Headline News

AGROKOR

Nadmudrivanje pravnih timova izvanredne uprave Agrokora i njegovih kompanija s Kreditnom bankom Zagreb, koja je u vlasništvu tvrtki čiji je suvlasnik Dubravko Grgić i koja je skrbnik računa dioničara pojedinih Agrokorovih kompanija, nastavljeno je jučer novim manevrom nekoliko uprava Agrokorovih tvrtki.

Kreditna banka Zagreb zatražila je od uprava Belja, Zvijezde, PIK-a Vinkovci i Vupika sazivanje glavnih skupština i pokretanje postupaka naknade štete prema Agrokoru i Knighthead Capital Investmentsu zbog nelegalnog izdavanja prethodnih jamstava Agrokoru za stare obveze i novog, takozvanog roll-up kredita.

U ponedjeljak su, tako, uprave tih društava obavijestile burzu da su predsjedniku Uprave KBZ-a Borisu Zadri uputile pismo u kojem uvažavaju njegov zahtjev od 21. prosinca ove godine te da će od Agrokora d.d. i bez sazivanja Skupštine zatražiti naknadu štete, ali su istodobno u pismu navele i kako smatraju da štete za njihove kompanije nije bilo.

Sporovi i interesi

Tako se nastavlja pravna igra mačke i miša u slučaju restrukturiranja Agrokora, u kojoj je sa svakim novim korakom u tom procesu sve teže pohvatati konce između svih pravnih sporova i interesa u cijeloj priči, a pravne akrobacije svih njezinih aktera sve su eteričnije i maštovitije.

U konkretnom slučaju Belja, a to važi i za ostale tvrtke u ovoj epizodi, KBZ je zatražio da skupštine Agrokorovih tvrtki zatraže naknadu štete od Agrokora maksimalno do 24.034,768.203,75 kuna, a od Knighthead Capital Investmentsa S.a.r.l., Kala Investmentsa S.a.r.l. i Madison Pacific Trust Limiteda maksimalno do 1,06 milijardi eura.

“Uprava je donijela odluku kojom udovoljava vašim zahtjevima te će, na vaš zahtjev, postaviti zahtjeve za naknadu štete prema svim adresiranim osobama”, stoji u dopisu Belja KBZ-u, uz napomenu da svoj stav temelje na odredbama članka 273.a Zakona o trgovačkim društvima, koji propisuje da “društvo mora postaviti zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. Zakona o trgovačkim društvima ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju”.

Jednako tako se napominje: “(…) člankom 501. Zakona o trgovačkim društvima određuje se, potakne li vladajuće društvo ovisno društvo, s kojim nema ugovor o vođenju poslova društva, da poduzme pravne poslove ili radnje, odnosno da propusti takve radnje na svoju štetu, a da štetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine niti dade ovisnome društvu pravni zahtjev da mu se šteta nadoknadi, vladajuće društvo mora ovisnome društvu nadoknaditi svu štetu koja iz toga proizađe”.

“Iz navedenoga proizlazi, osim što je Kreditna banka – u svojstvu banke skrbnika, a na temelju naloga klijenta koji je vlasnik 9,805 posto od ukupnog broja dionica Belje d.d. te položaja koji ima u trenutku slanja ovog odgovora – u mogućnosti postaviti spomenute zahtjeve za naknadu štete (u slučaju da smatra kako su ovakvi zahtjevi opravdano utemeljeni) da to može napraviti i uprava društva na prijedlog dioničara”, stoji u dopisu Belja KBZ-u, ali se odmah potom utvrđuje da je Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH propisana zabrana pokretanja parničnih, ovršnih i postupaka osiguranja te postupaka izvansudske naplate protiv društva Agrokor.

Nastavak poslovanja

Stoga Davor Bošnjaković, predsjednik Uprave Belja, a isto su postupili i šefovi uprava svih drugih “umiješanih” Agrokorovih kompanija, u svojem dopisu navodi da je “Uprava dužna poštovati spomenutu zakonsku zabranu, napose zbog toga što bi pokretanjem postupka za naknadu štete protiv društva Agrokor bili uzrokovani sudski i drugi troškovi, a nadležni sud ionako ne bi mogao postupiti po takvoj tužbi”. Potom se naglašava kako je “Uprava društva Belje stava da šteta u pogledu navedenih jamstava (koje je Belje izdalo za Agrokorove prethodne kredite i za roll-up) nije nastupila”.

“U slučaju da jest ili kad nastupi, društvo bi imalo pravo potraživati naknadu štete od ostalih jamaca u dijelu koji na njega pada… Završno, Uprava Belja je stava kako se spomenutim Ugovorom o najstarijem kreditu (roll-up) nije uzrokovala šteta društvu, već je tim izvorom financiranja društvo dobilo potrebnu likvidnost za nastavak poslovanja”, stoji u pismu Uprave Belja KBZ-u.

No, na kraju se onda ipak navodi da će Uprava Belja, “uzevši sve navedeno u obzir, udovoljiti zahtjevu dioničara Kreditne banke od 21. prosinca 2017. i bez održavanja glavne skupštine te će prema društvu Agrokor uputiti zahtjev za naknadu štete sukladno pravima koje Kreditna banka ima temeljem Zakona o trgovačkim društvima”.

Drugim riječima, uprave tih tvrtki uputit će na adrese Agrokora i KCM-a zahtjeve za naknadu štete, dakle, to neće biti sudski ili upravni postupci, a u istom tom dopisu izvijestit će ih da te štete, ustvari, nije bilo. Eto, ako nekome slučajno nije jasno.

Stalno vijeće vjerovnika: Grupa A teška 3,3 milijarde, grupa B 7 milijardi, a C 3,5 milijardi kuna

Iako se očekuje da će Visoki trgovački sud žurno rješavati sve pravne sporove vezane za osporavanje potraživanja u procesu lex Agrokor, većina sudionika ističe kako su veće šanse da će privremeno Vijeće vjerovnika morati izglasati nagodbu vjerovnika, nego da će dotad biti riješeni pravni sporovi kako bi se moglo formirati stalno Vijeće.

Tu je prvenstveno sporno deset milijardi kuna kojima Adris grupa i Alca osporavaju potraživanja vlasnika obveznica, te dijela potraživanja Zabe, Erste banke i drugih kreditora. Pritom naši sugovornici ne problematiziraju mogućnost da privremeno Vijeće vjerovnika ustvari izglasa nagodbu, ali se nadaju kako će sudovi ipak riješiti te sporove do datuma kada će skupština vjerovnika glasati o nagodbi.

Povjerenik Ante Ramljak je od oko 56 milijardi kuna potraživanja priznao 41 milijardu, od kojih oko 11 milijardi kuna čine potraživanja kompanija Agrokora, a zatim su vjerovnici osporili u procesu, što je priznao i Trgovački sud, još deset milijardi kuna, i to će se morati dodatno potvrditi na Visokom trgovačkom sudu ako se prethodno ipak ne postigne dogovor. Od pet predloženih grupa vjerovnika mogućeg Stalnog vijeća vjerovnika, u skupini A su vjerovnici čije su tražbine osigurane razlučnim pravom.

Riječ je o 45 vjerovnika koji imaju oko 3,3 milijarde kuna potraživanja. U grupi B, u kojoj su držatelji obveznica, navodno je vrlo malo vjerovnika, njih četiri ili pet, jer je došlo do velike međusobne kupnje i prodaje obveznica i zastupanja putem skrbničkih računa, a ona je teška oko sedam milijardi kuna. No, zbog osporenih potraživanja ta je grupa ustvari sada u potpunosti “prazna” i baš u slučaju da se ona pravnim putem dotad ne “popuni” neće biti moguće osnovati stalno Vijeće vjerovnika. Grupu C čine vjerovnici čije su tražbine osigurane izdanim jamstvima i koji su sudjelovali u roll-up kreditu.

Njih ima oko 17 i potražuju oko 3,5 milijardi kuna. Grupa D, koju čine vjerovnici čije su tražbine osigurane izdanim jamstvima i nisu u roll-upu, ima 13 vjerovnika koji imaju potraživanja u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna. Konačno, grupa D je najbrojnija i ima oko 5700 vjerovnika. U njoj su dobavljači i oni koji nemaju nikakva jamstva, poput faktoring kuća i nekih državnih tvrtki i institucija, a ona teži oko deset milijardi kuna. To je tih oko 20 milijardi kuna, bez spornih oko deset milijardi kuna koje osporavaju vjerovnici. U zadnjoj grupi, E, nalaze se dobavljači. Oni će sutra održati sastanak svoje udruge i tad će dogovoriti žalbu protiv rasporeda grupa za stalno Vijeće vjerovnika. (Frenki Laušić)




AUTOR: Frenki Laušić

VJEROVNICI su međusobno osporili deset milijardi kuna potraživanja prema Agrokorovim tvrtkama, a posebno je zanimljiv potez rovinjske tvrtke Adris, koja je zajedno sa zagrebačkom Alcom osporila The Bank of New York Mellon – povjerenika vlasnika obveznica među kojima i američki lešinarski fond Knighthead.

Index je već pisao da se Adris, koji je Todoriću posudio milijardu kuna, pobunio protiv tretmana vlasnika obveznica i banaka koji su sudjelovali u roll upu, čime su osigurali stopostotnu naplatu i zatražili osporavanje njihovih potraživanja. Interese vlasnika obveznica zastupa The Bank of New York Mellon, povjerenik izdanja – koji je u njihovo ime prijavio potraživanja svih vlasnika. Osporili su potraživanje s tezom da nisu oni posudili novac Agrokoru, što i nisu, premda je uobičajeno da povjerenik zastupa interese svih vlasnika obveznica, što je i navedeno kupcima u prospektima izdanja obveznica.

U izjavi za Index iz Adrisa su kazali kako im je cilj pokrenuti raspravu o tome daju li tražbine koje su prestale postojati zbog pretvaranja u roll up kredit pravo glasa u postupku izvanredne uprave. I tu su u pravu, naime, roll upom su vlasnici obveznica već isplaćeni za iznos jednak onom kojem su sudjelovali u novom kreditiranju, dok su za dio novog kredita dobili vrijedne zaloge. Banke koje su ušle u roll up aranžman su ”uskrsnule” svoj stari dug i progurale ga u novi, za koji su dobili jamstva s prioritetom naplate i novog i ”uskrsnulog” duga.

Kako bismo pojasnili Adrisovu strategiju, sutkinju Trgovačkog suda Nevenku Siladi Rstić zamolili smo da nam protumači odredbe Lex Agrokora, i pojasni tko ima pravo sjediti u vjerovničkom vijeću, koje je važno zato što odobrava i daje potvrdu za finalni tekst nagodbe, o kojoj moraju glasati vjerovnici.

Sutkinja Siladi Rstić: ”Članove vijeća biraju samo vjerovnici utvrđenih tražbina”

Iz odgovora koji smo dobili od sutkinje ispada da će njihova akcija postići dva cilja: mogu izbaciti NY Bank of Mellon odnosno sve vlasnike obveznica iz vjerovničkog vijeća, što ih ipak neće ostaviti bez prava glasa – ali će im zakomplicirati situaciju jer će im to pravo morati dati Ante Ramljak uz pomoć drugih vjerovnika ili sud. Tako, prema svemu sudeći, osim Sberbanka ni predstavnici Knightheada i drugih vlasnika obveznica neće moći sjediti u vijeću.

“O članovima vjerovničkog vijeća izjašnjavaju se samo vjerovnici utvrđenih tražbina (čl. 30.st.1.  ZPIUTD). To su one tražbine koje je priznao izvanredni povjerenik a nije osporio nitko od drugih vjerovnika (čl 33.st.1. ZPIUTD ). Takvih je 31 mlrd.

Njih je dužan izvanredni povjerenik pozvati u roku od 5 dana od isteka osmog dana od objave rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama . ( čl 30 )

Drugo je pitanje prava glasa. Na ročištu za glasovanje o nagodbi  i vjerovnici osporenih tražbina mogu dobiti pravo glasa ako se o tome slože izvanredni povjerenik i vjerovnici utvrđenih tražbina, a ako se sporazum o tome ne može postići  – sud  može vjerovnicima osporenih tražbina dati pravo glasa”, odgovorila je Indexu.

Prvi nacrt nagodbe koji je predstavio Ante Ramljak ostavio je nezadovoljne one koji nisu sudjelovali u ugovoru o najstarijem kreditu (roll upu), pa je očito da se ovim osporavanjima potraživanja nezadovoljnici nastoje bolje pozicionirati za novi nacrt.

Vlasnicima obveznica glas može dati Ramljak ili sud

Ako je točno da Knighthead izravno odobrava tekst nagodbe, o čemu je pisao Todorić na svom blogu, a kako javno nije demantirano niti je Ramljak objavio detalje spornog ugovora prema kojemu uostalom ni vlada ne može smijeniti vlastitog povjerenika, onda je i mogućnost pregovora sužena.

No ona i dalje postoji. Naravno, problem je što su pobjednici već  dogovoreni i to ugovorom o roll up kreditu koji je preko privremenog vjerovničkog vijeća progurao Ante Ramljak, a podržali predstavnici hrvatskih tvrtki dobavljača – sudionici tog ugovora – strvinarski fond Knighthead i drugi fondovi i banke, koji su sudjelovali u kreditu od milijardu eura. Vlasnici obveznica, za razliku od drugih vjerovnika, oni koji su ušli u aranžman s Ramljakom, ne samo da neće pretrpjeti otpise nego će i prilično zaraditi.

Problem je, ako se ne postigne nagodba, što će u slučaju klasičnog stečaja oni i dalje biti prvi u redu naplate, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li do nje uopće doći. Adris će ovim potezom natjerati Ramljaka ili sud da vlasnicima obveznica daju pravo glasa i u najmanju ruku još jednom ukazati na svu problematičnost vladinog upravljanja Agrokorom u kojem je vlada privilegirala američki strvinarski fond i društvo, a u po njih idealnom scenariju, i umanjiti gubitke.

Izdvojeno iz intervjua:

    • Ne radi se tu o Todoriću, već o desetinama tisuća malih poduzetnika, poljoprivrednika i obrtnika, kao i o tisućama malih dioničara koji neće ostvariti svoja vjerovnička i vlasnička prava
    • Trnci su me prošli kad sam vidio što se dogodilo sa Zagrebačkom burzom
    • HANFA je trebala reagirati. Ona je regulator
    • Nije tu riječ samo o Todoriću kao dioničaru jer se vidjelo da postoje i drugi dioničari, a ne samo on
    • Euroherc je, navodno, vlasnik 17 posto dionica u nekoj od Agrokorovih kompanija. Navodno tvrtke u sustavu Agrokora imaju preko 15.000 dioničara. Kakve su veze imali oni kao dioničari sa tim padom vrijednosti dionica? Knighthead je osigurao povrat svojih ulaganja, ali je možda i otkupljivao u bescjenje Agrokorove obveznice koje će kasnije prodati u nominalnoj vrijednosti. Nadam se da trenutno ne kupuje dionice.
    • Koncept restrukturiranja Agrokora ocjenjujem promašenim
    • To je najjednostavniji mogući plan restrukturiranja na „brzinu“ kako bi se prvenstveno razvlastio postojeći vlasnik Todorić
    • Ne znam kako je uopće to nekome moglo pasti na pamet
    • Sjećam se takvih projekata još iz devedesetih godina, u vremenima pretvorbe i privatizacije.
    • buduću potencijalnu razliku u novčanim tokovima prisvojit će novi vlasnik
    • Predloženi plan je tendenciozan i pogoduje prvenstveno financijskim institucijama
    • To nije dobar način restrukturiranja u cilju čuvanja hrvatskog gospodarstva, nego inozemnog bankarstva
    • Mnoga poduzeća koja su opterećena dugovima nemaju nikakve veze sa nastankom tih dugova
    • Privremena uprava bila je ne samo neprofesionalna nego je to (neobjašnjavanje poteza) bilo i nedopustivo



  • Stekao sam dojam da privremena uprava ne želi raditi transparentno proces u koji se upustila
  • Privremena uprava rješava probleme na Todorićev način
  • Ante Ramljak nalazio se sa predstavnicima Knighthead fonda, on je kao potencijalni državni dužnosnik napravio pripremu za kriminalnu radnju


UDRUGA MANJINSKIH DIONIČARA

Koncerna Agrokor

IZGLEDA DA ministar financija Zdravko Marić ima problema s pamćenjem pa je tako zaboravio ono čega se prisjetio njegov bivši kolega Božo Petrov – da je četrdeset i dva dana uoči imenovanja vladinog povjerenika u Agrokor zagovarao još jedan kredit iz državne banke za Ivicu Todorića.

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa pokrenulo je postupak protiv Zdravka Marića. Smatraju da bi ministar financija, koji je u vladu došao iz Agrokora, mogao biti u sukobu interesa zbog “povrede načela djelovanja”, sporni su im noćni sastanci u vladi s Todorićem, kao i Marićev kasniji sastanak s Todorićem u Agrokoru, a ne HBOR-ovi krediti koji su uoči sloma kompanije dodijeljeni Agrokorovim tvrtkama jer se iz njih Marić formalno izuzeo.

Različita sjećanja Marića, Dalićke i Petrova

Iz obrazloženja odluke vidljivo je da se sudionici sastanka održanog 26. veljače različito sjećaju. Zdravko Marić je u svibnju Povjerenstvu odgovorio kako tada nije iznosio “stavove, mišljenja niti prijedloge”, a isto očitovanje o Mariću dala je i potpredsjednica vlade Martina Dalić. Na tom su sastanku sudjelovali osim ovih dvoje i premijer Andrej Plenković, Božo Petrov, Ivica Todorić i Ivan Crnjac.

U listopadu je stiglo očitovanje Bože Petrova, pet mjeseci nakon što je Plenković izbacio Most iz vlade jer su glasali za opoziv Marića. Bivši predsjednik sabora prisjetio se onoga što su HDZ-ovci zaboravili: da je Marić predlagao da se problem likvidnosti u Agrokoru osigura novim kreditom državne banke. “U svakom slučaju zaključio je da kod HBOR-a postoje određene mogućnosti s obzirom na to da ta institucija krajem 2016. nije bila dosegnula limit svoje izloženosti prema toj kompaniji”, stoji u očitovanju Bože Petrova.

Dakle, Marić je do zadnjeg časa htio pomoći Todoriću novim državnim kreditom, iako su mu već uoči sloma plasirali novac, oko kojeg se ministar financija kao šef NO HBOR-a navodno izuzeo.

Povjerenstvu je njegov prijedlog izrečen na sastanku krajem veljače sporan i smatra da se trebao izuzeti. “(…) Proizlazi mogućnost da se dužnosnik Marić aktivno uključio u rješavanje problema  koncerna Agrokor, navodeći pri tome mogućnost da se likvidnost osigura putem dodjele daljnjih kredita od strane HBOR-a, iako je bio svjestan potrebe da se u obavljanju funkcije predsjednika Nadzornog odbora izuzme iz odluka koje se odnose na dodjelu kredita društvima iz koncerna.”

Na sjednici koja se snima se izuzeo, kasnije se zalagao za pomoć HBOR-a

Što to znači? Kada se sjednica snima, kao ona na kojoj se odlučivalo o 400 milijuna kredita u prosincu 2016., Marić se izuzima, da bi dva mjeseca kasnije, na tajnom sastanku u vladi, pred kolegama zagovarao državnu pomoć.

Povjerenstvu je problematičan i sastanak Marića s Todorićem 3. ožujka, jer se izložio sumnji da je bio u mogućnosti prenošenjem povlaštenih informacija, ili na drugi način, omogućiti privatne interese koji su u suprotnosti s javnim. Zbog prethodnog radnog odnosa u Agrokoru smatraju da dužnosnik nije nepristran u odnosu na Ivicu Todorića i njegove probleme.

Javni interes, zaključuju u Povjerenstvu, predstavlja zahtjev da se odluke vlasti donose uz zaštitu od utjecaja privatnih interesa na nepristranost dužnosnika, uz poštivanje načela transparentnosti, objektivnosti, integriteta i vjerodostojnosti.

AGROKOR kojim upravlja izvanredni vladin povjerenik Ante Ramljak, podnio je sudu prijedlog za ovrhu tvrtke Agrokor projekti, vlasnika Ivice Todorića u visini od 16,2 milijuna kuna. Riječ je o dospjelim obavezama po zajmovima koje je Todorić kao vlasnik Agrokora davao svojoj tvrtki Agrokor projekti.

Među dokumentacijom kojom se dokazuju neplaćeni računi je i sporni Ugovor o nenamjenski oročenom depozitu i visini od 182 milijuna kuna koji je Todorić potpisao sam sa sobom. Naime, u Ugovoru iz prosinca 2015. godine vidljiva su dva potpisa Ivice Todorića i to kao predsjednika Uprave Agrokora i kao direktora tvrtke Agrokor projekti.

Podsjetimo da je nedavno financijska revizija otkrila tu pozajmicu. Todorić se branio kako je ona otišla za plaćanje kamate za kredit koji je osobno dignuo za preuzimanje Mercatora. Odnosno tvrdio je da je riječ o PIK kreditu.

“Sav novac je transferiran za kamate. Ni jedan euro nije ostao na mojem računu”, branio se Todorić dodajući da te pozajmice ne može sada vraćati jer su ga u planovima onemogućili članovi vlade Andreja Plenkovića.

Agrokor Projekti nije obuhvaćena Lex Agrokorom, pa se može ovršiti

Podsjetimo kako tvrtka Agrokor projekti nije obuhvaćena posebnim zakonom Lex Agrokor. Kako je objašnjeno u travnju prošle godine, tvrtka nije bila dio koncerna, a preko nje su išle financijske pozajmice. Kako tvrtka nije obuhvaćena Lex Agrokorom, to znači da je nad tom tvrtkom moguće provesti ovrhu, što je i napravljeno u ovom slučaju.

Naglasimo kako su Todoriću nedavno blokirane sve nekretnine, dionice i računi. Županijski sud u Zagrebu pozitivno je odgovorio na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva pa su tako u studenom prošle godine Todoriću privremeno oduzeti poslovni udjeli u tvrtki Agrokor projekti.



ISTRAGA protiv Todorića proširila se i na fond Nexus i njihovo dvoje menadžera, objavljeno je ovaj tjedan. Ivicu i Ivana Todorića tereti se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa – Marka Lesića i Krešimira Ružđaka – da mimo zakona i znanja povjereničkog odbora daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstva bila namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža.

No iz Nexusa su izvijestili da je sporno 40 milijuna kuna, jer je ostatak novca vraćen. Postoji nekoliko nedoumica oko ovog slučaja, koje izazivaju sumnju u motiv, ali i pokazuju kako je Lex Agrokorom vlada uprskala stvar – promijenila je pravni poredak pa je ono što je vrlo jednostavno naplativo postalo nenaplativo.

Nexus imao instrumente osiguranja koje je blokirao Lex Agrokor

Za početak, ona ključno, Nexus je za svoju nevraćenu pozajmicu od 40 milijuna kuna imao prilično čvrst kolateral, višestruko vrjedniji od posuđenog novca. Kao instrument osiguranja imali su udio u Dalmarinu, a to je tvrtka u kojoj većinski udio ima Agrokor (manjinski Zagreb-Montaža) i koja drži trećinu Konsolidatora – ključnog dioničara Dalekovoda.

Kada je Agrokor prestao vraćati novac, pokrenut je ovršni postupak, no on je prekinut zahvaljujući Lex Agrokoru. To znači da u slučaju postojećih stečajnih zakona ne bi postojao problem, Nexus bi se naplatio i time bi bili sačuvani novci poreznih obveznika. Javnost je naime osjetljiva na slučaj ulaganja Fondova za gospodarsku suradnju upravu zato što HBOR, dakle državna banka, u njima sudjeluje po modelu 1:1, za svaku uloženu kunu privatnih ulagatelja država daje isti iznos.

Ne samo to nego je Nexus kao suvlasnik Konsolidatora imao call opciju za udjele koje drži Dalmarin u istom poduzeću, koje je prijavio u lipnju kada se Ante Ramljak na njih oglušio, doznaje Index od izvora bliskih Nexusu. Dakle ne samo da se primjenom Lexa ne smiju voditi postupci nego vladin povjerenik pokazuje da ne drži do primjene postojećih društvenih ugovora.

Zašto ne bi istraživali mirovince, HBOR i HPB?

Ostaje sporno zašto je novac uopće završio u Agrokoru. Izvor s kojim smo razgovarali tvrdi da su čekali ulaganje pa su iskoristili priliku da oplode novac s kamatom od šest posto. No teško da bi se to moglo provesti pod ciljeve ulaganja FGS-ova, mada iz Nexusa tvrde kako nisu prekršili Zakon o alternativnim investicijskim fondovima te da ni Hanfa, što je posebno zanimljivo, još nije utvrdila prekršaj.

Ako se istražuju čelnici Nexusa, ovo je onda prava prilika da se istraga proširi na HBOR, HPB, mirovinske fondove, pa i kompanije u kojima država ima udio, poput Podravke i Croatia osiguranja, koje su kreditirale Todorića. U suprotnom, mogli bi se pomisliti da je slučaj Nexus pokušaj obračuna s konkurencijom. Teoretski, ako bi Nexus izgubio licencu za Fond za gospodarsku suradnju, više posla mogli bi dobiti drugi upravitelji, a znamo da je među njima i Quaestus, u vlasništvu Borislava Škegre, koji je blizak s Martinom Dalić i čiji je bivši menadžer zasjeo u Agrokor.



Na Zagrebačkoj burzi u petak je Crobex pao za 0,26 posto, pri čemu su najveće gubitnice dionice kompanija iz sastava Agrokora.

Crobex indeks na kraju današnjeg trgovanja pao je na 1.834,39 bodova, dok je Crobex10 povećan za 0,01 posto, na 1.071,36 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 10,2 milijuna kuna, što je gotovo šest milijuna kuna više nego jučer.

U fokusu ulagača su dionice kompanija iz sastava Agrokora. U četvrtak je burza obustavila trgovanje dionicama Leda, Jamnice, Zvijezde, Tiska, Vupika, Belja, Žitnjaka i PIK Vinkovaca, dok se ne objave informacija o okolnostima vezanim uz nacrt strukture nagodbe Agrokora, objavljen u srijedu.

Jutros je, pak, burza donijela rješenje o nastavku trgovanja tim dionicama, kojima je cijena oštro pala.

Dionica Jamnice pojeftinila je za 64,55 posto, na 3.899 kuna, s prometom od 1,74 milijuna kuna, što je najveći promet među dionicama danas na Zagrebačkoj burzi.

Po prometu slijedi Ledo s 1,64 milijuna kuna i padom cijene od 59,85 posto, na 269 kuna te Atlantska plovidba s 1,1 milijunom kuna i padom cijene za 2,52 posto, na 619,96 kuna.

Promet nešto veći od milijun kuna ostvaren je dionicom Imperiala, a cijena joj je pala za 0,61 posto, na 810 kuna dok je dionica Belja potonula za 43,31 posto, na 2,50 kuna, s prometom od 703,2 tisuće kuna.

Uz promet od 150,8 tisuća kuna, cijena Zvijezde pala je 94,12 posto, na 35 kuna.

Za 82,99 posto potonula je cijena dionice Tiska, na 17,01 kunu, ali uz sitan promet, dok je dionici Vupika cijena pala za 74,93 posto, na 3,51 kunu.

Autor teksta: Hina

PREDSTAVNICA Agrokorovih dobavljača, prokuristica Kraša, pokazala je pred kamerama što misli o Ramljakovu planu za spas Agrokora. Poderala je pred novinarima dokument.

“Da je ovo što nudi pravedno i pošteno, sigurno ne bih poderala ovo što sam dobila i ne bismo se zadržali četiri sata unutra na sastanku. To nije u našem interesu i mi nećemo pristati na to”, rekla je novinarima nakon jutrošnjeg sastanka.

Marica Vidaković kazala je da Vjerovničko vijeće jučer nije dalo zeleno svjetlo za plan nagodbe, odnosno budućega razvoja Agrokora.

“Mi smo taj plan vidjeli tek danas. Ranije nam je predstavljena tek skica. Gospoda vjerojatno neće imati ugodne blagdane, barem ne što se tiče dobavljača”, kazala je Marica Vidaković, zatraživši jednak tretman za sve sudionike i dobavljače.

Ključni zahtjev jest da nema različitog haircuta (otpisa) za dobavljače Konzuma, Belja, Jamnice… Dobavljači traže jednak tretman svih vjerovnika svih Agrokorovih tvrtki.

Danas poslijepodne dobavljači traže novi sastanak s izvanrednim povjerenikom Antom Ramljakom i njegovim timom.

“Ovdje treba još jako puno usuglašavanja i promjena, imat će puno posla tijekom blagdana ako to žele predstaviti sudu u siječnju. Mislim da će netko na popravni i to za ove blagdane. Gospoda neće imati mirne blagdane, barem ne što se tiče dobavljača. Koristit ćemo najjače adute koje imamo, najjače”, kazala je potvrdivši novinarsko pitanje da su spremni i na obustavu robe.

Novinari su je upitali: “Kako je na sve to reagirao izvanredni povjerenik?”, na što je Marica Vidaković kazala: “Ne želim opisivati njegov stanje, to ćete njega pitati”.

Kriza je zaljuljala i Vladu jer se raspala koalicija između HDZ-a i Mosta, a nova je vladajuća koalicija na manje čvrstim temeljima nego što je bila prethodna.

Kriza u Agrokoru zasigurno je najznačajniji događaj ove godine na domaćoj gospodarskoj, ali i političkoj sceni jer je mogućnost stečaja najveće privatne kompanije u Hrvatskoj zaprijetila urušavanjem poslovanja brojnih malih, ali i velikih tvrtki, poljoprivrednih proizvođača, gubicima radnih mjesta…

Ta je kriza, također, zaljuljala Vladu jer se raspala koalicija između HDZ-a i Mosta, a nova je vladajuća koalicija na manje čvrstim temeljima nego što je bila prethodna.

Korijeni krize Agrokora zasigurno su niknuli prije više godina, no kako je taj koncern bio vrlo zatvoren za javnost, prve naznake problema pojavile su se u javnosti tek početkom ove godine.

2. siječnja – Agencija Moody’s snizila je rejting Agrokora s B2 na B3, a vjerojatnost od bankrota s B1-PD na B3-PD. “Mišljenja smo da Agrokor vjerojatno neće zadržati kreditne omjere u skladu s našim prijašnjim zahtjevima za B2 rejting u svjetlu pogoršanja operativne izvedbe do koje je došlo u prvih devet mjeseci 2016.”, objasnio je Moody’s. No, zadržao je stabilne izglede za rejting jer, poručio je, odražavaju očekivanja da će Agrokor stabilizirati svoju zaradu u idućih 12 mjeseci.

16. siječnja – Četiri tvrtke iz sastava Agrokora – Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavljuju da su dobile 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi pripreme izvoza. Tek je tog dana javnost upoznata s tim ugovorima o kreditu koje je HBOR odobrio u prosincu 2016.

18. siječnja – Agrokor je otkazao sindicirani zajam u koji su bile uključene banke BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs i JP Morgan. O tome su javnost obavijestili tek tjedan dana kasnije, nakon medijskih napisa da Agrokorove obveznice na tržištu počinju gubiti na vrijednosti.

25. siječnja – Agrokor u vezi sindiciranog zajma poručuje da je kompanija stabilna i da “po svojoj snazi može odgovoriti svim financijskim obvezama koje se nalaze pred njom. U priopćenju ističu kako su “odgovorna kompanija koja uredno servisira svoje obveze te su tako i obveze koje dospijevaju uspješno refinancirali u posljednjem kvartalu prošle godine i s te osnove u ovom trenutku nemaju potrebu za dodatnim refinanciranjem”.

“Iako je postojao interes od strane postojećih i novih kreditora u dostatnom iznosu, radi boljih strateških opcija koje razmatramo odlučili smo ne zaključiti spomenutu transakciju”, poručili su iz Agrokora.

No, Agrokorov pokušaj smirivanja javnosti nije uspio, pa su već idućega dana zaredala pitanja novinara predstavnicima vlasti i špekulacije o bankrotu.

26. siječnja – Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je upoznat sa situacijom u Agrokoru, da ne vjeruje u bankrot jer je to po njemu i dalje dobra kompanija, no “sigurno da je i činjenica o smanjivanju kreditnog rejtinga imala određene reperkusije”.

Premijer Andrej Plenković kazao je, pak, kako je Agrokor najveća hrvatska kompanija, važna za gospodarstvo, i da vjeruje da ljudi koji upravljaju koncernom vode računa o svim aspektima učinkovitog, racionalnog poslovanja te da će iznaći rješenja koja se tiču financiranja kompanije.

Na upit novinara je li Vlada uključena u iznalaženje rješenja, Plenković je kazao: “U ovom trenutku ne vidim da bih ja kao predsjednik Vlade trebao bilo što tome dodati, a naravno da ćemo pratiti i nastojati imati dobar uvid u sve što se s ključnim hrvatskim kompanijama zbiva”.

A u veljači su se mogle pratiti špekulacije o mogućem preuzimanju Agrokora od strane ruskih banaka, pa i intervenciji države, analize o utjecaju krize na cijelo gospodarstvo, a uslijedio je i novi udarac Agrokoru iz Moody’sa.

10. veljače – Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je kako Rusija očekuje da će Agrokor ispuniti sve svoje obveze prema ruskim bankama. Kazao je, također, da se ne razmatra odobravanje novog kredita kompaniji, ali ako ona to zatraži, tada će to biti razmotreno “u kontekstu financijskih poteškoća u kojima se nalazi”. Ruske državne banke Sberbank i VTB drže oko 1,4 milijarde eura Agokorovih dugova.

Istoga dana Agrokor je reagirao poručivši kako ima intenzivnu suradnju sa svim investitorima, pa tako i onima iz Rusije, a trenutačno nema nikakvih zahtjeva za novu izloženost ruskih banaka prema Agrokoru.

13. veljače – Kako su mediji pojačano pisali o krizi u Agrokoru, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i poduzetništva Martina Dalić kazala je kako “prosudbu o stanju u kompaniji i poslovanju kompanije ne treba i nije dobro donositi na razini medijskih spekulacija”. “Vlada očekuje od Agrokora da njezin menadžment pravodobno i kvalitetno upravlja svim poslovnim izazovima, pa tako i u ovom slučaju”, rekla je Dalić.

No, to nije smirilo tržište, pa je na Zagrebačkoj burzi nastavljen pad Crobex indeksa, ponajviše zbog pada cijena dionica tvrtki iz sastava Agrokora – dionice Jamnice, Leda i Zvijezde pojeftinile su samo toga dana između 5 i 11 posto.

15. veljače – Ministar financija Z. Marić izjavio je da je Agrokor prevelika kompanija da država na nju ne bi obratila pažnju: “U ovom trenutku mi nismo u nikakvim kontaktima s Agrokorom, odnosno menadžment i sama kompanija nisu nam se obratili. Pratimo razvoj događaja. To je najveća hrvatska privatna kompanija, zapošljava samo u Hrvatskoj gotovo 40.000 ljudi. To je sigurno, kao u svakoj drugoj zemlji, za svaku vladu, za državu nešto na što uvijek trebate obratiti pažnju”.

Na upit novinara o mogućoj intervenciji države, Marić je kazao: “Siguran sam da će samo vodstvo kompanije iznaći načine kako da izađe iz ove situacije”. Istaknuo je i da će se, ako do toga dođe, izuzeti iz odlučivanja vezanih uz Agrokor, s obzirom na to da je nekad radio u tom koncernu.

Istoga dana Moody’s objavljuje detaljniju ocjenu zašto je početkom godine smanjio rejting Agrokoru. Pojasnio je da, zahvaljujući refinanciranju koje je obavljeno krajem 2016., koncern nema značajnije otplate obveznica ili bankovnih kredita sve do 2018. Međutim, poručuje da je otkazivanje sindiciranog zajma u siječnju s kreditnog aspekta negativno, jer Agrokor ostaje ovisan o ograničenom brojku ruskih banaka.

Ta agencija ključnim ističe jasan plan kako bi se riješila isplata PIK zajmova (Payment In Kind – specifičan financijski instrument kojim se dužniku posuđuje novac na temelju imovine, a otplata se vrši na kraju ugovorenog razdoblja), koje je uzeo Agrokorov holding Adria kako bi financirao akviziciju Mercatora.

24. veljače – Moody’s smanjuje izglede za rejting Agrokora iz stabilnih u negativne. Posljedica je to, poručuje, neizvjesnosti koje pritišću Agrokorov kreditni profil koji je ograničen još težim pristupom kreditnim tržištima, a treba stabilizirati svoju operativnu izvedbu i zaduženost u vrijeme kada Adria treba riješiti otplatu svojih PIK zajmova.

Neuspjeh u refinanciranju PIK-ova potencijalno bi mogao voditi povećanju dugova grupe ili 8. ožujka 2018. ili 8. lipnja 2018. kada PIK-ovi dospijevaju na naplatu, što bi moglo izazvati promjenu kontrole.

Moody’s, nadalje, smatra da su Agrokorove obveze prema dobavljačima visoke za tu industriju, dosežu 16,2 milijarde kuna.

U ožujku je uslijedila bura na političkoj sceni nakon vijesti o sastanku premijera Plenkovića i Ivice Todorića, dok su cijene dionica Agrokorovih kompanija oštro pale nakon optužbi iz ruske VTB banke za nepravilnosti u poslovnim knjigama.

14. ožujka – Nakon niza medijskih napisa, Vlada je priopćila da je nedavno održan sastanak predstavnika vlasti i Agrokora: “Vlada prati situaciju u Agrokoru zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Upoznati smo sa snižavanjem kreditnog rejtinga Agrokora i u više smo navrata naglasili odgovornost vlasnika i uprave za sveukupno poslovanje kompanije. U tom kontekstu održan je i sastanak predstavnika Vlade, Hrvatskog sabora i Agrokora. Informirani smo da tvrtka poduzima napore i razmatra različite opcije za stabilizaciju svog poslovanja. Želimo da u tome uspiju i pratit ćemo situaciju pozorno i dalje”.

Na sastanku su bili vlasnik Agrokora Ivica Todorić i šef financija Ivan Crnjac, premijer Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov, te ministri Zdravko Marić i Martina Dalić.

5. ožujka – Vijest o sastanku u Vladi o Agrokoru izazvala je niz reakcija na političkoj sceni. Predsjednik Sabora Petrov izjavio je da je Ivica Todorić odgovoran za stanje u Agrokoru, pa od njega očekuje da povuče racionalne poteze: “Država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske, jer Agrokor je po broju svojih tvrtki i onih koje posluju s njim strateška kompanija za gospodarstvo”.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je “kad se ljulja Agrokor, ljulja se i cijela Hrvatska” i poručio: “SDP će podržati svako dobro rješenje u interesu prije svega 40 tisuća onih koji rade u Agrokoru i ne smiju završiti na ulici te još toliko koji rade za dobavljače”.

Osvrnuvši se na to treba li se Z. Marić, bivši zaposlenik u Agrokoru, izuzeti iz odlučivanja o Agrokoru, Bernardić je rekao da je Marić kao ministar financija prvi pozvan da sudjeluje u procesu.

“Svatko dolazi od nekud, svi na javnim dužnostima i prije su negdje radili i to ne smije biti ograničavajuća ili diskriminirajuća okolnost. Ali, sasvim sigurno, kad odlučuješ o poduzeću u kojem si još jučer bio zaposlen, tada si pod povećalom”, zaključio je.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak izjavio je, pak, kako se Z. Marić treba izuzeti iz slučaja: “Mislim da se sigurno mora izuzeti iz ove priče, ali sa svojim znanjima i spoznajama i iskustvima iz vremena rada u Agrokoru treba dati informacije što se događa i kako je do toga došlo”.

Premijer Plenković pozvao je, pak, na smirivanje: “Apeliram na sve da malo smire loptu. Dakle to što mi danas raspravljamo o sastancima koji su se odvili prije nekoliko tjedana nije nikakav razlog za bilo kakvu dramu niti bilo kakvu uznemirenost”.

Ponovio je kako su za vođenje Agrokora odgovorni prije svega vlasnik i Uprava i dodao: “Ono što je interes mene kao predsjednika Vlade i interes države je da sve što je vezano uz Agrokor nema negativnih reperkusija na stabilnost gospodarstva i financijskog sustava”.

Ministar financija Z. Marić također je dao izjavu, s obzirom na špekulacije da Agrokorov porezni dug doseže 6 milijardi kuna.

“Po pitanju poreznih odnosa zasad nisu uočeni nikakvi pojavni oblici koji bi ukazivali na nekakvo izvanredno stanje, odnosno da sežu u sferu toga da treba alarmantno djelovati”, izjavio je ministar, istaknuvši da su svi porezni propisi jednaki za sve porezne obveznike i da “spekulacije koje su se pojavile po pitanju iznosa poreznog duga svakako treba demantirati”.

A nakon što je navečer održana sjednica Predsjedništva SDP-a, njegov član Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako SDP traži da se Vlada aktivno uključi i zaštiti zaposlenike Agrokora i dobavljače.

“Stav je SDP-a da je problem Agrokora postao hrvatski problem jer direktno zapošljava oko 2 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj, a indirektno, s dobavljačima, 5 ili 6 posto. On izravno utječe na 2 do 3 posto BDP-a. Tražimo da Vlada posebnu pozornost posveti onim dobavljačima koji se ne mogu snaći i koji će bolan proces restruktuiriranja najviše udariti”, rekao je Hajdaš Dončić.

Poručio je i da SDP ne zanima pitanje vlasništva i obitelji Todorić jer se, kako je istaknuo, “bogati uvijek za sebe sami pobrinu”.

15. ožujka – Nakon burnih reakcija na političkoj sceni i oštrog pada cijena dionica kompanija iz sastava Agrokora, koncern je priopćio “kako zajedno sa svojim partnerima analizira sve moguće opcije stabilizacije poslovanja društva, posebno vodeći računa o zaposlenicima, dobavljačima, investitorima, potrošačima i ostalim partnerima. Imamo izrazitu podršku naših investitora koji aktivno sudjeluju u procesu i javnost ćemo pravodobno izvijestiti o postignutim rezultatima”.

Bloomberg je, pak, objavio kako Agrokor razgovara sa Sberbankom o financiranju od 300 milijuna eura te da je 100 milijuna već osigurano.

17. ožujka – Iz Agrokora su izvijestili da koncern “godišnje hrvatskoj državi plaća 3 milijarde kuna poreza, od čega više od polovine ide na PDV, nakon toga veći dio na doprinose, dok je ostatak porez na dobit. Konstrukcije da je Agrokor dužan 6 milijardi kuna značile bi da 2 godine nije platio porez državi, a istina je da na današnji dan Agrokor nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema državi“.

18. ožujka – Bloomberg je objavio razgovor s prvim zamjenikom direktora Sberbanke Maksimom Poletaevom koji je kazao da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti Agrokor nego priprema tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao ubrzo biti odobren.

Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno. Unajmili su, kaže, stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbanka će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora.

“Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s ogromnim iskustvom u toj industriji”, rekao je Poletaev.

19. ožujka – Agrokor je uputio izjavu za javnost zbog, kako ističe, raznih informacija, među kojima je velik broj nepotpunih i netočnih: “Želimo ponoviti da je Agrokor najveća hrvatska i regionalna kompanija, koja ima snažne brendove, jaku tržišnu poziciju i kvalitetne zaposlenike … Pozicija i opstojnost Agrokora i njegovih kompanija nije upitna. Menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika … Odabrani model uskoro će biti prezentiran svim ključnim partnerima i zaposlenima”.

20. ožujka – Predsjednik Sabora Božo Petrov izjavio je da će Vlada braniti Agrokor kao gospodarski sustav, a ne njegova vlasnika Todorića, za što postoji nekoliko modela, a među njima nije nacionalizacija o čemu se špekuliralo. Naveo je jedan.

“To je klasični ‘in and out’ potez. U trenutku kada vam se ruši kompletan gospodarski sustav ulazite, stabilizirate, konsolidirate tvrtku i nakon toga je dijelite, prodajete. A kada to napravite, hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne i ono što se može dogoditi je da upravo to ostane u hrvatskim rukama”, rekao je Petrov.

Kazao je i da je, nakon svega što su banke odradile u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj, “blago sumnjičav da one imaju prosocijalnu, pronatalitetnu politiku, da ih je briga za male poljoprivrednike”.

A predstavnici nekih od najvećih dobavljača Agrokora održali su prvi sastanak kako bi definirali zajedničke pozicije dok se rješava problem nelikvidnosti u Agrokoru. Obratili su se i Vladi koja je poručila da ih podržava u želji za otvorenijom i jasnijom komunikacijom s kompanijom i bankama, kao i u očekivanjima da budu upoznati i sudjeluju u procesima i planu restrukturiranja.

23. ožujka – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo je tri prijave protiv ministra financija Z. Marića u kojima se problematizira da je prije stupanja na ministarsku dužnost bio zaposlenik koncerna Agrokor. Povjerenstvo je dužno odlučiti o tim prijavama nakon što prikupi sve podatke, kazala je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

24. ožujka – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je kako će Vlada uskoro donijeti poseban zakon koji bi se primjenjivao samo na ‘sistemski važne kompanije’, koje imaju najmanje 8.000 zaposlenika i najmanje milijardu eura duga koji kompanija sama više ne može servisirati, a u cilju zaštite gospodarstva kada se takva kompanija suoči s poteškoćama koje ne može sama riješiti.

“Osnovni je cilj specijalnog zakona stvoriti uvjete za isplatu dobavljača i normalno poslovanje kompanije dok traje poslovno, vlasničko i drugo restrukturiranje. Voljela bih da se ovaj zakon nikada ne primijeni ni na jednu kompaniju”, rekla je Dalić.

27. ožujka – Predsjednik Agrokora Ivica Todorić sastao se s predstavnicima 30-tak dobavljača koje je informirao o trenutnim aktivnostima i planovima u procesu stabilizacije koncerna.

“Potvrđeno je i da će se menadžment kompanije u potpunosti založiti da rokovi plaćanja budu u skladu s ugovorenima. Vezano uz proces restrukturiranja koncerna, a kojem su dobavljači dali značajan doprinos, učinit će se sve na zaštiti njihove izloženosti prema koncernu. Potvrđen je obostrani interes za nastavak poslovne suradnje s ciljem zajedničkog rasta. Dobavljači su istaknuli da je Agrokor jedan od njihovih najznačajnijih partnera te su spremni i dalje dati snažnu podršku u restrukturiranju kompanije, ali isto tako očekuju da će se u tom procesu maksimalno štititi njihovi interesi”, priopćeno je iz Agokora.

Dobavljači Agrokora poručili su, pak, kako očekuju u kratkom roku jasan i transparentni plan servisiranja dugova prema njima te jasan stav financijskih vjerovnika kakav prioritet daju dobavljačima u naplati.

29. ožujka – Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je za Reuters da skupina kreditora Agrokora namjerava ovog tjedna potpisati ‘standstill’ sporazum o mirovanju obveza.

“Razdoblje mirovanja bit će u početku relativno kratko… trajat će tjedan ili mjesec dana”, kazao je Solovjev, istaknuvši kako je oformljena skupina kreditora kojom predsjeda Sberbank i da kreditori očekuju izradu plana restrukturiranja, a razmotrit će i opciju prodaje dijela Agrokorova poslovanja radi smanjenja duga.

Po njegovim riječima, problemi u kompaniji nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment.

Na prve reakcije nije trebalo dugo čekati. Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kazao je da SDP poziva nadležne institucije – Poreznu upravu, DORH i HANFA-u – da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci.

Točku na ‘i’ toga je dana stavila agencija Moody’s, smanjivši kreditni rejting Agrokora drugi put od početka godine, s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD.

„Naše je stajalište da kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može ograničiti njezinu likvidnost. Kompanija ima ograničena sredstva za dodatne izvore likvidnosti zbog svog ograničenog pristupa kreditnim tržištima i oslanjanja na ograničeni broj banaka“, navodi u izvješću Moody’s.

30. ožujka – Sumnje VTB banke u nepravilnosti u financijskim izvješćima izazvale su oštar pad cijena dionica Agrokorovih kompanija, pa je Crobex indeks na Zagrebačkoj burzi potonuo više od 3 posto, a uzburkala se i politička scena.

Predsjednik Sabora Božo Petrov podnio je kao fizička osoba kaznenu prijavu protiv Uprave Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem zbog navodnog lažiranja financijskih izvještaja.

“Što se tiče gospodina Todorića, mislim da je ono što je izašlo u medijima sigurno nešto što pobuđuje sumnju’, kazao je Petrov i pozvao institucije da rade svoj posao.

Zastupnik Živog zida Ivan Pernar prozvao je, pak, ministra financija Z. Marića da je kao bivši direktor u Agrokoru znao za stanje u koncernu, a ipak je, kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, dopustio da ta banka Agrokorovim tvrtkama u prosincu 2016. dade kredit.

“Hineći da nema veze s tim, izuzeo je sebe iz odluke, a znao je da je Agrokor pred bankrotom, čime je zapravo HBOR oštećen za milijune kuna koje nikad neće biti vraćene”, izjavio je Pernar.

Referirao se i na izjave ruskih investitora kako su financijska izvješća vjerojatno bila “frizirana”: “Ako je Marić znao da su izvješća lažirana, zašto je dao kredit Agrokoru preko HBOR-a. S druge strane, ako nije znao da su izvješća lažirana, pitanje je kakve su njegove kompetencije kao ministra ako u vlastitoj firmi ne zna kako posluje”.

31. ožujka – Vlada je Saboru uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Po popularno nazvanom “lex Agrokoru”, Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.

“Ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Ovaj zakon poštuje Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva”, istaknuo je premijer Plenković.

Izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije kompanija bi išla u stečaj.

I dok je Vlada usvajala ‘lex Agrokor’, SDP-ov zastupnik Gordan Maras pozvao je u Saboru Klub Mosta da kaže uživa li ministar financija Z. Marić povjerenje Mosta.

Maras smatra da Most, koji je prijavio Upravu Agrokora, očito ima informacije koja su se kaznena djela događala u tvrtki. “Ne može povjerenje Mosta i Sabora imati osoba koja je do prije godinu dana usko surađivala s Upravom, po Mostu, osumnjičenom za kaznena djela”, kazao je Maras.

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida ne spori Petrovljevu prijavu protiv Todorića, no pita gdje je prijava protiv ministra Z. Marića i pet drugih ministara koji sjede u HBOR-u koji je, kaže, odobrio “božićni kredit” Todoriću znajući za stanje u Agrokoru i da se kredit neće moći vratiti.

Ministar financija Z. Marić kazao je, pak, kako ne osjeća pritisak da podnese ostavku, da su prozivke političke oporbe neutemeljene i da u njegovoj odgovornosti, dok je bio u Agrokoru, nije bila izrada financijskih izvješća.

Gospodarsku je scenu, pak, pokušao smiriti guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u intervjuu kazao da će sistemski rizici za hrvatsko gospodarstvo zbog Agrokora prvenstveno ovisiti o tome na koji će se način restrukturirati njegovi dugovi i kompanija, dok je bankarski sustav stabilan.

A rizici po Agrokor su porasli jer su se toga dana računi Agrokora, Leda, Belja, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca našli u blokadi, nakon što su neki od Agrokorovih dobavljača pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja.

Bura na političkoj sceni u ožujku prerasla je u travnju u uragan nakon što se raspala vladajuća koalicija između HDZ-a i Mosta zbog sukoba oko ministra financija Z. Marića, dok je dio vjerovnika pokušao provesti svoj plan o kontroli nad Agrokorom, a Todorić ‘spremao kofere’.

2. travnja – Na snagu stupa ‘standstill’ aranžman, odnosno moratorij na postojeće bankarske obveze Agrokora, poručile su banke iz odbora financijskih vjerovnika. Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak je istaknuo kako imaju “jasan plan, jasne korake što sve treba napraviti u sljedećim danima – od usuglašenosti s postojećim vlasnicima i menadžmentom Agrokora, promjene menadžmenta, preko ubrizgavanja dodatnih novčanih sredstava u kompaniju i aktivno restrukturiranje kompanije”.

3. travnja – Nakon sastanka 50-ak dobavljača Agrokora, član Uprave Francka Josip Budimir istaknuo je da su dobavljači jedinstveni u svojim zahtjevima prema bankama i da imaju više uvjeta za pristup ‘standstill’ aranžmanu.

Premijer Plenković kazao je, pak, nakon sastanka s dobavljačima, kako “Vlada intenzivno radi na smirivanju ukupnog političkog i ozračja u javnosti glede situacije u kompaniji. Vodimo dijalog i s kompanijom i s dobavljačima i s predstavnicima kreditora”.

Smirivanju situacije pridonio je i predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov koji je kazao da ministar financija u ovom trenutku uživa podršku Mosta, ali da bi “volio da se ispitaju apsolutno sve okolnosti oko gospodina Marića, pa ako se pokaže nešto, onda će Most djelovati po tom pitanju”.

4. travnja – U Zagreb je stigao Antonio Alvarez III, glavni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući Alvarez&Marsal i kazao da je situacija u Agrokoru vrlo zahtjevna, da je bitno vrijeme te da nema jamstava da će se uspjeti.

“Ovo je jedna od najizazovnijih situacija s kojom ćemo se suočiti”, kazao je Alvarez i istaknuo da ne radi za nikoga, osim za tvrtku i sve njezine dionike.

Da će Antonio Alvarez III doći na mjesto čelnika za restrukturiranje u Agrokoru neslužbeno je najavljeno u medijima, kao i da je ruski Sberbank angažirao Alvarez&Marsal za pronalazak izlazne strategije u Agrokoru.

5. travnja – Premijer Plenković poručio je da “lex Agrokor” nije zakon za Ivicu Todorića, već zakon kojim država i Vlada štite interese financijskog sustava, gospodarstva, radnika i zaposlenika Agrokora, OPG-a, dobavljača i svih dionika koji su trenutno uključeni u procese povezane s tim koncernom.

“Scenarij A”, kaže Plenković, odvija se trenutno: “Vlasnik i Uprava kroz dijalog sa zainteresiranim dionicima nastoje pronaći rješenje, a ono podrazumijeva svježu likvidnost. Svježi novac treba poslužiti za poslovanje, plaće radnika, namirenje poreznih obveza i isplate dospjelih obveza prema dobavljačima, svima koji su oslonjeni na poslovanje naše najveće kompanije”.

Zakon je, kazao je, pisan na temelju sličnih situacija u drugim državama EU-a koje su posezale za posebnim pravnim režimima i nastojale riješiti problem u najboljem interesu države i općeg dobra.

“Okolnosti su izvanredne i zahtijevaju izvanredno djelovanje”, izjavio je Plenković u Saboru nakon što je zastupnicima predstavio “lex Agrokor”, pojasnivši da je to ‘plan B’, ako ne uspije ‘plan A’, odnosno ako u Agrokoru kreditori, dobavljači, uprava i vlasnik ne pronađu rješenje za probleme.

Istu večer Plenković se u Banskim dvorima sastaje s Antoniom Alvarezom III i poručuje: “Mislim da je najbitnija poruka hrvatskoj javnosti, medijima i za sve aktere u ovoj cijeloj situaciji da se u ovom trenutku i zakonskim okvirom i signalom prema potencijalnim kreditorima pošalje poruka povjerenja, restrukturiranja, dugoročne održivosti poslovanja kompanije i stabilnosti gospodarstva”.

No, raspoloženje je pokvarila agencija Standard & Poor’s koja je tu večer snizila dugoročni i kratkoročni rejting Agrokoru sa’B-/B’ na ‘CC’. Taj potez objašnjava stajalištem da će Agrokor vjerojatno morati proći kreditno restrukturiranje pod nepovoljnim uvjetima, što bi se izjednačilo sa stečajem po kriterijima S&P-a.

6. travnja – Agrokorovi dobavljači dali su rok od 24 sata da se riješe njihovi problemi, a onda kreću obustave isporuka robe, poručio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana nakon sastanka dobavljača.

“Dobavljači žele riješiti svoj egzistencijalni problem, jedino oni upumpavaju svježi novac u Agrokor. To nije održivo, govorim o 24 sata, onda kreću obustave”, rekao je Fontana. Na pitanje je li rješenje “lex Agrokor”, kazao je da su sve kombinacije otvorene i da će podržati svaku opciju u smjeru rješavanja problema jer, “ovo nije pitanje jedne kompanije, nego lanca od 100.000 ljudi koji ovise o raspletu ovog problema”.

Istoga dana Sabor je većinom glasova donio “lex Agrokor”. Od 131 prisutnog zastupnika, za zakon su glasovala 83 zastupnika, 46 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.

Ravnateljstvo policije potvrdilo je, pak, da policija temeljem naloga Državnog odvjetništva “provodi izvide” u Agrokoru.

7. travnja – Uprava Agrokora podnijela je zahtjev za aktivaciju “lex Agrokora”, a u priopćenju koncerna prenosi se i izjava Ivice Todorića: “Odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem interesu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva … Još jednom pozivam sve one koji mogu doprinijeti da Agrokor nesmetano nastavi s radom, da se sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi”.

Istoga dana koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora izvijestila je kako od subote kreće obustava isporuke roba tom koncernu: “Od sutra kreće obustava isporuke roba, osim svježeg kruha, koja će trajati do dogovora s bankama”.

Dobavljači su poručili i da su voljni održati funkcioniranje sustava, ali da istodobno banke nad njima rade ovrhe. Napominju i da je kreiran ‘monstrum’ od faktoring tržišta, što je trajalo dugi niz godina, a rađeno je za Agrokor.

8. travnja – Tih dana sastanci dobavljača bili su redovna pojava jer je kriza bila na vrhuncu, a interesi dobavljača, banaka i ostalih sudionika nisu bili usuglašeni.

Nakon novog sastanka predstavnici Koordinacije proizvođača i dobavljača Agrokora kazali su da već u ponedjeljak očekuju poziv na sastanak s budućim povjerenikom u Agrokoru, kojemu će iznijeti svoje osnovne zahtjeve kako bi nastavili isporuke robe Konzumu.

Marica Vidaković, prokuristica Kraša, ocijenila je da se radi o najvećoj krizi od Domovinskog rata i pozvala političare da riješe problem, a ne da skupljaju poene jer su, kazala je, “dobavljači u posljednja dva mjeseca upućivali apele svim političkim elitama, a oni ih nisu čuli”.

Istoga je dana Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta, najavio da će podnijeti kaznenu prijavu protiv Hrvatske narodne banke, guvernera Borisa Vujčića, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i svih koji su Todoriću omogućili da aktivira mjenice bez pokrića od 10 milijardi kuna i tako zadire u monetarni sustav.

Poručio je i da očekuje kako će se nekadašnjem čelnom čovjeku Agrokora oduzeti imovina i da će uskoro biti na putu za Remetinec. Rekao je i da ministar Z. Marić nema njegovu potporu te da država nema ministra financija.

10. travnja – Vlada je donijela odluku da za izvanrednog povjerenika u Agrokoru predloži Antu Ramljaka. Potom ga je Trgovački sud u Zagrebu imenovao povjerenikom te zabranio pokretanje i vođenje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja i dr. protiv Agrokora i njegova 24 povezana i ovisna društva u Hrvatskoj, a čime se omogućuje deblokada računa koncerna i njegovih tvrtki.

“Današnji dan je početak sustavnog, temeljitog rješavanja krize i prije svega prva faza procesa restrukturiranja Agrokora. Ključno je da dođe do svježe likvidnosti, dakle novih sredstava koje su vjerovnici, banke spremne dati Agokoru. Na taj način, do Uskrsa osigurat će se i isplate plaće zaposlenicima”, poručio je Plenković.

Ante Ramljak kazao je, pak, kako slijedi “bitka za Agrokor, zaposlenike Agrokora, dobavljače, vjerovnike… i pred nama je bitka da se ovaj poslovni problem u Agrokoru ne prelije na cijelo gospodarstvo”.

Istoga dana premijer je, nakon sastanka s bankarima, kazao da predstavnici vjerovnika podržavaju zakonski i institucionalni okvir za Agrokor te će osigurati prvu tranšu likvidnosti za taj koncern.

Osvrnuvši se na problem mjenica, Plenković je kazao da su banke izrazile razumijevanje za posebnost toga problema: “Iskoristit ćemo sve mehanizme da se nađe rješenje u kojem bi onaj koji je bio krajnji korisnik tih sredstva, na kraju ta sredstva i vratio”.

Istoga dana, samo četiri dana od donošenja “lex Agrokora”, Ustavnom sudu poslan je i prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona koji je podnio doktor pravnih znanosti i medijski analitičar Goran Vojković jer je taj zakon, po njegovu mišljenju, suprotan s člankom Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Vojković ističe i da bi se zakoni trebali pisati za “opće i buduće situacije, a ne za neko konkretno poduzeće”.

11. travnja – Izvanredni povjerenik Ramljak je najavio da će svim radnicima Agrokora plaće biti isplaćene ovih dana, no ne može reći točno stanje obveza Agrokora jer se “ne može pouzdati ni u jednu brojku” iz zadnjeg financijskog izvješća. Poručio je, međutim, kako se vode pregovori s klubom banaka o financiranju u iznosu do 150 milijuna eura.

Istoga dana Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila je da je od 2012. do 2016. provela 27 nadzora izloženosti banaka sustavu Agrokor u kojima su u 16 banaka utvrđene nepravilnosti i naložene mjere te adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka Agrokoru smanjena za više milijardi kuna.

“Time je pravovremeno spriječeno da trenutna situacija u sustavu Agrokora aktivira sistemski rizik u bankovnom sektoru sa svim negativnim posljedicama za gospodarstvo, građane i proračun”, navodi se u priopćenju, koje je HNB objavio potaknut medijskim upitima o tome što je poduzeo u vezi izloženosti banaka Agrokoru.

Navečer je, pak, agencija Moody’s već treći put od početka godine smanjila rejting Agrokora, za jedan stupanj, sa Caa1 na Caa2 te podigla vjerojatnost njegova stečaja sa Caa1-PD na CA-PD.

“Naša odluka da snizimo Agrokorov rejting odražava njegovu prijavu za restrukturiranje sukladno hrvatskom zakonu, što po našem mišljenju čini stečaj visoko vjerojatnim. Ona isto tako uzima u obzir neizvjesnosti oko samog procesa restrukturiranja, budući da sposobnost kreditora da vrate svoj novac ovisi o brojnim faktorima koji će se vidjeti tijekom vremena”, poručio je Moody’s.

12. travnja – Sberbank je spreman Agrokoru odobriti novo financiranje radi spašavanja kompanije pod uvjetom da stabilizacijski kredit od 100 milijuna eura, koji je odobrio Agrokoru ranije ove godine, bude tretiran kao najstarija tražbina, rekao je Bloombergu prvi zamjenik predsjednika Sberbanka Maksim Poletaev.

“Da nije bilo našega kredita, situacija bi u ovom trenutku bila puno teža i već bi nastupio kolaps. Ako naš uvjet ne bude prihvaćen, naše sudjelovanje bit će neznatno”, rekao je Poletaev.

Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak pojasnio je kako je od tog kredita 75 milijuna eura išlo za plaćanje dobavljača, 21 milijun eura za plaćanje poreznih obveza i 4 milijuna za plaće zaposlenika.

A na prozivke s političke i gospodarske scene da je središnja banka sukrivac za sadašnju situaciju u Agrokoru, guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je u intervjuu: “… danas pričati da se nije znalo što se događa oko koncerna Agrokor… Tko u to vjeruje? Ta kolektivna amnezija je vrlo zanimljiva”. Na pitanje novinara želi li reći da su svi sve znali, da Agrokor raste na nerealnim osnovama, a sad se svi prave nevini, Vujčić je odgovorio: “Agrokor, dobavljači, banke, faktorinzi… Tko nije znao?”

13. travnja – Ante Ramljak izvijestio je da je s četiri hrvatske banke potpisan ugovor o kreditu u iznosu od 80 milijuna eura: “Mislim da smo napravili veliku stvar. Isto tako, sve plaće su isplaćene. Dodao je da će se razgovori sa Sberbankom oko daljnjeg kreditiranja Agrokora nastaviti. U ugovorenom kreditnom aranžmanu, naime, ne sudjeluju ruske Sberbank i VTB banka.

20. travnja – Sberbank planira izdvojiti rezervacije za kredite Agrokoru u razmjeru od 50 posto, izjavio je čelnik te banke Herman Gref za ruske medije: “Trenutno pregovaramo s vladom i klubom kreditora o tome kakvo je restrukturiranje potrebno i što ćemo raditi dalje. Zasad je rano bilo što drugo komentirati”.

21. travnja – SDP je u saborsku proceduru uputio prijedlog odluke o osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica koje su dovele do krize u Agrokoru, pri čemu je predsjednik SDP-a Bernardić kazao kako treba utvrditi okolnosti tijekom proteklih 27 godina koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Iz HDZ-a su poručili da nemaju problema ni sa jednim povjerenstvom, pa tako ni s povjerenstvom za Agrokor.

27. travnja – Agrokor Grupa je, u suradnji sa savjetnicima, utvrdila da bi moglo biti potencijalnih pogrešaka u financijskim izvješćima Grupe, a namjerava imenovati PricewaterhouseCoopers (PwC) revizorom za 2016., priopćeno je. Slijedom toga, Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na njena financijska izvješća iz prošlosti dok provjere ne budu dovršene, a situacija razjašnjena.

Zbog toga je istoga dana Zagrebačka burza obustavila trgovanje dionicama osam Agrokorovih tvrtki – Leda, Belja PIK Vinkovci, Tiska, Vupika, Zvijezde, Žitnjaka i Jamnice. Time je zaustavljena agonija na burzi, s obzirom da su od početka godine cijene dionica Jamnice, Leda, Belja, Vupika i Zvijezde potonule oko 60 posto.

Toga dana drama se nije odvijala samo na burzi, nego i na političkoj sceni, s obzirom da je započeo raspad koalicije HDZ-a i Mosta.

27. travnja – Premijer Plenković je na sjednici Vlade naložio da se pripreme odluke o razrješenju trojice Mostovih ministara – Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje – jer su glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDP-a za pokretanjem povjerenja ministru financija Z. Mariću.

Premijer Plenković je prije glasovanja naglasio kako je Vladin stav da odbaci navode iz SDP-ova prijedloga, no prilikom glasovanja protiv je bilo troje Mostovih ministara, pa je Plenković zatražio njihovo razrješenje.

Objašnjavajući kasnije zašto je glasao protiv, ministar pravosuđa Ante Šprlje iz Mosta kazao je: “Odgovornost za nastalu situaciju moraju snositi ljudi koji su bili odgovorni za tu situaciju. Republika Hrvatska je putem HBOR-a dala kredit (Agrokoru), a netko nas je uvjeravao da je to u redu i da nema problema. Netko za to mora snositi odgovornost”.

Plenkovićeva neočekivana odluka izazvala je pomutnju na političkoj sceni. Nakon početnog šoka, predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov idućega je dana kazao da će svi članovi Vlade iz Mosta podnijeti ostavke.

„Mi više nismo dio ove Vlade“, kazao je Petrov i poručio da će se Most uvijek boriti protiv kriminala koji se odvija u Agrokoru a koji, tvrdi, ovom potezom štite i Plenković i Z. Marić.

Plenković je, pak, idućih dana ponavljao kako su članovi Mosta „prvi koji su bez rasprave i argumenata digli ruke protiv Marića, a to nije moglo proći bez reakcije i odgovora”.

Uslijedio je burni tjedan u kojemu su svi prebacivali krivnju na one druge, raspravljalo se o saborskim procedurama – hoće li se prvo smijeniti Petrova s čela Sabora ili će se prije raspravljati o povjerenju ministru Z. Mariću, pitanju koje su pokrenuli oporbeni parlamentarni zastupnici.

Napokon, nakon napetog pojedinačnog glasanja u Saboru 4. svibnja, oporbi je nedostajao jedan glas za smjenu Marića. Tako je Marić ostao ministar, a u raspletu političke situacije čelnik Mosta Petrov ostao je bez mjesta predsjednika Sabora.

Na njegovo mjesto došao je Gordan Jandroković iz HDZ-a, dok je nakon dugih i neizvjesnih pregovora u lipnju u vladajuću koaliciju ušao okrnjeni HNS, kojega je zbog koaliranja s HDZ-om napustilo nekoliko istaknutih saborskih zastupnika.

I dok je svibanj obilježila kriza Vlade, u pozadini su se odvijali pregovori o novom kreditu Agrokoru i rješavanju problema dobavljača, a Ramljak je izvijestio da su dugovi Agrokora premašili 40 milijardi kuna.

8. svibnja – Agencija Standard & Poor’s snizila je kreditni rejting Agrokora sa CC/negativno/C na SD/–/SD, zbog tog što koncern 1. svibnja nije platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu.

Ta rejting agencija navela je da je Hrvatska donijela “lex Agrokor” koji ograničava koncernu plaćanje kamata ili glavnice po njegovim dugovima tijekom idućih 12 mjeseci. Ističe i da je, prema ‘standstill’ sporazumu Agrokora s najvećim kreditorima, plaćanje bankovnih dugova trenutno zamrznuto. “Prema našim kriterijima, smatramo da je sve ovo navedeno jednako stečaju”, poručio je S&P.

11. svibnja – Europska komisija smanjila je u proljetnim prognozama procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. s prethodnih 3,1 na 2,9 posto. U izvješću navodi kako su u prvom kvartalu maloprodaja i turizam imali snažne rezultate, a povjerenje je bilo na rekordnoj razini. No, industrijska se proizvodnja blago smanjila.

Komisija navodi da je to vjerojatno povezano s krizom u Agrokoru: “Problemi koji su se pojavili u prvom dijelu godine mogli bi usporiti potrošnju i posebno investicije te utjecati na povjerenje. Unatoč tim poteškoćama, pozitivni trendovi iz 2016. trebali bi se nastaviti”.

Istoga je dana Vlada na zahtjev Državnog odvjetništva iz proračunskih zaliha odobrila 5 milijuna kuna za podmirenje troškova DORH-a vezanih uz utvrđivanje mogućih nepravilnosti u Agrokoru.

“Ovime jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke”, istaknuo je premijer Plenković.

Agrokor je, pak, izvijestio da su krajem ožujka dugovanja koncerna iznosila 40,4 milijarde kuna, pri čemu je najveći dug prema financijskim vjerovnicima, 24,5 milijardi kuna. Dugovanja po mjenicama su 7,37 milijardi kuna, zajmovi dobavljača 6,24 milijarde kuna, ostali zajmovi 1,56 milijardi kuna, a odgođena porezna obveza i ostalo 435 milijuna kuna. Dospjele kamate iznose 406 milijuna kuna.

16. svibnja – Prvi put od izbijanja krize u Agrokoru, Ivica Todorić komentirao je stanje u koncernu te u izjavi za tjednik Nacional kazao kako bi glavni cilj trebao biti spasiti Agrokor i sva radna mjesta te riješiti problem s dobavljačima.

“O poslovanju Agrokora tjednima se plasiraju neistine. U koncernu nema nepokrivenih zaduženja, može se dokumentirati ulaz i izlaz svake kune, a ukupna zaduženost i vrijednost koncerna su u balansu”, kazao je, među ostalim, Todorić svojim osobnim savjetnicima, piše Nacional.

Premijer Plenković kazao je, pak, da će o svemu sud dati revizija: “Jedna od četiri svjetske top kompanije koje se bave revizijom pregledat će knjige i nakon toga ćemo detaljnije vidjeti o čemu se ovdje radi. Nitko od nas nema detaljan uvid u njihove financijske knjige, pa stoga ne možemo donositi apriorne sudove”.

23. svibnja – Izvanredni povjerenik Ramljak podnio je Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbene zahtjeve za pobijanje aneksa ugovora o radu trojice članova bivše Uprave Agrokora, Ivice i Ante Todorića te Ivana Crnjca, zbog potencijalnog štetnog utjecaja ovih aneksa na buduće poslovanje kompanije.

U priopćenju je pojašnjeno da je taj aneks ugovora potpisan deset dana prije otvaranja procesa izvanredne uprave u Agrokoru, a mogao bi kompaniji nanijeti veliku materijalnu štetu jer je njime ugovoreno da će Agrokor snositi svu štetu koja bi bivšim članovima Uprave mogla nastati zbog eventualnih sudskih, upravnih, arbitražnih i drugih postupaka usmjerenih prema njima zbog radnji i/ili propuštanja koje su oni kao menadžeri činili u svojstvu članova Uprave Agrokora.

29. svibnja – Premijer Plenković razgovarao je u Vladi s prvim zamjenikom predsjednika uprave Sberbanke Maksimom Poletaevom, koji je nakon razgovora novinarima kazao da bi se trebalo naći rješenje oko Agrokora te da će nastavak financiranja koncerna ovisiti o “razini suradnje”.

Plenković je, pak, kazao kako u razgovoru nije bilo ni riječi o tome da bi država preuzela teret dugova Agrokora, te je naglasio kako je interes Sberbanke u vezi Agrokora bio isključivo poslovnog, odnosno komercijanlog karaktera te “nema nikakvog dodatnog elementa koji bi trebao stvarati ozračje širih geopolitičkih i geostrateških interesa”.

Ante Ramljak ocijenio je da je s predstavnicima Sberbanka imao otvoren i konstruktivni razgovor, da su razgovarali i o novom modelu financiranja koncerna u kojem je ruskoj banci ponuđeno da sudjeluje. Pojasnio je i shemu kreditiranja s ‘roll-up’ mogućnošću, što znači da će se za jednu kunu uloženu u novi dug priznati jedna kuna ili manje starog duga kojeg će se moći prenijeti u prvenstvo naplate, kao senior financiranje.

30. svibnja – Objavljeno je mjesečno izvješće o gospodarskom i financijskom stanju u kojem se ocjenjuje da Agrokor nije imao poslovni plan za 2017. te je bio u krizi upravljanja.

U izvješću se navodi da je izvanredna uprava zatekla stanje neisporuka kupcima, osobito u veleprodaji, u nekim su tvrtkama kasnile plaće, a otežan kontinuitet proizvodnje bio je u Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK-u Vrbovec. Utvrđeno je i da u Agrokoru ne postoji adekvatno ustrojen sustav financijskog izvještavanja i kontrolinga za sustav takve veličine.

Prema podacima iz izvješća, zaključno s 31. ožujka 2017., pojedinačno najveći nebankovni kreditor bila je Adris Grupa s 967 milijuna kuna, a najveći neosigurani bankovni zajmodavac Sberbank s 8,16 milijardi kuna.

Koji dan kasnije Adris grupa priopćila je da su njezina potraživanja od Agrokora među najbolje osiguranima, među ostalim i zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, kao i zadužnicama koje su izdali Agrokor, Konzum i Jamnica.

31. svibnja – Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi ustvrdio je kako je vrlo vjerojatno da će Agrokorovi vjerovnici morati otpisati dio svojih potraživanja prema koncernu. Tedeschi je poručio da “svi moramo shvatiti da se ovo događa prvi put i da nismo do sada imali ovakvu korporativnu krizu”. No, istaknuo je i da vjeruje “da ćemo svjedočiti rješenju koje će biti bolno za sve sudionike, ali ne toliko bolno da ne bi svjedočili rađanju nove kvalitete”.

Početak lipnja obilježila je ofenziva ruskih banaka koje su upozoravale na ulazak špekulativnih fondova u Agrokora, na političkoj sceni pokrenuto je pitanje gubitaka mirovinskih fondova, dok je Vlada ustvrdila da se situacija u Agrokoru stabilizira.

1. lipnja – Sberbank neće sudjelovati u novom financiranju Agrokora jer smatra da uvjeti nisu pošteni, s obzirom da se jednaki uvjeti sudjelovanja u novom kreditu za Agrokor predlažu i bankama i špekulativnim fondovima, izjavio je za Bloomberg prvi zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletaev.

Izvanredni povjerenik Ramljak predložio je kreditorima novu shemu financiranja kompanije, tzv. roll-up, po kojoj bi im za iznos novog kreditiranja bio priznat povlašteni status i za ranije odobrene kredite.

“Kada smo mi molili takav status za naše tražbine od 100 milijuna eura, odbili su nas pozivajući se da to nije u skladu s ‘lex Agrokorom’, a sada te uvjete predlažu svima, uključujući fondove koji su kupili dug na tržištu za 30 do 35 posto njegove vrijednosti. Ne razumijemo tu logiku”, rekao je Poletaev.

Idućega dana predsjednik Uprave Sberbanka Herman Gref ocijenio je da će investicijska klima u Hrvatskoj pasti ne postigne li se dogovor s hrvatskom vladom o kreditiranju Agrokora.

“Sberbank je obavio pregovore s Agrokorovim kreditorima, razgovori s Vladom će se nastaviti i ne bude li pronađen kompromis, investicijska privlačnost Hrvatske će pasti”, rekao je Gref. Ruskim medijima kazao je i da pitanje što će se dogoditi a Agrokorom treba postaviti Vladi, a on ocjenjuje da Vlada “provodi aktivnosti koje potkopavaju prava kreditora i dogovore s njima”.

3. lipnja – Agencija Moody’s Investors Service smanjila je rejting Agrokora po četvrti put od početka godine, i to s prijašnjih Caa2 na Ca, zadržavši negativne izglede, te podigla vjerojatnost stečaja sa Ca-PD na D-PD jer koncern nije 1. svibnja platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu.

“Moody’s vidi rizik da bi neki vjerovnici, poput lokalnih dobavljača, mogli biti plaćeni prije međunarodnih vjerovnika. Nadalje, izdavanje dodatnog super višeg duga povrh 80 milijuna eura posuđenih 14. travnja 2017. povećalo bi podređenost postojećih dugova”, navodi agencija.

U takvim okolnostima, Moody’s smatra da bi vjerojatnost korporativnog povrata mogla pasti prema nižem kraju raspona od 35 do 65 posto, a da će izgledi za povrat viših neosiguranih izdanja vjerojatno biti manji od 35 posto.

6. lipnja – VTB banka predložit će promjenu dioničarske strukture Agrokora u okviru plana restrukturiranja duga koji pripremaju kreditori, izjavio je za Reuters zamjenik izvršnog direktora te ruske banke Jurij Solovjev.

“Kada smo donosili odluku o kreditu, financijska metrika kompanije bila je puno bolja, dug je bio znatno manji. Naknadno smo u poslovnim knjigama otkrili određene netočnosti, koje su, nakon mojih javnih istupa u ožujku, potaknule interne istrage u Agrokoru”, kazao je Solovjev.

Upitan hoće li banka razmotriti mogućnost zamjene duga za vlasnički udio u Agrokoru, Solovjev je odgovorio: “To je otvoreno pitanje, no u ovom trenutku ne. Sastav dioničara trenutno je nepromijenjen i to bi se, naravno, trebalo promijeniti tijekom restrukturiranja”.

8. lipnja – Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kazao je u Saboru kako su “obvezni mirovinski fondovi zbog ulaganja u dionice Agrokora ostvarili ogromne gubitke, a o tome se šuti”.

Naveo je primjer Leda. “U prosincu 2012. sva četiri mirovinska fonda su uložila u kupnju 63.900 dionica Leda i platila 510 milijuna kuna, dakle svaku dionicu čak osam tisuća kuna. Danas je cijena te dionice više nego prepolovljena… Zašto su obvezni mirovinski fondovi financirali ove kompanije, po kakvim aranžmanima”, zapitao je Lovrinović.

I dok fondovi nisu baš pokazali volju da o tome informiraju javnost, istoga je dana grupa dioničara Leda i Jamnice u pismu izvanrednom povjereniku Agrokora izrazila zabrinutost glede jamstava koje su te kompanije preuzele oko obveznica koncerna te predlaže da se te kompanije oslobode tih jamstava i svih drugih neobjavljenih potencijalnih obveza grupe.

U pismu se navodi da ta jamstva i ostale potencijalne obveze nisu prijavljeni u godišnjim izvješćima ili revizorskim izvješćima Leda ili Jamnice, nisu odobreni od strane dioničara tih kompanija na godišnjoj glavnoj skupštini i nisu dana u zamjenu za bilo kakvu mjerljivu korist Ledu ili Jamnici.

Potpisnici pisma, a radi se o nekoliko domaćih mirovinskih fondova, kao i nekoliko stranih, mišljenja su da bi “prodaja Jamnice, Leda, ili neke druge podružnice bila najbrže rješenje za financiranje potraživanja i smirivanje tržišta”.

Inače, Ledo je izvijestio da je krajem 2016. godine izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna.

8. lipnja – Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora dalo je suglasnost izvanrednoj upravi za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura, u koje je uključeno 80 milijuna eura kredita koji su Agrokoru odobrile domaće banke u travnju.

Novi kredit Agrokora od 480 milijuna eura osigurat će imatelji obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management.

Povrh tog iznosa, za dobavljače je posebno predviđeno i dodatnih 50 milijuna eura potencijalnog robnog kredita s refinanciranjem, tako da je ukupni osigurani iznos od 530 milijuna eura.

Novim se financiranjem osigurava opstanak tekućeg poslovanja Agrokora i njegovih kompanija te će se iznosom od 150 milijuna eura pokriti stari dug dobavljačima.

Istoga dana Sberbank je izvijestila da je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijela prijedlog za izricanje zabrane Agrokoru i izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku za sklapanje novih ugovora o financiranju koji uključuju roll-up model jer je taj model, smatraju, u suprotnosti s ‘lex Agrokorom’.

Trgovački je sud kasnije odbio prijedlog te banke.

12. lipnja – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da se dovršava najosjetljivija faza u stabilizaciji Agrokora u kojoj je potpuni fokus bio na likvidnosti, stabiliziranju poslovanja i sprečavanju da se problemi Agrokora preliju na ostatak ekonomije.

Istaknula je i kako je pred Agrokorom vrlo težak i kompliciran proces postizanja nagodbe, restrukturiranja, u kojem će sigurno biti potrebno donijeti mnogo teških odluka.

Samo koji sat kasnije saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras zatražio je da Sabor što prije raspravi SDP-ov prijedlog zakona o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor jer će se, tvrdi, dugovi prelomiti na poreznim obveznicima.

“HDZ, odnosno Republika Hrvatska omogućila je da fond rizičnog kapitala uloži 200 – 300 milijuna eura te da u godinu i pol koliko će trajati izvanredna uprava zarade 60 posto prinosa na svoj ulog, a ako Agrokor ne bude mogao to platiti, platit će Republika Hrvatska”, rekao je Maras.

Dodao je da je roll-up zaduženje trebalo biti obrađeno u ‘lex Agrokoru’, a kako nije, prijete nam potencijalne tužbe.

“Nije dobro da smo stimulirali rizične fondove koji su već otkupili dugovanja Agrokora po 30-40 posto nominalne vrijednosti i tako ušli u vjerovničko vijeće te ih stimuliramo da daju još novca kako bi ‘kunu za kunu’ platitili stare dugove kao prioritet, a novi novac koji će dati, bit će im priznat kao prioritet u budućem plaćanju”, rekao je Maras.

14. lipnja – Kompanije iz sastava Agrokora izvijestile su da će revizorsko izvješće za 2016. biti gotovo do 31. srpnja, a financijska izvješća za prvi i drugi kvartal ove godine najkasnije do 31. kolovoza. Pokazalo se, međutim, da revizorsko izvješće neće biti dovršeno ni do kraja rujna.

16. lipnja – Thomas Wagner, suosnivač američkog fonda Knighead Capital Managment, velikog vlasnika Agrokorovih obveznica, kazao je kako imaju pozitivan pogled na Agrokorovo poslovanje u budućnosti te kako smatraju da je to fantastična kompanija koja treba zadržati svoje ključne sastavnice.

Wagner je istaknuo kako je Knighead sa Zagrebačkom bankom osigurao financiranje Agrokora u iznosu od 400 milijuna eura s konačnim rokom dospijeća za više od tri godine te očekuju da će bar toliko dugo trajati i njihovo investiranje.

Vezano uz detalje roll-up kredita koji su dali Agrokoru, kazao je kako je razlog čestog korištenja takvog financiranja u Europi i Americi taj što on najčešće omogućuje najniži trošak financiranja.

20. lipnja – Nastavlja se detaljna analiza temeljnog poslovanja Agrokora, a određena imovina bit će prodana tijekom ove godine, navela je izvanredna uprava koncerna u drugom mjesečnom izvješću, u kojem iznosi i podatak da Agrokor grupa drži udjele u 143 trgovačka društva.

U srpnju je izvanredni povjerenik Agrokora Ramljak poručio da je stečaj izbjegnut, a postignut je i dogovor da će malim dobavljačima biti isplaćena sva stara dugovanja, dok se ministar financija Z. Marić ponovno našao na udaru zbog HBOR-ovog kredita Agrokorovim kompanijama.

5. srpnja – Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je kako u novom kreditu Agrokoru od 480 milijuna eura sudjeluje 20-ak domaćih i stranih banaka, među kojima i ruska VTB banka, i kako bi tim novcem sva dugovanja malim dobavljačima trebala biti namirena do kraja srpnja, dok bi se velikima oko trećine starih potraživanja isplatilo do sredine kolovoza.

Prva tranša od 30 milijuna eura iz novog kredita bit će isplaćena do kraja srpnja, pri čemu će malim dobavljačima – OPG-ovima, obrtima i mikropoduzećima s prihodima do 5,2 milijuna kuna godišnje – biti isplaćeno 100 posto starog duga.

“Preživjeli smo, uspjeli smo sačuvati kompaniju, neće biti stečaja, to tvrdim, i prelazimo u drugu fazu – restrukturiranja kompanije”, istaknuo je Ramljak, dodajući da će ta faza trajati do sklapanja nagodbe.

6. srpnja – Konzum će od 1. kolovoza povećati plaće za prosječno osam posto za 6.000 radnika s najnižim koeficijentima, a do kraja godine planira zatvoriti 105 prodavaonica. Na sastanku Uprave i Radničkog vijeća Konzuma dogovoreno je produženje kolektivnog ugovora do kraja 2017. sa svim pogodnostima, uključujući božićnicu, uskrsnicu i regres te druga prava.

Poručeno je i da je u tijeku proces restrukturiranja Konzuma kojim se do kraja godine planira zatvoriti 105 neprofitabilnih prodavaonica u Hrvatskoj u kojima je ukupno zaposleno 870 radnika. Pritom će više od 80 posto biti raspoređeno na radna mjesta u druge Konzumove prodavaonice.

11. srpnja – Ministar financija Z. Marić nazvao je “ponovnom reciklažom” napise da je pri davanju suglasnosti za kredit HBOR-a Agrokoru krajem prošle godine znao za stanje u tom koncernu.

“U banci postoje analize, stručne službe, kreditni odbor, svi oni koji rade na analizi različitih vrsta rizika odobravanja određenog kreditnog plasmana i temeljem tih analiza se donosi procjena odobriti ili ne odobriti predmetni kredit. To je napravljeno unatoč svim identificiranim rizicima ove ili one vrste”, istaknuo je Marić.

Temeljem tih analiza i ocjena kreditnog odjela, Uprava HBOR-a je donijela odluku da se kredit odobri, a NO je dao suglasnost, pri čemu se on, kaže Marić, izuzeo iz rasprave i odlučivanja.

Nakon pritiska javnosti i s političke scene, dva dana kasnije, HBOR je objavio tonski zapis sjednice NO-a, održane u prosincu 2016., na kojoj se odlučivalo o odobrenju kredita Zvijezdi, Ledu, Jamnici i PIK-u Vrbovec. Pokazalo se da se Marić izuzeo iz rasprave i da nije ostalim članovima NO-a sugerirao da bi se kredit trebao odobriti, kako ga je optužio bivši ministar u Vladi i član NO-a HBOR-a iz redova Mosta Slaven Dobrović.

12. srpnja – Predsjednik SDP-a Bernardić kazao je u Saboru kako zastupnici njegove stranke traže formiranje istražnog povjerenstva da bi se moglo doznati kako je Agrokor zapao u probleme, istaknuvši kako u njegovoj stranci dogovor u sabornici oko istražnog povjerenstva uvjetuju glasovanjem o ustavnim sucima.

“Što se skriva iza kulisa iza kojih će se raspetljati nešto na jesen i pogoditi sve građane Hrvatske?”, upitao je Bernardić. Za bivšeg čelnika Agrokora Ivicu Todorića rekao kako je dugo bio nedodirljiv i uživao povlašten status na svim razinama, te rastao zahvaljujući potpori HDZ-a i Franje Tuđmana te tijekom drugih vlada, pri čemu institucije koje su trebale kontrolirati rast koncerna nisu reagirale.

Saborski Klub HDZ-a nije podržao SDP-ov prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o Agrokoru jer bi se time, kazao je Branko Bačić, omela istraga koju u tom slučaju provodi DORH, zbog čega predlaže da se osnivanje povjerenstva odgodi do okončanja istrage DORH-a.

20. srpnja – Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je zakonom o izvanrednoj upravi spriječen stečaj Agrokora, kao i lančana reakcija na gospodarstvo te da su u posljednja tri mjeseca stvoreni preduvjeti za proces restrukturiranja tog koncerna.

“Vlada je napravila ono što je u tom trenutku bilo najbolje za gospodarsku stabilnost Hrvatske i financijskog sustava. Donošenjem zakona o izvanrednoj upravi spriječen je eventualni stečaj kompanije, lančana reakcija na gospodarstvo, dobavljače, radna mjesta”, kazao je Plenković u raspravi Vlade o izvješću o primjeni ‘lex Agrokora’.

Poručio je da se u nešto više od tri mjeseca uspjelo stabilizirati stanje u kompaniji, isplatiti plaće, zadržati radna mjesta, konsolidirati poslovanje, steći preduvjete da vjerovnici daju novu, svježu likvidnost u dva navrata.

Dodao je i to da nadležne državne institucije, odnosno pravosudna tijela provode svoje aktivnosti i da će i taj proces “kroz određeno vrijeme izgledno rezultirati nekim konkretnim rezultatima, ali to nije na Vladi komentira”.

U kolovozu nije bilo značajnijih zbivanja koja bi odredila daljnju sudbinu Agrokora, no bilo je to samo zatišje pred buru u rujnu, kada je Sberbank najavio tužbu, a Todorić napao Vladu putem bloga.

30. kolovoza – Državni zavod za statistiku objavio je da je gospodarstvo poraslo u drugom tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,5 posto.

“Gospodarski rast malo je poboljšan u odnosu na prvi kvartal, što potvrđuje našu očekivanu stopu rasta za cijelu godinu od nešto malo ispod 3 posto”, kazao je Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Hina

Iz Fairtradea su potvrdili sudjelovanje u otkupu i prodaji dionica Agrokora, ali su isticali da je transakcija dogovorena u ”cilju potpore akvizicije Mercatora” te da je provedena transparentno i u skladu s propisima.

Trgovački sud u Zagrebu potvrdio je predstečajni sporazum Fairtrade d.o.o, tvrtke Mihe Glavića, za koju DORH-ovi istražitelji u slučaju Agrokor sumnjaju da je bila prikriveni kreditor kako bi Ivica Todorić stekao povlaštene dionice Agrokora u vlasništvu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) vrijedne 100 milijuna eura.

U rješenju i prihvaćenom predstečajnom sporazumu Fairtradea navodi se i način podmirenja više skupina vjerovnika, zajedno s uvjetnim tražbinama, koji potražuju preko 300 milijuna kuna.

U prvoj skupini vjerovnika koji imaju neosigurane tražbine iz kreditnih poslova ističu se Raiffeiseinbank i Splitska banka koje potražuju ukupno 22,5 milijuna kuna. No, prihvaćenim sporazumom Fairtrade će im u roku osam godina isplatiti umanjeni iznos od 10, 5 milijuna kuna, a ostatak duga pretvorit će se u tzv ”mezzanine” s posebnim načinom naplate.

U drugoj skupini vjerovnika koji imaju mjenične regresne tražbine dug od 4,7 milijuna kuna društvu Prima ulaganja d.o.o bit će otpisan u vrijednosti 72,6 posto, odnosno 3,2 milijuna kuna, a ostatak će biti plaćen u roku od osam godina.

Četrdeset vjerovnika s neosiguranim tražbinama u iznosu od 1,6 milijuna kuna bit će namireni u roku od 12 mjeseci, ali bez isplate kamata. Tražbine povezanog društva AWT Internationala kojem je, kao i Fairtradeu, na čelu Miho Glavić u iznosu od 40,9 milijuna kuna će, kako se navodi, prestati pripajanjem Fairtrade u roku godine dana od pravomoćnosti navedenog sudskog rješenja.

Tražbina predsjednika uprave Fairtradea Mihe Glavića kojom od svoje tvrtke traži čak 24,7 milijuna kuna ”namirit će se pretvaranjem tražbina u kapitalne rezerve dužnika” u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti sudskog rješenja.

U šestoj skupini vjerovnika u kojoj se kao uvjetne tražbine ističu potraživanja pet banaka i B2 Kapitala d.o.o u ukupnom iznosu od čak 207 milijuna kuna navodi se kako će ”tražbine prestati pripajanjem dužnika AWT Internationalu u roku od jedne godine od pravomoćnosti rješenja”.

Prema pisanju medija u istrazi protiv Todorića i njegovih menadžera našla se i transakcija otkupa dionica Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je ušla u vlasničku strukturu tog koncerna 2006., a u kojoj se spominje Fairtrade i povezano društvo AWT International. Istražitelji tvrde da je Todorić otkupio te dionice za sebe novcem izvučenim iz Agrokora kada je, sedam godina nakon vlasničkog ulaska EBRD, otkupio većinu Agrokorovih dionica u posjedu EBRD-a za okvirno 100 milijuna eura.

No, ta je transakcija, prema sumnjama istražitelja, načinjena na štetu Agrokora jer je Ivica Todorić, umjesto svojim novcem, financiranje navodno osigurao putem prikrivenih tvrtki AWT International i Fairtrade koje je kasnije podmirio Agrokor.

Autor: Hina

Da je politika uvelike pomagala rastu Ivice Todorića u velikog tajkuna i Gazdu, znaju i djeca vrtićkog uzrasta. No, posljednjih mjeseci fokus je ponajviše bio na političarima koji su sudbinu hrvatskog naroda, ali i gospodarstva krojili na nacionalnoj razini, dok se lokalni čelnici, od milja zvani i šerifi uglavnom uspješno izvlače od bilo kakve konekcije s odbjeglim i posrnulim moćnikom.

Ali da veze itekako postoje svjedoči činjenica da su Agrokorove tvrtke dužne gotovo svim gradovima u Hrvatskoj, ako ništa drugo barem za najam prostora, spomeničku rentu ili pak komunalnu naknadu. Zgodan primjer za to je Grad Zagreb, a Todorićevi dugovi spram metropoli iznose od nekoliko tisuća do 17,5 milijuna kuna. Istodobno, Zagrebački holding prijavio je potraživanja od 86,7 milijuna kuna.

Zgodan primjer je i Buzet u kojem Agrokorove tvrtke ne duguju izravno gradu, ali zato dugovanja imaju spram gradskoj tvrtki Istarski vodovod, a komunalnom poduzeću Gazda duguje i u Kninu. Oko sedam milijuna kuna Gazda je dužan Dubrovniku, nakon toga na listi je Zadar sa 1,5 milijuna te Split, Osijek pa Rijeka. Ukupan iznos dugovanja prema gradovima za zakup prostora, zemljišta, komunalije i spomeničke rente iznosi skoro 60 milijuna kuna. Pitanje je pak što su lokalni čelnici čekali do sada i zašto nisu inzistirali i portraživali povrat dugovanja te kako je moguće da su se uopće toliko zadužili? No, bez obzira na odgovor najbolnija je spoznaja da ”obični” hrvatski građani ne bi ovako dobro prošli da ne plaćaju svoje račune.

Zaposlenici Agrokora d.d. od danas umjesto u poslovnom tornju kod Cibone rade u poslovnim prostorima na Žitnjaku, na adresi Marijana Čavića 1, a o eventualnoj prodaji tornja otežanoj brojnim teretima i zalozima odlučivat će vjerovnici, priopćio je Agrokor u ponedjeljak.

Odluka o preseljenju donesena je s ciljem kvalitetnijeg upravljanja ukupnim raspoloživim poslovnim prostorima u sklopu sustava Agrokora, kaže se u priopćenju.

Dodaje se kako je broj zaposlenika krovne Agrokorove kompanije gotovo dvostruko manji nego početkom godine te je veći dio prostora poslovnog tornja bio neiskorišten. Tako je odlučeno da se centralne službe podrške i upravljački tim i fizički približe operativnim kompanijama od kojih se najveće nalaze upravo na Žitnjaku.

Plan kvalitetnijeg upravljanja i optimalnijeg korištenja uredskih prostora u vlasništvu Agrokora, također uključuje s vremenom i preseljenje u toranj pojedinih kompanija Agrokor grupe koje nemaju vlastite prostore i plaćaju najamninu, odnosno iznajmljivanje preostalog prostora drugim potencijalnim najmoprimcima.

Što se moguće prodaje tiče, u Agrokoru navode da je ona otežana brojnim teretima i zalozima u koje je u vrijeme bivše uprave dat i toranj, ali pojavi li se ozbiljan kupac o prodaji će odlučivati vjerovnici.

Poslovni toranj Cibona bio je Agrokorova upravna zgrada gotovo 18 godina. Agrokor je prvih 14 katova kupio od Astre krajem 1999. godine, dok je ostatak poslovnih prostora u tornju kupovao od prijašnjih vlasnika do 2010. godine.

Agrokor d.d. je većinski vlasnik poslovnog tornja Cibona s učešćem u vlasništvu od 76,03 posto i raspolaže s 5.905,16 m² uredskog prostora. Novi prostor Agrokorove upravne zgrade na Žitnjaku ima ukupnu površinu od 1758,70 m², od čega je površina ureda 1000 “kvadrata”, kaže se u priopćenju.

Autor teksta: Hina

“MI SMO uistinu jedinstveni u svijetu. Osporiti potraživanje banke temeljem danog kredita kojeg uopće ne osporavate iz razloga jer je banka pokrenula sporove radi nepriznavanja Lex Agrokora i tzv. roll up-a, moguće je samo kod nas i nema nikakve veze s dopuštenim razlozima osporavanja potraživanja”, kaže za Index sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić komentirajući današnju objavu vladina povjerenika Ante Ramljaka.

Osporili potraživanja

Naime, izvanredna uprava Agrokora osporila je potraživanja Sberbanka zbog toga što je riječ o tražbinama oko kojih se vode sudski postupci. Prema objavljenim podacima, od ukupno 16,5 milijardi kuna osporenih tražbina najveći se iznos, 9,3 milijarde kuna odnosi na tražbine oko kojih se vode sudski postupci, od čega 7,4 milijarde kuna se odnosi na osporavanje zbog dvostruke litispendencije (vodi se više ovršnih postupaka). Za suca Kolakušića, uprava Agrokora povukla je jedinstveni potez u svijetu.

Ramljak je danas pojasnio da ovo ne znači da Sberbank neće naplatiti svoj dug, no da neće sudjelovati u radu vjerovničkog vijeća odnosno neće odlučivati o dugovima i budućnosti Agrokora.

Nedostojan i nelegitiman potez

“Ovo je dvostruka korist, sve unaprijed smišljeno i dogovoreno provesti će se bez tamo nekog kreditora koji se drznuo dati milijardu eura kredita i želi ih vratiti. Svaka radnja odvjetnika u tim parničnim postupcima povodom osporavanja će koštati 125.000,00 kn a bit će ih desetine, a u svim osporenim potraživanjima na stotine, pa izračunajmo”, ističe Kolakušić dodajući da potezi Ramljaka koji poziva ruski Sberbank da odustane od tužbi ne samo da nije legitiman nego je i nedostojan potez.

Na izravan upit je li odluka suda u Londonu da prizna zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru zapravo pobjeda povjerenika Ramljaka ili te odgoda problema, Kolakušić je bio jasan.Više pročitajte na Index.hr.



Ukupni iznos priznatih tražbina vjerovnika i dobavljača Agrokora, prema tablicama koje je objavio Trgovački sud u Zagrebu, doseže 41,23 milijarde kuna, dok je 16,54 milijarde kuna tražbina osporeno.

Trgovački sud u Zagrebu objavio je tablice o tražbinama prema Agrokoru i njegovim povezanim društvima, kao i tablice o razlučnim i izlučnim pravima, iz kojih se vidi da je iznos ukupnih priznatih tražbina 41,23 milijarde kuna, a osporenih 16,54 milijarde.

Nedavno je izvanredni povjerenik Ante Ramljak izjavio da se iznos priznatih i nepriznatih tražbina kreće oko 58 milijardi kuna, a u taj iznos uključena su i potraživanja između kompanija unutar sustava Agrokor.

Od ukupno prijavljenih tražbina, vjerovnici imaju razlučnih prava na iznos od 8,17 milijardi kuna. Pritom se na Agrokor d.d. odnosi 1,88 milijardi kuna tražbina koje vjerovnici imaju osigurane. Najviše razlučnih prava u sklopu toga ima Adris, u iznosu od 1,2 milijarde kuna.

U ukupnim prijavljenim tražbinama prema Konzumu, 1,45 milijardi kuna je razlučnih prava, pri čemu najviše ima PBZ, 665 milijuna kuna.

Vjerovnici Belja imaju razlučna prava vrijedna 582 milijuna kuna od čega najviše Zagrebačka banka, 466 milijuna kuna. Vjerovnici Vupika imaju 580 milijuna kuna razlučnih prava, od čega najviše Zagrebačka banka, 375 milijuna kuna; vjerovnici Žitnjaka 544 milijuna kuna razlučnih prava, od čega Zagrebačka banka 375 milijuna kuna, dok vjerovnici Jamnice imaju 568 milijuna kuna razlučnih prava, a većina se odnosi na Franck, pokazuju podaci objavljeni na Trgovačkom sudu.Pročitajte više na N1info.

Potop Agrokorovih dionica odrazio se i na one koji uplaćuju u mirovinske fondove.

Pogotovo na drugi stup koji je obvezan. Naime, pad Ledovih dionica stvorio je gubitke trima velikim mirovinskim fondovima koji su uz Agrokor najveći pojedinačni dioničari Leda.

Stoga su se mnogi umirovljenici, ali i građani zabrinuli.

Resorni ministar smiruje javnost i tvrdi da mirovinski fondovi na vrijeme osjetili krizu u Agrokoru i riješili se većine dionica u drugim Agrokorovim tvrtkama. Da nema mjesta panici tvrde i analitičari pozivajući se na ukupnu imovinu mirovinskih fondova.



Izvanredna uprava Agrokora nedavno je predstavila plan za budućnost te kompanije, a on pak obuhvaća prodaju neperspektivnih dijelova koncerna. Radi se o 80 kompanija čija je djelatnost u domeni turizma, zdravstva, energije, građevine, ali i drugih djelatnosti čijom se prodajom u naredne četiri godina kani osigurati najmanje 40 milijuna eura.

Prema konstataciji Ante Ramljaka, Agrokor se u problemima nije našao stoga što su tvrtke iz prehrane, maloprodaje ili pak poljoprivrede loše poslovale, već stoga što je Ivica Todorić iz njih izvlačio operativnu dobit i na osnovi njih se zaduživao, plasirajući novac u kompanije koje nisu imale smisla. Zato je izvanredna uprava odlučila dati na bubanj sve one kompanije koje ne spadaju u osnovne djelatnosti- prehranu, poljoprivredu i trgovinu, ali i one tvrtke koje ne posjeduju poslovnu perspektivu kao dio koncerna. Na listi za odstrijel nalazi se tako 80 kompanija koje se zajednički nazivaju Agrokor Portfolio Holdings, a koje su prošle godine uprihodile 203 milijuna eura.

Tko će se naći na bubnju?

APH je svrstana 41 kompanija s aktivnim poslovanjem, ali i njih 23 koje operativno ne posluju, ali unatoč tome posjeduju različitu imovinu, a tu je i 16 neaktivnih, odnosno fiktivnih društava. Na bubnju će se tako, kako neslužbeno saznajemo, naći kompanija Karisma Hotels Adriatic. Nju je Agrokor osnovao 2012. s grupom TUI i meksičkom tvrtkom Karisma Resort International.

U posljednjih pet godina kompanija s temeljnim kapitalom od 110 milijuna kuna realizirala je niz značajnih akvizicija na dubrovačkom području, a riječ je o Hotelima Plat, Koločep i Živogošće, a u cilju rekonstrukcije i modernizacije kapitala. Većim dijelom riječ je o projektima koji su u tijeku i koji zahtijevaju ogromne investicije pa je logično za očekivati da Agrokor svoj udjel ponudi partnerima. Agrokor je vlasnik turističke agencije Adriatica.net koju tvore dubrovački Atlas i ljubljanski Kompas, a u turoperatorski biznis uložena su ogromna sredstva, no unatoč tome to tvrtkama nije pomoglo da izađu iz financijskih nedaća pa ne treba čuditi da se i ova tvrtka nađe na bubnju.

Slična sudba sustići bi mogla i Agrokor-Energiju. Putem ove tvrtke realizirana su ulaganja u pet biotoplinskih elektrana, a koncern posjeduje i manjinske udjele u firmi A.P.N. energija, koja je ulagala u biotoplinske elektrane. Ono što zvuči posebno neugodno jest činjenica da se na bubnju našla i Solana Pag, najveći proizvođač morske soli u našoj zemlji. Najveći dio proizvoda ove tvrtke plasira se na hrvatsko tržište, ali njihovi se proizvodi pronaći mogu ne samo u regiji već i u Kanadi te SAD-u. Kompanija ima solidnu tržišnu poziciju, nije pretjerano zadužena i posluje s dobiti. U ovoj kategoriji je i tvrtka Projektgradnja stečena 2015. godine predstečajnom nagodbom, ali i Zagreb plakati.



Autor: Iva Međugorac

Nakon dva dana šutnje Ivica Todorić se ponovno oglasio na svom blogu.

Njegovu objavu prenosimo u cjelosti:

Stručni tim međunarodnih financijskih eksperata za reviziju i računovodstvo proveo je dubinsku analizu revidiranih finanancijskih izvještaja Agrokora za 2016. godinu koje je predstavila izvanredna uprava. Kako je riječ o dokumentu koji uvelike odstupa od prestavljenih podataka i ukazuje na brojne nepravilnosti, odlučio sam ga podijeliti s javnošću i strukom.

1. 09. listopada 2017. izvanredna uprava Agrokora d.d. objavila je izvještaj pod nazivom “Nalazi revizije za financijsku godinu 2016.” (dalje u tekstu: “Izvještaj”)

2. U uvodnom dijelu, Izvještaj navodi imenovanje revizora Agrokora d.d. – PriceWaterHouseCoopers d.o.o. (dalje u tekstu: “PwC”) i postupak PwC-a u obavljanju revizije u 2017. godini. Izvještaj dalje navodi da je 5. listopada 2017. PwC izvijestio o revizorskim nalazima za ključne kompanije u okviru Grupe Agrokor.

3. Naslovnom stranicom i svojim uvodom, Izvještaj Agrokora za svakog razumnog čitatelja stvara privid da Agrokor izvještava o revizorskim nalazima PwC-a, svog revizora.

Zabrinutost u svezi s podjelom odgovornosti između revizora i revizijskog klijenta

4. Prema Međunarodnom revizijskom standardu (“ISA”) 200, članak 14, revizor “treba poštivati relevantne etičke zahtjeve, uključujući one koji se odnose na neovisnost u odnosu na reviziju financijskih izvještaja.”

5. Temeljna odgovornost revizora je da obavi reviziju i izvijesti o nalazima revizije u formi propisanoj profesionalnim standardima. Nasuprot tom, odgovornost je uprave revidiranog subjekta da pripremi financijske izvještaje u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i o tome izvijesti nadzorni odbor ili drugo nadležno tijelo.

6. Izvještaj Agrokora o nalazima revizije na financijske izvještaje Grupe Agrokor i Agrokora d.d. značajno odstupa od formalnih izvještaja PwC-a o tim financijskim izvještajima. Izvještaj niti upućuje na PwC-ovo mišljenje revizora s rezervom, niti na razne ključne revizijske nalaze o kojima je izvijestio PwC i slijedi potpuno drugačiji format u odnosu na revizorov službeni izvještaj.

7. U odnosu na propisano odvajanje odgovornosti između revizora i revidiranog subjekta, izuzetno je neuobičajeno u profesionalnoj praksi da revidirani subjekt izvještava o revizijskim nalazima revizora, pogotovo kad taj Izvještaj ne slijedi formu i sadržaj mišljenja koja je izdao revizor. Takvo postupanje čini nejasnom odvojenost revizora i revidiranog subjekta i dovodi do sumnje o neprimjerenom odnosu između dvije neovisne kompanije, u ovom slučaju PwC-a i Agrokora. To dodatno dovodi do pitanja cjelovitosti objavljenih revizorovih izvještaja te opsega i funkcionalnog odnosa između izjava Agrokora o reviziji i izjava o reviziji koje je dao sam PwC.

Zabrinutost u svezi s implikacijama u pogledu opsega nalazâ PwC-a koje mogu dovesti u zabludu

8. Implikacije da izjave u Izvještaju odražavaju “revizijske nalaze” PwC-a su posebno zabrinjavajuće na onim područjima na kojima se PwC u stvari suzdržao od davanja takvih izjava.

9. Na primjer, na stranici 16 Izvještaja navodi se da nematerijalna imovina i zalihe trebale biti vrijednosno usklađene za nekoliko milijardi Kuna.

10. Međutim, kad se pogledaju službena revizorova mišljenja, sljedeće izjave pokazuju da PwC nije potvrdio ta „ključna vrijednosna usklađenja“:

a) Revizorovo mišljenje PwC-a o “Konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima Grupe Agrokor za 2016. godinu” (engleska verzija) sadrže osam značajnih rezervi. U točki 1 svog mišljenja s rezervom PwC izjavljuje sljedeće:

“Nismo se mogli uvjeriti drugim načinima u količine zaliha iskazane na dan 31. prosinca 2016. zbog značajno proteka vremena između kraja razdoblja financijskog izvještavanja i datuma kad smo imenovani kao revizori te zbog brzog obrtaja zaliha Grupe. Kao rezultat prethodno navedenog, nismo mogli utvrditi bi li bila potrebna usklađenja …”.

b) Revizorovo mišljenje PwC-a za odvojene financijske izvještaje Agrokora d.d. za 2016. godinu (engleska verzija) sadrži pet značajnih ograda. U točki 4 svog mišljenja s ogradama, PwC navodi sljedeće:

“Društvo ima iskazana ulaganja u ovisna društva u iznosu od 7.357 milijuna kuna… U nedostatku informacija potrebnih za procjenu nadoknadive vrijednosti svih značajnih ulaganja u ovisna društva, nismo se mogli primjenjujući druge revizijske procedure uvjeriti u nadoknadivost knjigovodstvenog iznosa ulaganja i objave vezane uz umanjenje vrijednosti.”

11. Iz toga proizlazi da u stvari PwC nije mogao potvrditi dijelove bilance Agrokora (i onda, posljedično, i dijelove njegovog računa dobiti i gubitka). S druge strane, Izvještaj šuti o rezervama koje je PwC uključio u revizorsko mišljenje.

12. Za svakog razumnog čitatelja, Izvještaj stvara privid da je PwC potpisao sva smanjenja vrijednosti (gubitke), dok je stvarnost suprotna – PwC nije potvrdio sva umanjenja vrijednosti.

Zabrinutost u pogledu značajnih grešaka u Izvještaju

13. Izvještaj sadrži različite značajne greške koje stvaraju pogrešan privid o usklađenosti financijskih izvještaja Grupe Agrokor i izvještaja revizora i mogu dovesti u zabludu.

14. Na stranici 16 Izvještaja, navodi se da je Grupa Agrokor morala provesti „usklađenja vrijednosti“ nematerijalne imovine u iznosu od 1,5 milijarde kuna za 2015. godinu koja se odnose na Konzum Sarajevo. U originalnim financijskim izvještajima Grupe Agrokor na 31. prosinca 2015. (Bilješka 8), umanjenje vrijednosti goodwilla iznosilo je 157,8 milijuna kuna bez povezanosti s Konzumom Sarajevo. Prema Bilješci 2.16 u revidiranim financijskim izvještajima Grupe Agrokor za 2016., glavno usklađenje koja se odnosi na umanjenje vrijednosti goodwilla na 31. prosinca 2015. odnosi se „umanjenje troška stjecanja grupe Adriatica.net u iznosu od 1.473.492 tisuće kuna“. Uopće se ne spominje Konzum Sarajevo. Poveznica na “Konzum Sarajevo” na stranici 16. Izvještaja koja se odnosi na usklađenje vrijednosti u iznosu od 1,5 milijardi Kuna očigledno je pogrešna.

15. Na stranici 7 engleske verzije Izvještaja, posljednja kolona odnosi se na “Razlike u 2016. u odnosu na usklađenu 2015”. Međutim, ta kolona u stvari sadrži razliku između prethodno objavljenih (neusklađenih) financijskih izvještaja Agrokora i revidiranih podataka na 31. prosinca 2106. Na primjer, u odnosu na ukupan vlastiti kapital (equity), razlika u koloni minus 22,1 milijardi kuna je razlika između prethodno objavljenog stanja vlastitog kapitala u iznosu od 7,5 milijardi kuna i revidiranog vlastitog kapitala na 31. prosinca 2016. u iznosu od minus 14,5 milijardi kuna. Da je naziv kolone značajno pogrešan, proizlazi iz: a) činjenice da na stranici 8. engleske verzije Izvještaja postoji točan naziv ekvivalentne kolone u kontekstu financijskih izvještaja Agrokora d.d., i b) točnog naziva u hrvatskoj verziji Izvještaja. Prema tome, za čitatelja koji ovisi o engleskoj verziji Izvještaja (npr. strani ulagač), stranica 7. engleske verzije Izvještaja stvara pogrešan privid da je gubitak Grupe Agrokor 22,1 milijardu kuna od usklađenih financijskih izvještaja 2015. do 31. prosinca 2016., dok prema objavljenim brojkama Grupe Agrokor taj gubitak iznosi 11,6 milijardi kuna.

Zabrinutost u pogledu nepreciznih, nepotpunih i nedosljednih izjava u Izvještaju

16. Osim gore navedenih značajnih grešaka, Izvještaj sadrži različite izjave koje su tehnički neprecizne, nepotpune, nedosljedne i/ili neuobičajene za revizora, tako da se postavlja pitanje je li Agrokor d.d. o korištenom izričaju konzultirao PwC kao svog revizora. Idući odjeljci opisuju neke od primijećenih nedosljednosti.

17. Izvještaj sadrži različite značajne optužbe vezano uz kriva postupanja bez ispravnog tumačenja što one znače. Na primjer, kad se govori o “neobjavljenim zaduženjima” (stranica 14. Izvještaja) čini se da Izvještaj implicira da prethodna uprava Agrokora d.d. u svojim financijskim izvještajima na 31. prosinca 2015. nije prikazala značajna zaduženja u financijskim izvještajima Agrokora. Međutim, Izvještaj propušta detaljno prikazati činjenice i okolnosti na kojima se te optužbe temelje, osim da su transakcije … proknjižene u računovodstvenim evidencijama, ali neprikazane u financijskim izvještajima (stranica 11.). Obzirom na zapaljivu prirodu tih optužbi, neuobičajeno je za profesionalnog računovođu da implicira, u objavljenom Izvještaju, ozbiljna kršenja pravila prethodne uprave bez podrobnijih objašnjenja.

18. Naslov na stranici 7. Izvještaja glasi: “Sažetak revizije – konsolidirana grupa Agrokor”. Međutim, u stvarnosti ta stranica daje pregled nekih skupnih brojaka izvedenih iz financijskih izvještaja Grupe Agrokor i nema veze s revizijom PwC-a. Profesionalni računovođa obično ne bi pomiješao financijske izvještaje revizijskog klijenta sa revizijskim postupcima ili rezultatima revizije.

19. Na stranici 10. Izvještaja prikazano je kretanje “početnog stanja vlastitog kapitala“ od 31. prosinca 2014. do “konačnog stanja vlastitog kapitala” na 31. prosinca 2016. Izvještaj implicira da su “računovodstvene nepravilnosti”, “usklađenja vrijednosti” i “druga usklađenja” (jedini) faktori koji su utjecali na stanje vlastitog kapitala između dva datuma. Obzirom da se od stanja vlastitog kapitala na 31. prosinca 2014. do stanja vlastitog kapitala na 31. prosinca 2016. dolazi uzimajući u obzir (između ostalih faktora) neto dobit/gubitak i drugu sveobuhvatnu dobit za 2015. i 2016., kao i učinke usklađenja početnih stanja za 2015., takva raščlamba promjena na vlastitom kapitalu na tri nedefinirane skupine je ne samo upitna i neuobičajena za profesionalnog računovođu, već je i pogrešna jer implicira i dovodi u zabludu da su jedini faktori koji utječu na vlastiti kapital Grupe Agrokor u 2015. i 2016. “računovodstvene nepravilnosti”, i “različita” usklađenja, a to u stvari nije slučaj.

20. Na stranicama 7. i 8. Izvještaja koristi se izraz “neto rezultat” dok se u stvari želi ukazati na dobit/gubitka godine kako je prikazano u revidiranom konsolidiranom računu dobiti i gubitka. Neuobičajeno je za profesionalnog računovođu da mijenja izričaj tako tehnički definiranih stavki.

21. Izjava “Prethodno objavljeni vlastiti kapital Agrokor Grupe za 2015. je umanjen za 10,5 milijardi kuna, odnosno za 22,1 milijardu kuna uključujući rezultat za 2016.” (stranica 7. Izvještaja) neuobičajena je za profesionalnog računovođu jer ne daje precizan opis napravljene usporedbe.

22. Bilješka na stranici 7. Izvještaja koja navodi da “navedene obveze ne predstavljaju sva potraživanja Agrokor Grupe u 2017. jer se kompanija do početka rada Izvanredne uprave dodatno zadužila” je neuobičajena za profesionalnog računovođu jer tehnički ispravan dokument obično ne bi pomiješao obveze i potraživanja revidiranog subjekta i pokazivao tako neodređenu točku u vremenu kao “… u 2017” ili specifično ukazivao na nešto je samo po sebi razumljivo (obično financijski izvještaji za jednu godinu ne pokazuju dugove nastale u idućoj).

23. Izjava “u ovom trenutku ukupne obveze premašuju ukupnu imovinu za 14,5 milijardi kuna” (stranica 18. Izvještaja) jednako je neprofesionalna jer revizor uvijek daje jasnu informaciju o kojem datumu se radi. Izraz  “u ovom trenutku” očito ne udovoljava tom pravilu.

24. Izvještaj sadrži nekoliko grešaka koje se odnose na zaokruživanje brojaka koje profesionalni revizor ne bi napravio. Na primjer, prema stranici 14. Izvještaja, ukupna “neobjavljena zaduženja” iznose 2,953 milijarde kuna. Ova brojka je onda zaokružena na 2,9 milijardi kuna.

25. Engleska verzija Izvještaja sadrži različite jezične greške i nedosljednosti, kao što je korištenje izraza “godine” na stranici 13. Izvještaja.

Zabrinutost u pogledu poštovanja članka 31 Hrvatskog zakona o računovodstvu iz 2016.

26. Prema članku 31. hrvatskog Zakona o računovodstva (Narodne novine 78/15,134/15 i 120/16), „godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnje izvješće i konsolidirano godišnje izvješće koji podliježu reviziji moraju biti objavljeni u obliku i sadržaju na temelju kojeg je revizor formirao svoje mišljenje zajedno s punim tekstom revizorskog izvješća sukladno članku 30. ovoga Zakona. Poduzetnik ne smije objavljivati nerevidirane podatke na način koji bi korisnika objavljenih podataka mogao dovesti u zabludu, odnosno do zaključka kako je riječ o revidiranim podacima.“

27. Proizlazi da je Agrokor prekršio odredbe članka 31. Zakona o računovodstvu značajno dopunjujući i djelomično krivo predstavljajući revizijske nalaze PwC-a.

Pitanja za PwC

28. Gore navedena detaljna razmatranja pokazuju da Izvještaj Agrokora od 9. listopada 2017. u odnosu na revizijske nalaze PwC-a:

a) značajno odstupa od objavljenih revizorskih mišljena i tako čini upitnim cjelovitost revizorovog izvještaja PwC-a;

b) dovodi u sumnju neovisnost PwC-a u odnosu na neprimjerenu povezanost između revizora i revidiranog subjekta;

c) sadrži značajne pogrešne implikacije u odnosu na opseg revizorskog mišljenja PwC-a implicirajući da su vrijednosna usklađenja koje se broje u milijardama kuna rezultat revizije PwC-a, a u stvari je PwC odbio ta usklađenja potvrditi, što razumnog čitatelja može dovesti u zabludu;

d) sadrži značajne greške u odnosu na prikazane brojke u milijardama kuna;

e) sadrži brojne nedosljednosti, neprecizne i neprofesionalne formulacije i matematičke greške, pa se postavlja pitanja je li PwC kao revizor Grupe Agrokor uopće bio konzultiran od strane Grupe da potvrdi točnost korištenih formulacija;

f) krši odredbe iz članka 31. hrvatskog Zakona o računovodstvu.

29. Prema odjeljku 110.2 IESBA etičkog kodeksa profesionalni računovođa neće se svjesno vezati s izvještajima, prijavama, korespondencijom ili drugim informacijama kad profesionalni računovođa vjeruje da te informacije:

a) Sadrže značajne krive izjave koje dovode u zabludu;

b) Sadrže izjave koje su prikazane na nemaran način;

c) Ne prikazuje ili prikazuje nejasno informacije kad se traži da se takve informacije prikažu ili njihovo nejasno prikazivanje može dovesti do zablude.

“Kad profesionalni računovođa postane svjestan da je povezan s takvim informacija, mora poduzeti korake koji će ga učiniti odvojenim od takvih informacija.“

30. Ima dovoljno razloga da se tvrdi da je u danom slučaju svaki od navedena tri uvjeta ispunjen.

31. Prikazujući “Nalaze revizije” na naslovnoj stranici Izvještaja i pozivajući se na rezultate revizije PwC-a kao nalaze PwC-a, Agrokor je nedvojbeno i jasno učinio PwC povezanim sa svojim Izvještajem.

32. Poziva se stoga PwC da razmotri davanje odgovarajuće javne izjave kako bi se odvojio od takvog Izvještaja Agrokora koji razumnog čitatelja dovodi u zabludu i za kojeg se može reći da je nezakonit.



NAKON višemjesečne obustave danas je krenulo trgovanje dionicama Agrokorovih kompanija na Zagrebačkoj burzi te je odmah došlo do snažnog pada njihovih cijena.

Prema podacima u 14:20 najveći gubitnik je dionica Jamnice koja je potonula za 89,06 posto te je njena zadnja cijena 5999,00 kuna.

Najveći promet ostvaren je dionicom Leda, u iznosu od 5,5 milijuna kuna, a zadnja cijena iznosila je 602,99 kuna, što je pad od 82,78 posto.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

U padu je i Zvijezda, čije dionice su potonule za 80,84 posto te je zadnja cijena iznosila 380 kuna, uz, doduše, simboličan promet od 1520 kuna.

Belje, kojim je ostvaren promet od 115 tisuća kuna, palo je na 2,47 kuna, što predstavlja pad od 68,97 posto.

Dionica Vupika pala je na 8,00 kuna, što je pad od 56,38 posto, ali uz minimalni promet od 1216 kuna.

Ukupni promet na Zagrebačkoj burzi do 14:20 sati iznosio je nešto više od 13 milijuna kuna, a index Crobex nalazio se na 1.841,37 bodova, što je pad od 1,28 posto.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata.

Dobit Jamnice 42,8 milijuna kuna

Jamnica je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila dobit od 42,8 milijuna kuna, koja je gotovo dvostruko manja od 83,5 milijuna kuna dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, pokazuje financijski izvještaj koji je ta tvrtka iz sastava Agrokor Grupe objavila u utorak.

Ukupni prihodi Jamnice u prvom polugodištu iznosili su 641,3 milijuna kuna i na godišnjoj razini smanjeni su za 4,6 posto. To smanjenje Uprava pripisuje jednokratnim učinkom prodaje proizvodne linije u inozemstvu tijekom 2016. godine te napominje da, uzimajući to u obzir, prihodi u prvom polugodištu rastu za jedan posto.

Istovremeno su ukupni rashodi povećani za 1,3 posto, na 578,1 milijun kuna, a na povećanje je, kako se navodi, utjecao ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih društava koji je proveden u prvom tromjesečju. Kad se to uzme u obzir, rashodi padaju za pet posto.

Dobit prije oporezivanja iznosila je 63,2 milijuna kuna, u odnosu na 101,7 milijuna kuna godinu ranije, a to je smanjenje posljedica ispravka vrijednosti potraživanja od povezanih društava u iznosu od 69,2 milijuna kuna.

Taj ispravak je, kako se navodi, proveden zbog neizvjesnosti naplate koja će ovisiti o ishodu nagodbe i restrukturiranju Agrokor Grupe u procesu izvanredne uprave.

Dobit prije oporezivanja normalizirana za utjecaj jednokratnog efekta ispravka vrijednosti potraživanja od povezanih društava iznosi 132,4 milijuna kuna i veća je za 30,7 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu, navodi Uprava Jamnice u izvješću.

Podaci iz konsolidiranog izvješća, koje uz matičnu kompaniju obuhvaća i tvrtke tvrtke Mladina, Fonyodi, Jamnica mineralna voda  (Slovenija), Mivela (Srbija), Sarajevski kiseljak (BiH), Roto Dinamic, Agrokor-Zagreb d.o.o i Kantun Veleprodaja, pokazuju da je konsolidirana neto dobit u prvom polugodištu iznosila 58,8 milijuna kuna, a u istom lanjskom razdoblju 127,8 milijuna kuna.

Jamnica grupa je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od 1,23 milijarde kuna, što je 1,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno ukupni rashodi porasli za gotovo 8 posto, na 1,15 milijardi kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su za početak ovog tjedna najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Ledo ostvario 51,3 milijuna kuna neto dobiti

Tvrtka Ledo iz sastava koncerna Agrokor u prvom je polugodištu ostvarila neto dobit od 51,3 milijuna kuna, što je smanjenje dobiti u odnosu na isto razdoblje lani za 44 posto, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Leda objavljenog u utorak.

Ukupni su prihodi Leda u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 509,2 milijuna kuna i smanjeni su za 15,5 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni za 11 posto, na 441,8 milijuna kuna.

U izvješću se navodi kako su odmah nakon stupanja na snagu zakona o postupku izvanredne uprave poduzete aktivnosti oko stabilizacije poslovnih procesa i odnosa s kupcima i dobavljačima s ciljem da se omoguće prethodno važeći komercijalni uvjeti i povratak na prijašnje pozicije u HoReCa segmentu. Samim time, kako se navodi, Ledo je započeo s procesom operativne učinkovitosti i intenzivnim aktivnostima oko pripreme predstojeće sezone.

Sve navedene aktivnosti, ističu u tvrtki, poduzete su s ciljem da se i u drugom tromjesečju stavi naglasak na prodaju sladoleda te je u prvom polugodištu zabilježen porast prihoda od prodaje sladoleda za 7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

“S obzirom na izazove oko dobavljača i kupaca i nemogućnost pripreme turističke sezone u segmentu smrznute hrane, i dalje kroz drugo tromjesečje smo morali raskinuti suradnju s nekim od kupaca u HoReCa kanalu. Zbog ovakvih trendova u prvom polugodištu Ledo je zabilježio pad poslovnih prihoda za 15 posto”, navodi se u međuizvještaju Uprave.

Po podacima iz izvješća, poslovni su prihodi Leda u prvom polugodištu iznosili 491,5 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje iznosili 487,5 milijuna kuna, što je 14,6 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine.

Ledo grupa, u čijem su sastavu uz matičnu kompaniju i beogradski Frikom, Ledo Čitluk, Ledo Podgorica, Ledo Ljubljana, Ledo Budimpešta, Ledo Priština i Irida Daruvar, u prvih je šest mjeseci poslovala s dobiti od 147,1 milijun kuna, što je 21,3 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Prema podacima iz konsolidiranog izvješća, ukupni prihodi Ledo grupe iznosili su 1,1 milijardu kuna, što je na u odnosu na prvo polugodište prošle godine smanjenje za 4,5 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni za 1,3 posto, na 902,6 milijuna kuna.

Uprava u međuizvještaju navodi kako ostvarena operativna dobit iz poslovanja u prvom polugodištu, ukoliko se izuzme utjecaj jednokratnih troškova, a koja je iznosila 197,3 milijuna kuna, bilježi rast od 3,8 posto unatoč padu poslovnih prihoda za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

“Porast operativne dobiti, unatoč svim poteškoćama oko likvidnosti i nedostatka sirovina i roba ostvarena je zahvaljujući provedenim optimalizacijama svih poslovnih procesa koje su rezultirale značajnim smanjenjem troškova. Na ostvarenu dobit prije poreza utjecali su jednokratni troškovi vrijednosnih usklađenja u iznosu od 33,4 milijuna kuna iz prvog tromjesečja ove godine. Jednokratni troškovi vrijednosnih usklađenja odnose se na troškove rezerviranja potraživanja od poduzeća Agrokor grupe izvršenih u prvom tromjesečju u Ledu d.d. Dobit prije poreza s uključenim jednokratnim troškovima iznosi 171,8 milijuna kuna”, navodi se u u izvješću.

Gubitak Tiska 47,5 milijuna kuna

Gubitak Tiska d. d., trgovačke kompanije iz sastava Agrokora, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 47,5 milijuna kuna, što predstavlja njegovo povećanje s obzirom da je u istom lanjskom razdoblju iznosio 8,8 milijuna kuna, pokazuje nerevidirano, nekonsolidirano financijsko izvješće objavljeno u utorak.

Uprava ocjenjuje da je na povećanje gubitka najviše utjecalo smanjenje bruto marže od prodaje robe, za 37,9 milijuna kuna, čemu je, kako se navodi, najznačajnije pridonio pad bruto marže u segmentu maloprodaje, u iznosu od 29,7 milijuna kuna.

Ukupni prihodi Tiska u prvih šest mjeseci iznosili su 998,5 milijuna kuna i bili su 20 posto manji od onih ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 16,3 posto, na 1,04 milijarde kuna.

Uprava najavljuje da će se budući razvoj kompanije temeljiti na optimizaciji maloprodaje, optimizaciji i unapređenju veleprodaje i restrukturiranju logističkog dijela poslovanja.

Konsolidirano financijsko izvješće za Tisak Grupu pokazuje gubitak u prvih šest mjeseci od 104,1 milijuna kuna. U grupu uz Tisak ulaze i tvrtke Tisak usluge, Tisak Backstage i e-Kolektor.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Belje prvo polugodište završilo s dobiti od 11 milijuna kuna

Belje d.d. je u prvom polugodištu ove godine poslovalo s dobiti od 11 milijuna kuna, što je znatno bolji rezultat nego u istom razdoblju lani, kada je ostvarilo gubitak od 46,9 milijuna kuna, pokazuje nekonsolidirano, nerevidirano financijsko izvješće objavljeno u utorak.

Ostvareni rezultat znatno je bolji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uglavnom zbog kontinuiranog provođenja mjera poboljšanja efikasnosti poslovanja, kaže Uprava u financijskom izvješću.

Ukupni prihodi Belja bili su u tome razdoblju 677,5 milijuna kuna odnosno 8,7 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.

Istodobno, ukupni rashodi smanjeni su za 15,56 posto, na 666,52 milijuna kuna.

Ukupna imovina Belja d.d. krajem lipnja iznosila je 3,15 milijardi kuna, što je za 0,2 posto više u odnosu na kraj 2016. godine, uglavnom zbog povećanja na stavkama potraživanja.

Belje je na razini grupe u prvom polugodištu ostvarilo dobit od 11,4 milijuna kuna, nakon gubitka u istom lanjskom razdoblju od 48,7 milijuna kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Vupik u prvom polugodištu s 1,1 milijun kuna dobiti

Vukovarski Vupik, tvrtka u sastavu koncerna Agrokor, u prvom je polugodištu ove godine poslovao s dobiti u iznosu od 1,1 milijun kuna, dok je u istom razdoblju lani bilježio gubitak od 3,3 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće tvrtke objavljeno u utorak na Zagrebačkoj burzi.

Po podatcima iz TOG izvješća, Vupik je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode od 164,6 milijuna kuna, što je 10,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.  Istodobno su ukupni rashodi pali za 13 posto, na 163,55 milijuna kuna.

Poslovni prihodi Vupika u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lani smanjeni su za 10,7 posto i iznosili su 164,5 milijuna kuna, što iz te tvrtke objašnjavaju nižim prodajnim cijenama poljoprivrednih i stočarskih proizvoda.

Poslovni, pak, rashodi smanjeni su za 10,1 posto, na 155,8 milijuna kuna. Rezultat smanjenja poslovnih rashoda su optimalizacija materijalnih ulaganja u ratarsku, povrtlarsku i stočarsku proizvodnju, kao i proizvodnju vina, navodi Uprava Vupika u obrazloženju izvješća.

Iz Vupika ističu kako su u ovoj godini nastavljena ulaganja u proizvodnju, ponajviše u stočarsku, ratarsku i povrtlarsku, u cilju povećanja proizvodnih kapaciteta te poboljšanja i održavanja efikasnosti postojećih proizvodnji.

Po podatcima iz financijskog izvješća, krajem lipnja ove godine Vupik je zapošljavao 468 radnika.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Gubitak PIK-a Vinkovci u prvom polugodištu znatno smanjen

PIK Vinkovci u prvoj je polovini ove godine poslovao s 2,7 milijuna kuna gubitka, što je znatno manje u odnosu na 8,7 milijuna kuna gubitka iz istog razdoblja lani, pokazuju podaci iz nerevidiranog, konsolidiranog izvješća objavljenog u utorak.

Prihodi PIK-a Vinkovci od prodaje u prvom su ovogodišnjem polugodištu iznosili 145 milijuna kuna i za 32 posto su manji od prihoda iz prvih šest prošlogodišnjih mjeseci, ali na razini rebalansa plana za 2017.

Istodobno, ukupni su prihodi pali za 27,5 posto, na 162,1 milijun kuna, dok su ukupni rashoda smanjeni za više od 29 posto, na 164,8 milijuna kuna.

“Došlo je do promjene strukture proizvodnje i prodaje u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu te je drugačija i dinamika prodaje i rezultata po mjeseci”, stoji u pojašnjenju u izvještaju poslovodstva, koje potpisuje predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci Vladimir Džaja.

Ističe se i da “trenutno u postupku izvanredne uprave društvo generira dostatna novčana sredstva za podmirenje svih obveza iz tekućeg poslovanja u ugovorenim rokovima”.

Iz PIK-a Vinkovci navode i kako su u prvoj polovini ove godine ostvarili investicije u iznosu od 5,56 milijuna kuna, i to u poljoprivrednu opremu, nazimice za svinjogojske farme, pripreme za izgradnju staklenika i dr.

Bilanca PIK-a Vinkovci pokazuje da je ta tvrtka iz sastava koncerna Agrokor prvo polugodište završila sa 43,9 milijuna kuna dugoročnih i 1,24 milijarde kuna kratkoročnih obveza, od čega gotovo 30,8 milijuna kuna dugoročnih i 1,11 milijardi kuna kratkoročnih obveza čine one prema povezanim poduzetnicima. Slijedeća značajnija stavka među obvezama PIK-a Vinkovci su kratkoročne obveze prema dobavljačima, koje su na zadnji dan lipnja iznosile više od 79,2 milijuna kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Žitnjak u prvom polugodištu ostvario 677 tisuća kuna dobiti

Trgovačka tvrtka Žitnjak, u većinskom vlasništvu Konzuma, prvo je ovogodišnje polugodište završila s neto dobiti u iznosu od 677 ,1 tisuće kuna, dvostruko nižom u odnosu na 1,22 milijuna kuna dobiti iz prvog polugodišta 2016. godine.

Podaci iz nerevidiranog i nekonsolidiranog financijskog izvješća za prvih šest mjeseci ove godine, objavljeni u utorak, pokazuju da su ukupni prihodi Žitnjaka smanjeni na godišnjoj razini za 16,7 posto, na 20,23 milijuna kuna. Istodobno, ukupni rashodi smanjeni za 15,4 posto, na 19,5 milijuna kuna.

Kako se navodi u izvješću poslovodstva, Žitnjak je u 2017. godini stabilizirao svoj položaj na veleprodajnom tržištu, a glavni cilj tvrtke sada je osigurati dugoročnu profitabilnost i stabilnost.

Uprava kompanije navodi da je Žitnjak u ovoj godini nastavio s ostvarivanjem pozitivnog rezultata poslovanja i stabilizirao svoj položaj na tržištu veleprodaje u skladu sa zahtjevima potrošača i razvojem tržišta, te da je glavni cilj osigurati njegovu dugoročnu profitabilnost i stabilnost.

“Današnja ekonomija je izrazito turbulentna i zahtjeva od društva brzu prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja. Prioritet su održavanje likvidnosti, naplata potraživanja i održavanje zaposlenosti”, navodi se između ostaloga u izvješću.

Žitnjakova bilanca, pak, pokazuje da su dugoročne obveze tvrtke na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosile 7 milijuna kuna, a kratkoročne tek nešto manjih 6,9 milijuna kuna, od čega 5,6 milijuna kuna čine obveze prema povezanim poduzetnicima.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.

Zvijezda prvo polugodište završila s gubitkom 69,7 milijuna kuna

Tvrtka Zvijezda iz sastava koncerna Agrokor u prvih je šest mjeseci ove godine zabilježila neto gubitak od 69,7 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je poslovala s dobiti od 28,8 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u utorak.

U tom izvješću se navodi da su jednokratni troškovi vrijednosnih usklađenja potraživanja od članica grupe Agrokor rezultirali gubitkom prije poreza od 64,4 milijuna kuna. Bez tih jednokratnih troškova normalizirana dobit prije oporezivanja iznosi 21,9 milijuna kuna.

Ukupni su prihodi Zvijezde u tom razdoblju iznosili 323,01 milijun kuna i manji su 12,6 posto prema istom razdoblju lani. Prihodi od prodaje u prvih su šest mjeseci ostvareni u iznosu od 305,3 milijuna kuna i manji su za 14,8 posto. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznose 230,2 milijuna kuna, a na inozemnom 74,4 milijuna kuna.

Ukupni rashodi Zvijezde iznosili su 387,42 milijuna kuna i veći su za 14,4 posto.

U izvješću se navodi da je u drugom kvartalu Zvijezda investirala ukupno 1,5 milijuna kuna, a od toga najviše u završavanje projekta linije ketchupa i rekonstrukciju linije majoneze.

Grupa Zvijezda, koju osim zagrebačke kompanije čine i Zvijezda Sarajevo, Zvijezda Ljubljana i zadarska Sojara, u prvih šest mjeseci ove godine bilježi gubitak od 74,3 milijuna kuna.

Objavu kvartalnih financijskih izvješća kompanije iz sastava Agrokora čije dionice kotiraju na burzi odgađale su u dva su navrata. U četvrtak su najavile objavu polugodišnjih izvješća, dok će o datumu objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje naknadno obavijestiti.



Autor: Hina

U što će se pretvoriti Agrokor, povjerenik Ante Ramljak zasad ima tek djelomičan plan. Za potrebe vjerovničke nagodbe Agrokor bi se, prema okvirnom planu, podijelio na dva dijela, dvije kompanije.

U prvu kompaniju odvojile bi se sve zdrave i perspektivne tvrtke poput Konzuma, Tiska, Jamnice, Leda, Zvijezde, Belja, i Pikova. Agrokorovi vjerovnici bi dio svojih potraživanja mogli pretvorili u vlasničke udjele i kompanija bi dobila nove vlasnike.

U drugu bi se kompaniju odvojio ostatak Agrokora koji nema budućnosti na tržištu. Ta bi se kompanija likvidirala, a uz nju bi se vezao i ostatak duga, dakle i dio koji će vjerovnici na kraju morati otpisati, piše Dnevnik.hr.

Kompromis s dobavljačima

Struka ističe da će financijske institucije u nagodbi voditi glavnu riječ, ali će se tražiti kompromis s dobavljačima.

„Znači da dobavljači dobiju većinu udjela u Agrokoru, a da se dug prema financijskim organizacijama prolongira na pet do deset godina,a koliko će tko otpisati je stvar dogovora“, objašnjava Danko Sučević, stručnjak za krizni menadžment.

Za splitskog proizvođača maslinovog ulja i Agrokorovog dobavljača ključna je sudbina Konzuma.

„Bitno je da dobavljači koji su imali robu u Konzumu, da u toj novoj tvrtci koja će voditi Konzum i dalje ostanu prisutni. Ipak su oni dosta uložili u sadašnji Konzum“, kaže Davor Karničić, direktor tvrtke

Izvanredna uprava predstavlja plan za buduće poslovanje

Ivica Todorić u najnovijem blogu optužuje da se strancima u ruke predaje nacionalno blago.

„Izvori vode, poljoprivredne površine koje jamče domaću proizvodnju hrane, industrijski kompleksi s najmodernijom tehnologijom, gospodarska snaga kroz tvrtke u regiji i, konačno, police trgovina. Sve to, i 60 tisuća radnih mjesta, premijer Plenković, ministrica Dalić i Ante Ramljak dali su na milost i nemilost stranim profiterima“, poručuje Todorić.

Svoj plan za buduće poslovanje Agrokorovih tvrtki izvanredna uprava će predstaviti u ponedjeljak.



Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close