 IESBA etičkog kodeksa profesionalni računovođa neće se svjesno vezati s izvještajima, prijavama, korespondencijom ili drugim informacijama kad profesionalni računovođa vjeruje da te informacije:

a) Sadrže značajne krive izjave koje dovode u zabludu;

b) Sadrže izjave koje su prikazane na nemaran način;

c) Ne prikazuje ili prikazuje nejasno informacije kad se traži da se takve informacije prikažu ili njihovo nejasno prikazivanje može dovesti do zablude.

“Kad profesionalni računovođa postane svjestan da je povezan s takvim informacija, mora poduzeti korake koji će ga učiniti odvojenim od takvih informacija.“

30. Ima dovoljno razloga da se tvrdi da je u danom slučaju svaki od navedena tri uvjeta ispunjen.

31. Prikazujući “Nalaze revizije” na naslovnoj stranici Izvještaja i pozivajući se na rezultate revizije PwC-a kao nalaze PwC-a, Agrokor je nedvojbeno i jasno učinio PwC povezanim sa svojim Izvještajem.

32. Poziva se stoga PwC da razmotri davanje odgovarajuće javne izjave kako bi se odvojio od takvog Izvještaja Agrokora koji razumnog čitatelja dovodi u zabludu i za kojeg se može reći da je nezakonit.



NAKON višemjesečne obustave danas je krenulo trgovanje dionicama Agrokorovih kompanija na Zagrebačkoj burzi te je odmah došlo do snažnog pada njihovih cijena.

Prema podacima u 14:20 najveći gubitnik je dionica Jamnice koja je potonula za 89,06 posto te je njena zadnja cijena 5999,00 kuna.

Najveći promet ostvaren je dionicom Leda, u iznosu od 5,5 milijuna kuna, a zadnja cijena iznosila je 602,99 kuna, što je pad od 82,78 posto.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

U padu je i Zvijezda, čije dionice su potonule za 80,84 posto te je zadnja cijena iznosila 380 kuna, uz, doduše, simboličan promet od 1520 kuna.

Belje, kojim je ostvaren promet od 115 tisuća kuna, palo je na 2,47 kuna, što predstavlja pad od 68,97 posto.

Dionica Vupika pala je na 8,00 kuna, što je pad od 56,38 posto, ali uz minimalni promet od 1216 kuna.

Ukupni promet na Zagrebačkoj burzi do 14:20 sati iznosio je nešto više od 13 milijuna kuna, a index Crobex nalazio se na 1.841,37 bodova, što je pad od 1,28 posto.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata.

Dobit Jamnice 42,8 milijuna kuna

Jamnica je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila dobit od 42,8 milijuna kuna, koja je gotovo dvostruko manja od 83,5 milijuna kuna dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, pokazuje financijski izvještaj koji je ta tvrtka iz sastava Agrokor Grupe objavila u utorak.

Ukupni prihodi Jamnice u prvom polugodištu iznosili su 641,3 milijuna kuna i na godišnjoj razini smanjeni su za 4,6 posto. To smanjenje Uprava pripisuje jednokratnim učinkom prodaje proizvodne linije u inozemstvu tijekom 2016. godine te napominje da, uzimajući to u obzir, prihodi u prvom polugodištu rastu za jedan posto.

Istovremeno su ukupni rashodi povećani za 1,3 posto, na 578,1 milijun kuna, a na povećanje je, kako se navodi, utjecao ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih društava koji je proveden u prvom tromjesečju. Kad se to uzme u obzir, rashodi padaju za pet posto.

Dobit prije oporezivanja iznosila je 63,2 milijuna kuna, u odnosu na 101,7 milijuna kuna godinu ranije, a to je smanjenje posljedica ispravka vrijednosti potraživanja od povezanih društava u iznosu od 69,2 milijuna kuna.

Taj ispravak je, kako se navodi, proveden zbog neizvjesnosti naplate koja će ovisiti o ishodu nagodbe i restrukturiranju Agrokor Grupe u procesu izvanredne uprave.

Dobit prije oporezivanja normalizirana za utjecaj jednokratnog efekta ispravka vrijednosti potraživanja od povezanih društava iznosi 132,4 milijuna kuna i veća je za 30,7 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu, navodi Uprava Jamnice u izvješću.

Podaci iz konsolidiranog izvješća, koje uz matičnu kompaniju obuhvaća i tvrtke tvrtke Mladina, Fonyodi, Jamnica mineralna voda  (Slovenija), Mivela (Srbija), Sarajevski kiseljak (BiH), Roto Dinamic, Agrokor-Zagreb d.o.o i Kantun Veleprodaja, pokazuju da je konsolidirana neto dobit u prvom polugodištu iznosila 58,8 milijuna kuna, a u istom lanjskom razdoblju 127,8 milijuna kuna.

Jamnica grupa je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od 1,23 milijarde kuna, što je 1,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno ukupni rashodi porasli za gotovo 8 posto, na 1,15 milijardi kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su za početak ovog tjedna najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Ledo ostvario 51,3 milijuna kuna neto dobiti

Tvrtka Ledo iz sastava koncerna Agrokor u prvom je polugodištu ostvarila neto dobit od 51,3 milijuna kuna, što je smanjenje dobiti u odnosu na isto razdoblje lani za 44 posto, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Leda objavljenog u utorak.

Ukupni su prihodi Leda u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 509,2 milijuna kuna i smanjeni su za 15,5 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni za 11 posto, na 441,8 milijuna kuna.

U izvješću se navodi kako su odmah nakon stupanja na snagu zakona o postupku izvanredne uprave poduzete aktivnosti oko stabilizacije poslovnih procesa i odnosa s kupcima i dobavljačima s ciljem da se omoguće prethodno važeći komercijalni uvjeti i povratak na prijašnje pozicije u HoReCa segmentu. Samim time, kako se navodi, Ledo je započeo s procesom operativne učinkovitosti i intenzivnim aktivnostima oko pripreme predstojeće sezone.

Sve navedene aktivnosti, ističu u tvrtki, poduzete su s ciljem da se i u drugom tromjesečju stavi naglasak na prodaju sladoleda te je u prvom polugodištu zabilježen porast prihoda od prodaje sladoleda za 7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

“S obzirom na izazove oko dobavljača i kupaca i nemogućnost pripreme turističke sezone u segmentu smrznute hrane, i dalje kroz drugo tromjesečje smo morali raskinuti suradnju s nekim od kupaca u HoReCa kanalu. Zbog ovakvih trendova u prvom polugodištu Ledo je zabilježio pad poslovnih prihoda za 15 posto”, navodi se u međuizvještaju Uprave.

Po podacima iz izvješća, poslovni su prihodi Leda u prvom polugodištu iznosili 491,5 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje iznosili 487,5 milijuna kuna, što je 14,6 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine.

Ledo grupa, u čijem su sastavu uz matičnu kompaniju i beogradski Frikom, Ledo Čitluk, Ledo Podgorica, Ledo Ljubljana, Ledo Budimpešta, Ledo Priština i Irida Daruvar, u prvih je šest mjeseci poslovala s dobiti od 147,1 milijun kuna, što je 21,3 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Prema podacima iz konsolidiranog izvješća, ukupni prihodi Ledo grupe iznosili su 1,1 milijardu kuna, što je na u odnosu na prvo polugodište prošle godine smanjenje za 4,5 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni za 1,3 posto, na 902,6 milijuna kuna.

Uprava u međuizvještaju navodi kako ostvarena operativna dobit iz poslovanja u prvom polugodištu, ukoliko se izuzme utjecaj jednokratnih troškova, a koja je iznosila 197,3 milijuna kuna, bilježi rast od 3,8 posto unatoč padu poslovnih prihoda za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

“Porast operativne dobiti, unatoč svim poteškoćama oko likvidnosti i nedostatka sirovina i roba ostvarena je zahvaljujući provedenim optimalizacijama svih poslovnih procesa koje su rezultirale značajnim smanjenjem troškova. Na ostvarenu dobit prije poreza utjecali su jednokratni troškovi vrijednosnih usklađenja u iznosu od 33,4 milijuna kuna iz prvog tromjesečja ove godine. Jednokratni troškovi vrijednosnih usklađenja odnose se na troškove rezerviranja potraživanja od poduzeća Agrokor grupe izvršenih u prvom tromjesečju u Ledu d.d. Dobit prije poreza s uključenim jednokratnim troškovima iznosi 171,8 milijuna kuna”, navodi se u u izvješću.

Gubitak Tiska 47,5 milijuna kuna

Gubitak Tiska d. d., trgovačke kompanije iz sastava Agrokora, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 47,5 milijuna kuna, što predstavlja njegovo povećanje s obzirom da je u istom lanjskom razdoblju iznosio 8,8 milijuna kuna, pokazuje nerevidirano, nekonsolidirano financijsko izvješće objavljeno u utorak.

Uprava ocjenjuje da je na povećanje gubitka najviše utjecalo smanjenje bruto marže od prodaje robe, za 37,9 milijuna kuna, čemu je, kako se navodi, najznačajnije pridonio pad bruto marže u segmentu maloprodaje, u iznosu od 29,7 milijuna kuna.

Ukupni prihodi Tiska u prvih šest mjeseci iznosili su 998,5 milijuna kuna i bili su 20 posto manji od onih ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 16,3 posto, na 1,04 milijarde kuna.

Uprava najavljuje da će se budući razvoj kompanije temeljiti na optimizaciji maloprodaje, optimizaciji i unapređenju veleprodaje i restrukturiranju logističkog dijela poslovanja.

Konsolidirano financijsko izvješće za Tisak Grupu pokazuje gubitak u prvih šest mjeseci od 104,1 milijuna kuna. U grupu uz Tisak ulaze i tvrtke Tisak usluge, Tisak Backstage i e-Kolektor.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Belje prvo polugodište završilo s dobiti od 11 milijuna kuna

Belje d.d. je u prvom polugodištu ove godine poslovalo s dobiti od 11 milijuna kuna, što je znatno bolji rezultat nego u istom razdoblju lani, kada je ostvarilo gubitak od 46,9 milijuna kuna, pokazuje nekonsolidirano, nerevidirano financijsko izvješće objavljeno u utorak.

Ostvareni rezultat znatno je bolji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uglavnom zbog kontinuiranog provođenja mjera poboljšanja efikasnosti poslovanja, kaže Uprava u financijskom izvješću.

Ukupni prihodi Belja bili su u tome razdoblju 677,5 milijuna kuna odnosno 8,7 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.

Istodobno, ukupni rashodi smanjeni su za 15,56 posto, na 666,52 milijuna kuna.

Ukupna imovina Belja d.d. krajem lipnja iznosila je 3,15 milijardi kuna, što je za 0,2 posto više u odnosu na kraj 2016. godine, uglavnom zbog povećanja na stavkama potraživanja.

Belje je na razini grupe u prvom polugodištu ostvarilo dobit od 11,4 milijuna kuna, nakon gubitka u istom lanjskom razdoblju od 48,7 milijuna kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Vupik u prvom polugodištu s 1,1 milijun kuna dobiti

Vukovarski Vupik, tvrtka u sastavu koncerna Agrokor, u prvom je polugodištu ove godine poslovao s dobiti u iznosu od 1,1 milijun kuna, dok je u istom razdoblju lani bilježio gubitak od 3,3 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće tvrtke objavljeno u utorak na Zagrebačkoj burzi.

Po podatcima iz TOG izvješća, Vupik je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode od 164,6 milijuna kuna, što je 10,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.  Istodobno su ukupni rashodi pali za 13 posto, na 163,55 milijuna kuna.

Poslovni prihodi Vupika u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lani smanjeni su za 10,7 posto i iznosili su 164,5 milijuna kuna, što iz te tvrtke objašnjavaju nižim prodajnim cijenama poljoprivrednih i stočarskih proizvoda.

Poslovni, pak, rashodi smanjeni su za 10,1 posto, na 155,8 milijuna kuna. Rezultat smanjenja poslovnih rashoda su optimalizacija materijalnih ulaganja u ratarsku, povrtlarsku i stočarsku proizvodnju, kao i proizvodnju vina, navodi Uprava Vupika u obrazloženju izvješća.

Iz Vupika ističu kako su u ovoj godini nastavljena ulaganja u proizvodnju, ponajviše u stočarsku, ratarsku i povrtlarsku, u cilju povećanja proizvodnih kapaciteta te poboljšanja i održavanja efikasnosti postojećih proizvodnji.

Po podatcima iz financijskog izvješća, krajem lipnja ove godine Vupik je zapošljavao 468 radnika.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Gubitak PIK-a Vinkovci u prvom polugodištu znatno smanjen

PIK Vinkovci u prvoj je polovini ove godine poslovao s 2,7 milijuna kuna gubitka, što je znatno manje u odnosu na 8,7 milijuna kuna gubitka iz istog razdoblja lani, pokazuju podaci iz nerevidiranog, konsolidiranog izvješća objavljenog u utorak.

Prihodi PIK-a Vinkovci od prodaje u prvom su ovogodišnjem polugodištu iznosili 145 milijuna kuna i za 32 posto su manji od prihoda iz prvih šest prošlogodišnjih mjeseci, ali na razini rebalansa plana za 2017.

Istodobno, ukupni su prihodi pali za 27,5 posto, na 162,1 milijun kuna, dok su ukupni rashoda smanjeni za više od 29 posto, na 164,8 milijuna kuna.

“Došlo je do promjene strukture proizvodnje i prodaje u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu te je drugačija i dinamika prodaje i rezultata po mjeseci”, stoji u pojašnjenju u izvještaju poslovodstva, koje potpisuje predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci Vladimir Džaja.

Ističe se i da “trenutno u postupku izvanredne uprave društvo generira dostatna novčana sredstva za podmirenje svih obveza iz tekućeg poslovanja u ugovorenim rokovima”.

Iz PIK-a Vinkovci navode i kako su u prvoj polovini ove godine ostvarili investicije u iznosu od 5,56 milijuna kuna, i to u poljoprivrednu opremu, nazimice za svinjogojske farme, pripreme za izgradnju staklenika i dr.

Bilanca PIK-a Vinkovci pokazuje da je ta tvrtka iz sastava koncerna Agrokor prvo polugodište završila sa 43,9 milijuna kuna dugoročnih i 1,24 milijarde kuna kratkoročnih obveza, od čega gotovo 30,8 milijuna kuna dugoročnih i 1,11 milijardi kuna kratkoročnih obveza čine one prema povezanim poduzetnicima. Slijedeća značajnija stavka među obvezama PIK-a Vinkovci su kratkoročne obveze prema dobavljačima, koje su na zadnji dan lipnja iznosile više od 79,2 milijuna kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Žitnjak u prvom polugodištu ostvario 677 tisuća kuna dobiti

Trgovačka tvrtka Žitnjak, u većinskom vlasništvu Konzuma, prvo je ovogodišnje polugodište završila s neto dobiti u iznosu od 677 ,1 tisuće kuna, dvostruko nižom u odnosu na 1,22 milijuna kuna dobiti iz prvog polugodišta 2016. godine.

Podaci iz nerevidiranog i nekonsolidiranog financijskog izvješća za prvih šest mjeseci ove godine, objavljeni u utorak, pokazuju da su ukupni prihodi Žitnjaka smanjeni na godišnjoj razini za 16,7 posto, na 20,23 milijuna kuna. Istodobno, ukupni rashodi smanjeni za 15,4 posto, na 19,5 milijuna kuna.

Kako se navodi u izvješću poslovodstva, Žitnjak je u 2017. godini stabilizirao svoj položaj na veleprodajnom tržištu, a glavni cilj tvrtke sada je osigurati dugoročnu profitabilnost i stabilnost.

Uprava kompanije navodi da je Žitnjak u ovoj godini nastavio s ostvarivanjem pozitivnog rezultata poslovanja i stabilizirao svoj položaj na tržištu veleprodaje u skladu sa zahtjevima potrošača i razvojem tržišta, te da je glavni cilj osigurati njegovu dugoročnu profitabilnost i stabilnost.

“Današnja ekonomija je izrazito turbulentna i zahtjeva od društva brzu prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja. Prioritet su održavanje likvidnosti, naplata potraživanja i održavanje zaposlenosti”, navodi se između ostaloga u izvješću.

Žitnjakova bilanca, pak, pokazuje da su dugoročne obveze tvrtke na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosile 7 milijuna kuna, a kratkoročne tek nešto manjih 6,9 milijuna kuna, od čega 5,6 milijuna kuna čine obveze prema povezanim poduzetnicima.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Zvijezda prvo polugodište završila s gubitkom 69,7 milijuna kuna

Tvrtka Zvijezda iz sastava koncerna Agrokor u prvih je šest mjeseci ove godine zabilježila neto gubitak od 69,7 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je poslovala s dobiti od 28,8 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u utorak.

U tom izvješću se navodi da su jednokratni troškovi vrijednosnih usklađenja potraživanja od članica grupe Agrokor rezultirali gubitkom prije poreza od 64,4 milijuna kuna. Bez tih jednokratnih troškova normalizirana dobit prije oporezivanja iznosi 21,9 milijuna kuna.

Ukupni su prihodi Zvijezde u tom razdoblju iznosili 323,01 milijun kuna i manji su 12,6 posto prema istom razdoblju lani. Prihodi od prodaje u prvih su šest mjeseci ostvareni u iznosu od 305,3 milijuna kuna i manji su za 14,8 posto. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznose 230,2 milijuna kuna, a na inozemnom 74,4 milijuna kuna.

Ukupni rashodi Zvijezde iznosili su 387,42 milijuna kuna i veći su za 14,4 posto.

U izvješću se navodi da je u drugom kvartalu Zvijezda investirala ukupno 1,5 milijuna kuna, a od toga najviše u završavanje projekta linije ketchupa i rekonstrukciju linije majoneze.

Grupa Zvijezda, koju osim zagrebačke kompanije čine i Zvijezda Sarajevo, Zvijezda Ljubljana i zadarska Sojara, u prvih šest mjeseci ove godine bilježi gubitak od 74,3 milijuna kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva su navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.



Autor: Hina

U što će se pretvoriti Agrokor, povjerenik Ante Ramljak zasad ima tek djelomičan plan. Za potrebe vjerovničke nagodbe Agrokor bi se, prema okvirnom planu, podijelio na dva dijela, dvije kompanije.

U prvu kompaniju odvojile bi se sve zdrave i perspektivne tvrtke poput Konzuma, Tiska, Jamnice, Leda, Zvijezde, Belja, i Pikova. Agrokorovi vjerovnici bi dio svojih potraživanja mogli pretvorili u vlasničke udjele i kompanija bi dobila nove vlasnike.

U drugu bi se kompaniju odvojio ostatak Agrokora koji nema budućnosti na tržištu. Ta bi se kompanija likvidirala, a uz nju bi se vezao i ostatak duga, dakle i dio koji će vjerovnici na kraju morati otpisati, piše Dnevnik.hr.

Kompromis s dobavljačima

Struka ističe da će financijske institucije u nagodbi voditi glavnu riječ, ali će se tražiti kompromis s dobavljačima.

„Znači da dobavljači dobiju većinu udjela u Agrokoru, a da se dug prema financijskim organizacijama prolongira na pet do deset godina,a koliko će tko otpisati je stvar dogovora“, objašnjava Danko Sučević, stručnjak za krizni menadžment.

Za splitskog proizvođača maslinovog ulja i Agrokorovog dobavljača ključna je sudbina Konzuma.

„Bitno je da dobavljači koji su imali robu u Konzumu, da u toj novoj tvrtci koja će voditi Konzum i dalje ostanu prisutni. Ipak su oni dosta uložili u sadašnji Konzum“, kaže Davor Karničić, direktor tvrtke

Izvanredna uprava predstavlja plan za buduće poslovanje

Ivica Todorić u najnovijem blogu optužuje da se strancima u ruke predaje nacionalno blago.

„Izvori vode, poljoprivredne površine koje jamče domaću proizvodnju hrane, industrijski kompleksi s najmodernijom tehnologijom, gospodarska snaga kroz tvrtke u regiji i, konačno, police trgovina. Sve to, i 60 tisuća radnih mjesta, premijer Plenković, ministrica Dalić i Ante Ramljak dali su na milost i nemilost stranim profiterima“, poručuje Todorić.

Svoj plan za buduće poslovanje Agrokorovih tvrtki izvanredna uprava će predstaviti u ponedjeljak.



Potvrde li se navodi tužitelja i sud potvrdi da je Todorić lažirao poslovna izvješća i pretvarao gubitke u dobit, Todorić bi sve trebao vratiti.

Iako se posrnuli Ivica Todorić redovito hvalio da je plaćao sve poreze državi, čini se da nije bilo baš tako, barem kada je riječ o plaćanju poreza na dobit. U rješenju o istrazi protiv Ivice Todorića i još 14 menadžera Agrokora, tužitelji ističu da su provjerili podatke i uplate Poreznoj upravi prema kojima se vidi da nije plaćen porez na dobit. Službene knjige kažu da je Gazda u Agrokoru od 2005. ostvario milijarde kuna dobiti, na što porez na dobit iznosi 20 posto.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu navodi da treba napomenuti da unatoč prikazanoj dobiti, Agrokor dd stvarno nije plaćao porez na dobit, zbog prenesenih poreznih gubitaka, uslijed pripajanja trgovačkih društava s gubicima.

Istodobno je Todoriću i njegovoj nizozemskoj tvrtki od dobiti u razdoblju 2005. zaključno sa 2014. godini isplaćeno 671 milijun kuna od dobiti Agrokora. Tužitelji stoga napominju da su kroz sve godine prikrivani troškovi, povećavana je imovina i tvrtka je uporno poslovala s gubicima. Upravo je to jedan od temelja njihove optužnice.

Porezni stručnjak Vlado Brkanić za 24sata istaknuo je daje moguće da se istodobno isplaćuje dividenda od dobiti vlasniku, a ne plaća porez državi na istu tu dobit jer je pripojio društva s gubitkom.

Međutim, upozorio je da budi sumnju da Agrokor uz takve milijunske dobiti uspio izvući od plaćanja poreza i da je Porezna uprava morala nadzirati pravnu osnovu i jesu li ispunjeni svi uvjeti.

“Za koncern tolike veličine, on bi vrlo brzo ispucao porezne olakšice zbog pripajanja. Možda su dodatno bili oslobođeni zbog investicija”, rekao Brkanić za 24sata.

Osim toga, Hrvatska do 2012. godine nije oporezovala dividendu pa Todorić nije morao platiti niti porez na ono što je on izvukao iz tvrtke. Potvrde li se navodi tužitelja i sud potvrdi da je Todorić lažirao poslovna izvješća i pretvarao gubitke u dobit, Todorić bi sve trebao vratiti.

Autor: dnevno.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u razdoblju od 2006. do kraja 2016. godine društvima iz Agrokor Grupe odobrila je 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno njih 9, doznaje se iz te banke.

“U navedenom razdoblju HBOR je društvima iz Grupe Agrokor odobrio 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno 9 kredita. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem lex Agrokora na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima”, kaže se u bančinom odgovoru na upit Hine.

Dodaje se još da su svi kreditni plasmani kvalitetno osigurani, uz zalog na nekretninama i/ili pokretninama, koje u većini slučajeva znatno premašuju vrijednost odobrenog kredita te ostalim uobičajenim instrumentima osiguranja.

Krediti HBOR-a kompanijama iz sastava Agrokora privukli su interes javnosti kada su polovinom siječnja četiri tvrtke iz sastava Agrokora – Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavile da su u prosincu 2016. dobile 48,3 milijuna eura kredita od HBOR-a radi pripreme izvoza.

To je izazvalo prozivke ministra financija Zdravka Marića da je, premda je znao da je Agrokor u krizi, ipak kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a odobrio kredite tim kompanijama.

Ministar Marić u niz je navrata objašnjavao da se izuzeo od rasprave i odlučivanja o tim kreditima i da je na temelju stručnih službi HBOR-a odluku o tim kreditima donijela Uprava banke, dok je Nadzorni odbor dao suglasnost.

Nakon pritiska javnosti i s političke scene, HBOR je u srpnju objavio tonski zapis sa sjednice NO-a, održane u prosincu 2016., na kojoj se odlučivalo o tim kreditima, a zapis je pokazao da se Marić izuzeo iz rasprave i odlučivanja.

Neslužbeno se doznaje da su domaćini Ramljaku bili premijerka Ana Brnabić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija i potpredsjednik vlade Rasim Ljajić te predstavnici Gospodarske komore Srbije.

Povjerenik hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljak sastao se u srijedu popodne u Beogradu s predstavnicima srbijanske vlade i tvrtki tog hrvatskog koncerna u Srbiji, potvrdili su Hini izvori bliski ministarstvu trgovine i turizma ne navodeći pojedinosti.

Neslužbeno se doznaje da su domaćini Ramljaku bili premijerka Ana Brnabić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija i potpredsjednik vlade Rasim Ljajić te predstavnici Gospodarske komore Srbije.

Nitko od sudionika nije se očitovao o ishodu razgovora, a priopćenje iz vlade najavljeno za popodne nije objavljeno do ranih večernjih sati.

Beogradskim medijima je u ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija rečeno kako dolazak Ramljaka u Beograd nije povezan s policijskom akcijom u Agrokoru.

“Sastanak je dogovoren nekoliko dana prije privođenja nekadašnjeg vodstva (Agrokora)”, objavila je TV N1, pozivajući se na izvore iz ministarstva.

Nepoznato je i je li tema razgovora bila mogućnost preuzimanja nekih Agrokorovih tvrtki u Srbiji, nakon što je beogradska kompanija Nelt ranije danas dala naslutiti da je zainteresirana za neke od njih.

Izvršni direktor Nelt grupe Miloš Jelić rekao je na konferenciji za novinare kako je ta kompanija prvenstveno zainteresirana za preuzimanje tvrtki u prehrambenoj industrij i da “prati što će se dalje događati” s koncernom.

Srbijanski sudovi ranije su odbacili zahtjev da se “lex Agrokor” primjenjuje i na tvrtke koje posluju u Srbiji, na što se Ramljak žalio sredinom rujna.

Ramljak je 17. svibnja u Beogradu s visokim dužnosnicima srbijanske vlade, Gospodarske komore (PKS) i vodstvom Agrokorovih poduzeća u Srbiji razgovarao o planovima za stabiliziranje poslovanja koncerna u Srbiji i regiji.

Autor: Hina

KONZULTANT Drago Munjiza gostovao je na televiziji N1 te je u intervjuu izjavio kako je odbio mjesto potpredsjednika Agrokora. 

Prokomentirao je i kako nije imao utjecaja na financije. 

“Meni je 2002. godine jasno rečeno: ‘Utjecaj na financije nećeš imati, pregovore s dobavljačima ćemo raditi neke mi, a neke ti, neke ljude ćemo birati mi, a neke ti. Projekte će većinom raditi Agrokor.’ Ono što sam je tražio je da je na svakom ugovoru potpis odgovorne osobe”, poručio je.

Potom je rekao kako je odbio ponudu za mjesto potpredsjednika Agrokora.

“Meni je bilo ponuđeno da s mjesta predsjednika Uprave Konzuma budem potpredsjednik Agrokora. Ja sam to odbio iz niza poslovnih i privatnih razloga. Ne mogu reći da sam znao nešto ili naslućivao. Sad bih ja bio smiješan da kažem da sam 2006. godine znao da će se ovo dogoditi. Ja sam 12 godina trpio pritisak, od bliže okoline i od poslovne zajednice, da sam odbio najatraktivnije mjesto. To je plaća od 50-60 tisuća kuna, auto A8, dvije tajnice, dva vozača… Ljudima je bilo nejasno zašto sam ja to odbio. Ja sam naprosto htio djelovati po opisu posla”, rekao je Munjiza, prenosi televizija N1.

Ivica Todorić vrlo je aktivan ove nedjelje na svojem blogu, a u drugoj od tri današnje objave opet se posvetio ministrici gospodarstva i potpredsjednici Vlade Martini Dalić i upozorio da su, kako tvrdi “tisuće dionika Agrokora oštećeni i da država treba platiti štetu”.

“Da ne bi zamarali”, uviđavno primjećuje Todorić, “čitatelje njegova bloga nekim velikim analizama”, naveli su “nekoliko primjera u koju je poziciju Izvanredna uprava dovela kompaniju s Ministarstvom gospodarstva, odnosno ministricom Martinom Dalić”.

“Iz prezentacije će se moći vidjeti kakve je rezultate za kompaniju, dionike i države gdje Agrokor djeluje prouzročio Lex Agrokor”, smatra Todorić, koji se u drugoj od današnje tri objave posvetio, i nije mu prvi put, ministrici i potpredsjednici Vlade Martini Dalić.

“Kako je imala ogromnu želju da progura Lex Agrokor, ministrica Dalić je svima sve i svašta obećala, manipulirala s investitorima, mnogim dionicima Agrokora i javnosti. Kasnije, u svom stilu, većini ništa nije rekla, ništa nije obećala, što je prema njoj – dovelo do nepovjerenja susjednih država, velikih vjerovnika i dionika u Agrokoru, a što pak znači da je dio kompanije odsječen od matice. Kao što je vidljivo u prezentacijama, sinergije se gube nevjerojatno brzo, a za Agrokor, njegove dionike i Republiku Hrvatsku ogromne financijske štete”, ističe Todorić i ukazuje na prezentaciju “Koji su učinci lex-a na operativno poslovanje i vrijednost Agrokor prehrambene industrije i Agrokor maloprodaje hrane” koju je izradio i objavio na svojem blogu.

 

prezentacijaIzvor: Ivica Todorić
prezentacijaIzvor: Ivica Todorić
prezentacijaIzvor: Ivica Todorić
prezentacija







Na svojem blogu iznosi:

KOJI SU UČINCI LEX-a na operativno poslovanje i vrijednost Agrokor prehrambene industrije i Agrokor maloprodaje hrane

Kako ne bi zamarali čitaoce moga bloga s nekim velikim analizama, nastojat ćemo dati
samo nekoliko primjera u koju je poziciju Izvanredna uprava dovela kompaniju zajedno
sa Ministarstvom gospodarstva, odnosno ministricom Dalić. Iz prezentacije će se moći
vidjeti kakve je rezultate za kompaniju, dionike i države gdje Agrokor djeluje
prouzročio Lex Agrokor.
Kako je imala ogromnu želju da progura Lex Agrokor, ministrica Dalić je svima sve i
svašta obećala, manipulirala s investitorima, mnogim dionicima Agrokora i javnosti.
Kasnije, u svom stilu, većini ništa nije rekla, ništa nije obećala, što je prema njoj –
dovelo do nepovjerenja susjednih država, velikih vjerovnika i dionika u Agrokoru, a što
pak znači da je dio kompanije odsječen od matice.
Kao što je vidljivo u prezentacijama, sinergije se gube nevjerojatno brzo, a za Agrokor,
njegove dionike i Republiku Hrvatsku ogromne financijske štete.



Od početka afere Agrokor nameće se pitanje odgovornosti državnih institucija u nadzoru poslovanja i aktivnosti koncerna. Propituje se uloga HNB-a, HBOR-a, Porezne uprave… Kritika nije pošteđena ni Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Prema pisanju medija vodstvo HANFA-e, kojem šestogodišnji mandat istječe u siječnju, neće ostati na toj dužnosti.

Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Petar-Pierre Matek kaže da ne osjeća odgovornost u slučaju Agrokor. Osim nekih paušalnih prozivki nismo nikad dobili nikakve detalje gdje je to HANFA napravila propust, izjavio je.

Najglasnije su ovog tjedna HANFA-u prozivali Mostovi saborski zastupnici. Na njihovo pitanje što je HANFA poduzela prema faktoring društvima koje je zadužena nadzirati, Matek kaže da je tu “u okviru ograničenih ovlasti koje je tada imala poduzela ono što je mogla”. Naime, primjena Zakona o faktoringu odgađana je 30 mjeseci pa se nadzor mogao početi provoditi tek potkraj 2016., kada je zakon i stupio na snagu. Među ostalim, HANFA-in posao nije ni provjera točnosti informacija koje tvrtke objavljuju na burzi.

HANFA je nadležna isključivo za nadzor daju li se te objave u rokovima i na mjestima gdje je to obavezno, a investitori sami moraju procijeniti sadržaj tih informacija, kaže Matek za HRT.

Isto vrijedi i za revizore čije mišljenje najviše i vrijedi. Financijski analitičar Igor Gvozdanović kaže: “Čim su oni dali svoje mišljenje, HANFA ili bilo koja druga institucija koja nadzire ili kompaniju ili drugu financijsku instituciju jednostavno nema puno utjecaja na to.”

Je li se moglo učiniti više ocijenit će i Vlada, koja tek treba prihvatiti ili odbaciti HANFA-ino financijsko izjvešće za 2016.

IZ Kraša su izvijestili da su njihova ukupna potraživanja od Agrokora iznosila 27 milijuna kuna od čega je dio naplaćen, a za ostatak se čeka ishod nagodbe.

“Ukupno potraživanje Kraša od sustava Agrokora iznosilo je 27 milijuna kuna, od kojeg iznosa je jedan dio naplaćen, a za ostatak čekamo ishod nagodbe.”, navodi se u kratkoj objavi Kraša na Zagrebačkoj burzi.

Kraš u prvom polugodištu ostvario dobit

Inače, Kraš Grupa je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila dobit prije oporezivanja od 8,5 milijuna kuna, što je rast od 15,4 posto prema istom razdoblju lani, dok neto dobit iznosi 6,7 milijuna kuna i viša je 27,2 posto.

Grupa je u prvih šesti mjeseci ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 450 milijuna kuna, što je za 1,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. U ukupnim prihodima, prihodi od prodaje iznosili su 444,5 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 240,5 milijuna kuna.



IVICA Todorić u popodnevnim satima ponovo se oglasio na svom blogu, drugi put u samo par sati. Ovog je puta napravio procjenu rezultata nekoliko kompanija i još jednom optužio da je izvanrednoj upravi cilj pljačka Agrokora.

“Izvanredna uprava Agrokora stalno gura u prvi plan rezultate Konzuma d.d., vjerojatno kako netko nebi pitao za neke druge kompanije i njihove rezultate.

Slobodan sam bio napraviti procjenu rezultata nekoliko kompanija (prilog 1. pad i rast prihoda za 2017. godinu. Ovom prilikom upozoravam da se  druge kompanije i njihovi prihodi moraju uzimati u razmatranje oko analiza rezultata Agrokora, a ne samo gledati poslovanje Konzuma.


Kako se iz priloga 1. vidi po procjenama koje sigurno neće značajnije odstupati, ovih nekoliko kompanija prikazuje veliki pad prometa. To s ostalim činjenicama koje ćemo predstaviti govori kako je uvođenje izvanredne uprave donijelo nevjerojatne štete Agrokor grupi. Možda netko i ne razumije što znači ovako velikim brojkama pad prihoda i prodavat će maglu, ne bi li došli u priliku pljačke.. Agrokor trgovina, Velpro centar, Konzum Sarajevo, Tisak gotovo nestaju. To je ogromna šteta za Hrvatsku i gubi se silni novac?

U prilogu 2. naglasak je na maloprodaju Agrokor grupe u 5 država:

Liderska pozicija, oko 1.800 trgovina, tradicija, vrhunska znanja zaposlenika, najbolji svjetski softwarei  potencijal ogromne sinergije, potencijal ozbiljnog rasta…

Tvrdi da su se pripremali za dostavu dronovima

Uz ove fascinantne brojke ogroman novac koji je uložen za ostvarenje naših vizija, misija, strategija daje kompaniji posebnu vrijednosti. Sve je to doprinijelo snazi Maloprodaje Agrokor grupe da se paralelno transformira u jednu modernu, novu trgovinu koja nimalo ne zaostaje za svjetskim trendovima. Ono što je malo poznato, veliki novac i napori uloženi su u razvoj veleprodaje koja je jedan od koraka k novim transformacijama. A već danas upravljamo s najmodernijim online shoppingom u ovom dijelu Europe.

Agrokor ima najjaču distribuciju u državi i moderne distributivne centre, koji se pripremaju za distribuciju dronovima. Ukupna maloprodaja Agrokor grupe je oko 5,5 milijardi eura prometa, a u bliskoj budućnosti može doseći  i 10 milijardi eura. Ako u odnosu na promet maloprodaja Agrokor grupe vrijedi cca 4 milijarde eura, za 2-3 godine bi vrijedila 7 do 10.

Gospodine predsjedniče Vlade, ove snage i vrijednosti , vrijednost retaila i njegovu perspektivu dramatično uništavate, a ako ne prestanete,  sve ćete uništiti. Kažete da ni jednu kunu neće platiti hrvatski porezni obveznici. Vi već sada porez preplaćen državi sa strane Agrokora vraćate izvanrednoj upravi. A koliko se poreza manje uplaćuje u državni proračun? Da li je nekome jasno što se događa? Zar stvarno netko treba ovakvu  hrvatsku vrijednost opljačkati i uz to uništiti dobar dio konkurentnosti hrvatske industrije.

Zvijezda i Dijamant imaju zajedničku vrijednost 100. Zvijezda bez Dijamanta ili obrnuto ne vrijedi ni 30, a vi dobro znate da ste Dijamant već gotovo izgubili.

Treće: Ledo i Frikom vrijede 100. Ledo bez Frikoma, odnosno ako i dobije nešto za Frikom, neće dobiti 20. Tko to uzima prihode?

Ja imam ponudu u stolu za Jamnicu iz drugog mjeseca ove godine. Koliko ćete vi dobiti za Jamnicu? Tko će odgovarati za ove ogromne štete . Tko će na kraju odgovarati za milijarde eura koje će hrvatsko gospodarstvo izgubiti?

Gospodine predsjedniče Vlade, ovo je realna slika vašeg čistilišta”, napisao je Todorić.





Premijer Andrej Plenković danas je novinarima rekao kako nije znao za sastanke Ante Ramljaka s predstavnicima Knightheada prije nego što je Ramljak preuzeo upravljanje Agrokorom. Na tu se temu oglasio i Ivica Todorić.

Najnoviju objavu Ivice Todorića prenosimo u cijelosti:

“Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, ako vi niste znali za sastanke gospodina Ramljaka s predstavnicima fonda Knighthead prije donošenja neustavnog Lex Agrokora, onda ste bili ili naivni ili prevareni. Gospodin je Ramljak taj isti fond doveo u šibenski TLM, a njihov konzultant savjetnik mu je u Agrokoru, i znaju se i poslovno surađuju već godinama. U svakom slučaju to je znala Vaša potpredsjednica koja je, uz svoje partnere iz Ramljakovog kruga, taj isti Lex i pisala. Uostalom, to je potvrdio i sam gospodin Ramljak gostujući u jednoj emisiji RTL-a u kojoj je jasno naglasio vremenski okvir prije donošenja Lex-a rekavši „ kad smo pisali zakon“. Također, taj isti gospodin Ramljak, u suradnji s Martinom Dalić intenzivno je komunicirao i prije donošenja Lexa s nekim ljudima iz samog Agrokora. U kojem točno svojstvu? Provjerite pritom i ulogu odvjetnika Tina Doličkog, doći ćete do zanimljivih saznanja.

Te činjenice jesu dramatične, suprotno od onoga što ste rekli u Vašoj zadnjoj izjavi. Dramatične su jer ukazuju na smišljeni plan otimanja privatne imovine u kojem ste i osobno sudjelovali donošenjem Lexa. Gospodine predsjedniče Vlade, nadam se da ste pročitali i neprimjereni mail gospođe Dalić jednom članu uprave Agrokora od 28. ožujka poslan u sitne noćne sate. Naravno, ako jeste, sve vam je jasno. Nemojte sudjelovati u ovoj zločinačkom poslu, ti su ljudi izvan zakona. Ti ljudi obmanjuju institucije pravne države i vladajuću većinu. Kako imate ovlasti koje u kaznenim predmetima pripadaju samo DORH-u, provjerite i SMS poruke gospodina Ramljaka poslane 25. ožujka jednom članu uprave Agrokora. To Vam je i obaveza. Kažete nije bilo prijetnje i prisile u potpisivanju Lexa, samo pročitajte ove poruke. Ne zaboravite pritom da je najizravniju prijetnju i zastrašivanje potaknula upravo Vaša Vlada – samo dan prije nego sam bio prisiljen potpisati aktivaciju Lexa, dakle 6. travnja u Agrokor je ušla policija.

Po čijem nalogu gospodine predsjedniče Vlade? Ili niti to niste znali. Policijski službenici pritom izuzimaju dokumentaciju bez ikakvog nadzora vlasnika, moguća je zlouporaba i podmetanja razne dokumentacije nad čime nemam nikakvu kontrolu. Istovremeno s tim procesom gospodin Ramljak namješta bilance kako bi obezvrijedio Agrokor i poslužio ga jeftino svojim partnerima iza čega se kriju milijarde nepripadne imovinske koristi koje na taj način žele steći.”



Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close