EU

Poslušajte vizionarski govor Europarlamentarca Blooma o porezu:



PROFESOR koji je predvidio Brexit i pobjedu Donalda Trumpa sada predviđa da će se Europska unija raspasti do kraja ove godine.

Profesor Mark Blyth koji predaje političku ekonomiju na sveučilištu Brown je, uz već navedena predviđanja, predvidio i rezultat talijanskog referenduma. Time je najavio najveća politička iznenađenja za 2016. godinu, a sada u najavi ima jedno iznenađenje za 2017. godinu.

Što donosi 2017. godina?

Profesor Blyth tvrdi kako će se Europska Unija raspasti i to možda čak i prije nego što Velika Britanija pokrene raspravu o članku 50, što je početak formalnog procesa izlaska iz Europske unije.

Uz to, tvrdi i kako bi za Francusku kobne posljedice mogla imati politika sprječavanja izbora Marine Le Pen koja ima veliku podršku u biračkom tijelu. U intervjuu koji je dao za BBC je razgovarao o tome:

“Imamo izbore u Francuskoj koji se približavaju, u kojima je jako uvjerljiva opcija pobjede Nacionalne fronte u prvom krugu. Tada će svi u Francuskoj organizirati veliku koaliciju koja će pokušati spriječiti njen izbor. To bi značilo kako će birači ljevice u Francuskoj imati mogućnost izabrati nekoga tko će u Francusku nakon osam godina stagnacije htjeti dovesti ekonomsku politiku Margaret Thatcher, a to će biti jako teško.”

Reakcije Nigela Faragea

Ova njegova analiza je na društvenim mrežama izazvala razne reakcije, od ljudi koji mu vjeruju do ljudi koji su uvjereni kako je ovakav scenarij nemoguć.

Međutim, Blyth nije usamljen u svojim predviđanjima glede Francuske. S njim se na neki način slaže i Nigel Farage koji je nekoliko puta naglasio mogućnost kolapsa Europske unije ako dođe do pobjede Marine Le Pen:

“Ako ona pobjedi, to će biti kraj projekta Europske unije”, kazao je.

Osim nje, Farage je kritizirao i Angelu Merkel i njenu politiku podrške Šengenskoj zoni:

“Vidjeli smo onaj strašni napad u Berlinu na božićnom sajmu, netom pred Božić. Osoba koja je izvršila napad je služila zatvorsku kaznu u Italiji i preko politike slobodnog kretanja unutar Europske unije stigao je do Njemačke”, komentirao je Farage.

“Prijavio se za azil i kada nije uspio, nije izbačen iz države, a kada je bio najtraženija osoba u Europi, slobodno je prešao granicu Francuske i stigao u Italiju gdje je u Milanu uhvaćen”, dodaje.

Farage je dao svoje mišljenje o tome kako ostatak građana Europske unije vidi Šengensku zonu:
“Vjerujem da je javnost bijesna jer sloboda kretanja kroz Europsku uniju ne znači slobodu kretanja samo za dobre ljude, nego predstavlja slobodu kretanja za kalašnjikove, eksplozive i brojne druge loše stvari”.

U godini pred nama ćemo vidjeti hoće li doći do ostvarenja ovih predviđanja.

Prema donedavnim bilancama, hrvatski proizvođači zadovoljavali su potrebe domaćeg tržišta sa samo pet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: jajima, piletinom, kukuruzom, pšenicom i vinom.

Prema najnovijim bilancama, od ulaska u EU Hrvatska je izgubila korak u proizvodnji jaja pa danas, prema procjenama upućenih, koke s hrvatskih farmi snesu tek oko 85 posto ukupno potrošenih jaja u državi. S tim da taj postotak ima nezaustavljivi silazni trend.

Posljedice su nam poznate. Hrvatsko tržište preplavljeno je uvoznim jajima, a kakva je kvaliteta tih proizvoda, u prvom redu njihova zdravstvena ispravnost, svjedoči prava panika u većem broju zemalja EU-a koje su, kao i Hrvatska, uvezle salmonelizirana jaja iz Poljske.

U obitelji iz Bregane koja je konzumirala ta jaja iz Poljske umro je petogodišnji dječak, a ostali članovi obitelji, posebno njegove dvije sestre, imali su teško trovanje i bili su hospitalizirani.

Kod svih je utvrđena prisutnost Salmonelle enteritidis. Istu vrstu salmonele u jajima od istog proizvođača iz Poljske detektirali su Nizozemci, a veće količine jaja s iste poljske farme stigle su i u Belgiju. Nema informacija da je u Nizozemskoj i Belgiji bilo trovanja salmonelom kao u Hrvatskoj. Ništa čudno.
Sa 175 jaja po stanovniku godišnje, Hrvatska spada među najmanje potrošače toga proizvoda u Europi. Međutim, za razliku od razvijenih i bogatijih zemalja, gdje se jaja jedu u pravilu kao prerađevine, u Hrvatskoj se jedu izravno, pečena na oko, odnosno kao kajgana, ili kuhana utvrdo ili umeko, to jest “usorbulana”, i kao takva siromašnim hrvatskim građanima služe kao zamjena za nedostižne mesne obroke.

Prije dvije-tri godine cijena jaja bila je 1,5 kuna po komadu, ponekad i viša. Danas je u pravilu manje od jedne kune, a na učestalim akcijskim prodajama u velikim prodajnim centrima cijena im zna pasti i na pola kune.

Do ulaska Hrvatske u EU na svim graničnim prijelazima preko kojih su se uvozili zdravstveno rizični prehrambeni proizvodi, među koje su spadala i jaja, obavljale su se potrebne kontrole.

Ulaskom u EU Hrvatska je postala dijelom jedinstvenog EU tržišta bez graničnih barijera, a sva odgovornost za zdravstvenu ispravnost proizvoda je na proizvođačima. Koji bez iznimke ima urednu papirologiju, a što je u stvarnosti, pokazao je ovaj najnoviji slučaj s jajima iz Poljske.

Upitali smo hrvatske farmere zašto su uvozna jaja jeftinija. Pristali su razgovarati uz uvjet da im se na navode imena kako se ne bi zamjerili velikim prodajnim lancima.

“U Bugarskoj država potiče proizvođače jaja s 1,8 eura po kljunu, Poljaci imaju 2 eura po koki, a Austrijanci su pronašli način kako eliminirati uvozna jaja sa svojeg tržišta. To su njihovi nacionalni programi. Hrvatski je nacionalni program, pokazuje praksa, uništiti svaku proizvodnju. Prema dostupnim informacijama, veliki proizvođači jaja u Poljskoj, a njihovi veliki imaju po četiri, pet ili šest milijuna koka nesilica, nude u izvoz jaja u tri cjenovna razreda: za 50 lipa prodaju se dnevno svježa jaja, cijena onima od tjedan dana je oko 30 lipa, a jaja koji dan mlađa od mjesec dana su 25 lipa ili jeftinija. Nitko me ne može uvjeriti da na hrvatsko tržište iz Poljske stižu dnevno svježa jaja.

A zašto su jaja u Poljskoj jeftinija? Zbog više razloga. Prvo, cijenu mogu smanjiti zbog spomenutog poticaja, drugo, cijena hrane za nesilice kod njih je neusporedivo niža nego kod nas, a puno im je jeftiniji i uzgoj pilenki. Uz to je Poljska uređena zemlja koja potiče poljoprivrednu proizvodnju od početka do kraja”, kazao nam je jedan veliki proizvođač.

 

Drugi proizvođač, koji dio proizvodnje ima u Dalmaciji, a dio u Slavoniji, kaže da je do rapidnog “trijebljenja” proizvođača jaja došlo uoči ulaska Hrvatske u EU, kad mnogi nisu uspjeli zamijeniti kaveze i prilagoditi ih propisima u korist blagodati koka.

“Mi koji smo to uspjeli danas zbog uvoza imamo tek djelomično napunjene farme. Moja proizvodna cijena na farmi na području Dalmacije je 68 lipa, što često ne mogu postići na tržištu. U toj cijeni 15 lipa je amortizacija koke, 40 lipa je vrijednost hrane koju kokoš pojede, a čija je cijena po kilogramu 2,30 do 2,35 kuna, 5 lipa je amortizacija kaveza, i to na rok od 10 godina, a 8 lipa je sve ostalo, u što spada radna snaga, gorivo, amortizacija kombija, veterinarski nadzor, struja, voda…

Uza sve to, imamo rigorozan veterinarski nadzor. Jaja s mojih i svih ostalih hrvatskih farmi sigurno su po kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti za tri koplja ispred uvoznih. Problem je, međutim, što su kupci prisiljeni kvalitetu podrediti cijeni. Mi se s dosadašnjom politikom države prema nama i poljoprivredi općenito s tim ne možemo nositi. Hoće li se što promijeniti ili će se i dalje nastaviti pad naše proizvodnje, ostaje da se vidi”, kaže nam sugovornik.

Stručnjaci: Salmoneloza nije opasna bolest, ali ipak može ubiti

Iz Poljske nam je, kažu stručnjaci, stigla salmonela, i to u uvoznim, ekstra jeftinim jajima.

No, što je to salmonela? To je rod gram-negativnih bakterija, tzv. štapića, a može uzrokovati salmonelozu, bolest koja se kod većine zdravih ljudi spontano povuče bez ikakvih trajnih posljedica. Međutim, kod nekih ljudi znaju nastati i komplikacije. Osim slučaja peteročlane obitelji iz Bregane čiji je petogodišnji sin preminuo, a o čemu javnost i stručne službe proteklih dana raspravljaju, trovanja salmonelom i nisu toliko rijetka.

Primjerice, poznat je slučaj iz svibnja ove godine kad je najmanje 50 osoba završilo u bolnici u Vinkovcima zbog sumnje da su se zarazile salmonelom u svatovima.

Salmonela se uglavnom prenosi proizvodima životinjskog podrijetla, u koje uglavnom dolazi pri klanju kad se na meso mogu proširiti bakterije što se nalaze u crijevima životinja. Česti su načini prenošenja preko ljuski kokošjih jaja i mlijekom.

Međutim, salmonela se može prenijeti i drugom hranom, pa i s drugih zaraženih površina te kontaktom sa zaraženim ljudima. Salmonela nije otporna na visoke temperature, te neće izdržati zagrijavanje na 70 stupnjeva Celzijevih više od dvije minute. Ni dobro kuhana jela nisu, međutim, uvijek posve sigurna: u kuhinjama se, naime, zna dogoditi da se bakterije prenose kontaktom sa sirove hrane na već pripremljenu.

Salmonela može opstati na suhim površinama i po mjesec dana, a na mokrim mjestima i po tri mjeseca. Na temperaturama višim od 20 Celzijevih stupnjeva agilnija je i time zaraznija.

Salmonela se može pronaći u organizmima mnogih vrsta životinja te u ljudima. Pojedini sojevi salmonele uzrokuju kod ljudi bolesti koje se nazivaju salmoneloze. Takve bakterije uzrokuju bolesti kao što su trbušni tifus ili paratifusni sindrom.

Rod bakterije nazvan je prema američkom veterinaru Danielu Elmeru Salmonu. Najopasniji oblik salmoneloze je trbušni tifus, koji uzrokuje bakterija Salmonella typhi. Međutim, i manje opasne zaraze koje uzrokuje Salmonella enteritidis ostaju važan javnozdravstveni problem.

Klinički se infekcija salmonelom može prezentirati kao gastroenteritis, tj. kao upala sluznice želuca, tankog i debelog crijeva. Pojavljuje se i kao paratifusni sindrom ili “salmonela-vrućica”, bakterijemični sindrom ili žarišna bolest.

Gastroenteritis obično počinje 12 do 48 sati nakon ingestije organizma, s mučninom i grčevima u trbuhu, nakon čega slijede proljev, vrućica, a ponekad i povraćanje.

Stolice su obično vodenaste, no mogu biti i rijetko kašaste ili poluformirane. Bolest je obično blaga i traje jedan do četiri dana.

Ponekad dolazi do teže bolesti. U uzorcima stolice koja je obojena metilenskim plavilom često se vide leukociti, što upućuje na kolitis – upalu crijeva. Dijagnoza se potvrđuje izolacijom salmonele iz izmeta ili obriska rektuma.
Kod bolesnika s bakterijemijom (prisutnost bakterija u krvi) moguća je pojava lokalizirane infekcije koja može zahvatiti jetru, žučni mjehur i crvuljak, srčane zaliske, moždane ovojnice, pluća, zglobove, kosti, genitourinarni trakt ili meka tkiva…

Do teže bolesti uzrokovane salmonelom dolazi kod bolesnika kojima je imunitet narušen zbog drugih bolesti, jake iscrpljenosti, zaraze HIV-om, te kod male djece i trudnica.

R. N.

Bitno o salmonelozi

– Većina zdravih ljudi oporavi se za samo nekoliko dana, bez posebnog tretmana.
– Salmoneloze su bolesti ljudi i životinja uzrokovane bakterijama roda Salmonella. Vrlo su rasprostranjene u prirodi i zbog svoje otpornosti mogu preživjeti izvan organizma domaćina, u vodi i na tlu zagađenom životinjskim i ljudskim izmetom. Salmonele mogu preživjeti i nekoliko sati na raznim predmetima. Osjetljive su na klor i na temperaturu od 70 stupnjeva.
– U nekim slučajevima – a naročito kod djece, trudnica, starijih osoba i ljudi narušenog imuniteta – proljev povezan sa salmonelom može biti toliko dehidrirajući da je potrebna brza liječnička pomoć.
– Komplikacije opasne za život mogu se pojaviti ako se infekcija proširi izvan crijeva – u krv i druge organe.
– Simptomi mogu biti: mučnina i povraćanje, bol u trbuhu, proljev, groznica, visoka temperatura, bol u mišićima, slabost…
– Izvori salmonele su sirovo meso, posebno piletina i svinjetina, te jaja. Nipošto ne režite kruh i povrće nožem kojim ste rezali meso, a prethodno ga niste dobro oprali u vrućoj vodi.
– Iako neki nutricionisti savjetuju konzumiranje sirovih jaja, to činite samo ako pouzdano znate da su jaja “čista” od bakterija i parazita.
– Obavezno perite ruke nakon nužde i pri svakom odlasku u WC, posebice ako ulazite u neki javni zahod.
– Ako se radi o lakšem obliku salmonele, liječnik neće propisati antibiotike, ti se lijekovi daju tek ako se bakterija iz probavnog sustava proširila i na druge organe i krv. Dakle, u većini slučajeva salmoneloza prođe bez većih komplikacija, a liječi se nadoknađivanjem tekućine i dijetnom prehranom.
– Hranu (naročito jaja, piletinu, razne kreme za kolače) potrebno je potpuno termički obraditi jer je pretpostavka da je svaka namirnica u sirovom stanju potencijalno zagađena.
– Sve kuhane ili pečene namirnice treba jesti odmah, ne smiju se duže čuvati, osobito ne uz lagano podgrijavanje jer time omogućavamo razmnožavanje bakterija.
– Sve lako pokvarljive namirnice moraju biti uskladištene na adekvatnim temperaturama – u hladnjacima i zamrzivačima, te moraju biti zaštićene od dodira glodavaca i insekata.
– Sve osoblje koje radi s namirnicama mora tijekom rada kontinuirano provoditi higijensko pranje ruku – pranje tekućim sapunom pod tekućom toplom vodom, brisanje papirnatim ručnicima te nakon toga dezinfekcija ruku.
– Vrlo je važna i veterinarsko-mikrobiološka kontrola namirnica životinjskog podrijetla, kao i pregled životinja prije klanja, održavanje čistoće u klaonicama, mesnicama i u prostorijama u kojima se meso čuva.
– Svako je jaje mogući izvor salmonele. Kokoš koja je snijela zaraženo jaje ne mora pokazivati znakove bolesti.
– Salmonelu možemo pronaći u žumanjku i u bjelanjku. Može se nalaziti i samo izvana na ljusci pa se unosi u hranu neprimjerenim rukovanjem.

Cijena hrane za nesilice kod njih je neusporedivo niža nego kod nas, a puno im je jeftiniji i uzgoj pilenki. Uz to je Poljska uređena zemlja koja potiče poljoprivrednu proizvodnju od početka do kraja – kazao nam je jedan veliki proizvođač

U Ateni se 9. rujna održao samit sredozemnih zemalja članica EU: Grčke, Italije, Francuske, Španjolske, Malte i Cipra, kao i Portugala (iako on nije sredozemna država). Samit je svojevrsni odgovor (iako ne bismo pogriješili kada bismo ga okarakterizirali i kao „otpor“) Južne Europe prema europskoj, poglavito gospodarskoj i financijskoj politici Bruxellessa i Berlina. Na sastanku je usvojena tzv. Atenska deklaracija, koja sadrži zahtijeve prema središnjoj EU birokraciji. O njoj nešto više kasnije, a najprije se osvrnimo na stanje u najvažnijoj i najvećoj europskoj južnoj državi – Italiji, koja svojom nepredvidljivošću zadaje sve više glavobolje EU političkom i financijskom sustavu.

Italija na izdisaju

Analitičari njemačke Deutsche Bank Italiji daju mračne perspektive, navodeći, kako ta država postaje „politička zagonetka“, a da nestabilnost, kakva tamo sada vlada, „još nikada nije viđena“. Posebno zabrinjavaju dvije stvari: opasna međuzavisnost problematičnih banaka i oslabljene države; i drugo, predstojeći referendum, kojeg premijer Matteo Renzi namjerava organizirati krajem jeseni i tiče se reorganizacije Senata. Zbog Renzovog postavljanja vlastite političke budućnosti uz rezultat tog glasovanja, referendum se pretvara u svojevrsno izjašnjavanje „za“ ili „protiv“ samog premijera. Pa iako ga trenutačno podupire oko trećina talijanskog stanovništva, to nikako nije dovoljno za polučenje većine na referendumu, a najnovija sociološka istraživanja pokazuju kako su oni koji namjeravaju glasovati „protiv“ u maloj prednosti.

Njemački ekonomski analitičari, kako navodi Die Welt, predstojeći talijanski referendum smatraju najvećim političkim rizikom za eurozonu, većim i od politički paralizirane Španjolske i predstojećih izbora u Njemačkoj i Francuskoj. U prošli utorak je rejting agencija Fitch upozorila o mogućim posljedicama talijanskog referenduma: „Svi politički potresi ili bankarske teškoće koji se šire na sektor realnog gospodarstva, mogu imati negativan utjecaj na rejting koji ćemo dati Italiji.“ Referendum se tiče čitavog financijskog svijeta, a njegov smisao je jasan: vrijeme Italije je na izmaku, navodi spomenuti njemački medij. Ukoliko u bliže vrijeme Rim ne može izvršiti radikalne reforme, jedan od osnivača Europske unije postat će jedan od najvećih rizika za njezin opstanak.

Analitičari „Morgan Stanleya“ navode kako uspjeh ne treba očekivati (misli se na talijanski referendum, op. ZM.). Oni premijeru Renziju daju svega 35% šansi za uspjeh izlaska iz teškog položaja. „M.S.“ dalje prosuđuje, kako će vjerojatno usljediti prijelazna vlada, možda na čelu s Renzijem, ali i ona će također namjerno otezati s procesom reformi.

Međutim, američke analitičare brine nešto drugo, a to je, da bi planirani referendum mogao završiti potpunim fijaskom, koji bi na izborima doveo do pobjede populističke i protu-EU stranke „Pet zvijezda“. Pa iako se pretpostavlja da Italija neće izići iz euro zone, analitičari smatraju kako postoji veliki rizik za zaustavljanje provedbe reformi i porast dugova.

„Morgan Stanley“ također smatra kako Italiji za oporavak treba jeftini euro, koji je u toj zemlji sada precijenjen za oko 15%, a još je gore stanje u Grčkoj, čije tržište nedovoljno očitava „ogromne rizike za talijanske obveznice i dionice“.

Pa iako Središnja Europska Banka uspješno ubrizgava velika financijska sredstva talijanskoj središnjoj banci, o čemu se nedavno, nakon ljetne stanke hvalio čelnik ECB Mario Draghi, početno zadovoljstvo je vrlo brzo ustupilo mjesto zabrinutosti nakon najnovijeg tjednog izvješća Talijanske banke, u kojem je zabilježen novi negativni rekord. Iz njega je također vidljivo, kako dobivena izdašna financijsko-kreditna sredstva ipak nije tako lako plasirati u realnu ekonomiju, kako bi to željele središnje banke. Osim toga, veliki dio iz ECB ubrizganog novca Italiji završava izvan njezinih granica, zbog čega ECB navodi kako „državu čeka užasna jesen“.

A da stanje u Italiji nije dobro, govore i činjenice koje se odnose na njezino tržište rada. Pa iako razina nezaposlenosti od 11,4% nije najviša u EU, brine jedna druga stvar: nezaposlenost mladeži čini čak 39,2%, a tako velika razlika ne postoji ni u jednoj drugoj članici EU. Iz tog razloga ekonomist Deutsche Bank Marco Stringa kaže: „Talijansku mladež kažnjavaju više od svih.“

„Atenska deklaracija“

Spomenuta „Atenska deklaracija“ Južnih država EU je svojevrsan krik tih zemalja zbog potpuno iznevjerenih očekivanja koje su one imale prilikom ulaska u Europsku unijnu i kasnije u euro zonu. Od planiranog i u narodima iščekivanog porasta blagostanja i životnog standarda (kako su ih prije toga gorljivo uvjeravali njihovi političari), ostale su samo neispunjene nade, propast vlastitih gospodarstava koji se ogleda u posvemašnjem odljevu proizvodnje i preseljenju industrijskih kapaciteta na jeftiniji Istok, posljedični porast nezaposlenosti, siromašenje stanovništva i gubitak srednjeg sloja, demografska opustošenost sela, iseljavanje vlastitog stanovništva u visoko-razvijene europske ili prekooceanske zemlja, beskonačni pritok bliskoistočnih i afričkih emigranata, a k svemu tome nikad veći sigurnosni problemi vezani uz terorizam i ratove pokrenute na južnom i istočnom obodu EU, uz učešće islamističkog radikalizma i svođenje političkih i vojnih odnosa EU s Rusijom na hladnoratovsku razinu.

Ukoliko se iz spomenute deklaracije izdvoje uobičajene fraze o „europskom jedinstvu“, „solidarnosti“ i sl., iz nje se jasno iščitava poziv na završetak s „dogmatskim režimom ekonomije“ i odbacivanjem „Pakta o stabilnosti i rastu“, koji predstavlja temelj financijske politike EU zasnovan na oštrim kriterijima u odnosu na proračunski deficit i državni dug.
Drugim riječima, traži se odbacivanje oštrih mjera štednje i započinjanje „trošenja novca“ bogatog EU sjevera, kao nove stimulacije za proizvodnju. Te mjere, slobodno ih možemo nazvati „protunjemačke“, u Ateni su javno promovirali talijanski premijer Renzi i njegov grčki domaćin Alexis Tsipras, a podržao ih je i francuski predsjednik Francois Hollande koji je već ranije predlagao formiranje europske „financijske vlade“, koja bi na sebe preuzela dugove svih njezinih članica. Takva „socijalizacija dugova“ nije bila prihvatljiva Njemačkoj i ostalim bogatim članicama EU.

Oštra reakcija Bruxellessa i Berlina

„Atenska deklaracija“, prema očekivanjima, izazvala je val kritika od strane vodećih njemačkih političara iz obje vladajuće stranke, kao i Europske komisije. Njemački socijal-demokrat i potpredsjednik Europske komisije Markus Ferber, izjavio je, kako države Južne Europe žele formirati koaliciju koja podriva financijsku stabilnost EU, a glavna opasnost, kaže dalje, jest, što nakon britanskog „Brexita“ južne države dobivaju blokirajuću manjinu u EU i počinju gurati svoje inicijative. Europarlamentarac Günter Ettinger smatra kako je atenski samit produbio raskol između država koje uspješno riješavaju financijske probleme i onih koje imaju proračunski deficit. Analitičari pretpostavljaju kako će „napad“ Južne Europe na „Pakt o stabilnosti“ kulminirati u siječnju iduće godine, kada će Malta preuzeti predsjedanje EU.

Višegradska skupina sve teži „uteg oko vrata“ EU

Da raskol unutar EU postaje skoro pa dominantna tema svih rasprava, svjedoči i nedavni poziv poljske premijerke Beate Szydlo uoči početka samita EU u Bratislavi, da EU mora postati „bliža građanima“. To potvrđuje već znanu činjenicu kako i Višegradska skupina (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) imaju svoje stavove i svoje pristupe u načinima riješavanja problema nagomilanih u Europskoj uniji. Oni se ne očituju jedino kroz odbacivanje njemačke i briselske migracijske i izbjegličke politike, iako je ono svakako dominantno (mađarska vlada je u međuvremenu odbacila prihvaćanje bilo kakvih izbjegličkih kvota namjenjenih njezinoj zemlji i po tom pitanju namjerava 2. listopada provesti državni referendum). U zemljama Višegradske skupine sve više raste nacionalizam i euroskepticizam, poglavito u Poljskoj i Mađarskoj.

Umjesto isprazne frazeologije i neplodnih rasprava poput onih o izbjegličkoj krizi, birokratima u Bruxellesu bi bilo pametnije, ukoliko stvarno žele očuvati kakvo takvo jedinstvo unutar EU, uočiti dramatičnost sadašnjeg stanja, a ne od njega okretati glavu. Bilo kakva dodatna centralizacija i koncentracija moći u rukama ionako u europskim narodima sve nepopularnijih političara unutar briselskih struktura, dovest će do daljnjeg povećanja političke konfrontacije i jačanja dezintegrativnih snaga, koje će propagandna mašinerija unutar svih država članica EU sve teže suzbijati negativnim pojmovima poput „radikalni desničari“, „populisti“, „separatisti“ i što sve ne. Te sange, baš suprotno, postat će dominantne i široko odobravane političke opcije (znači i demokratske), neovisno što o njima misle okoštale strukture EU.

Briselski birokrati, umjesto dokazane jalovosti koja ne daje rezultate, moraju žurno usvojiti određene mjere u skladu sa životnom stvarnošću, a ne zacrtanim i zastarjelim ovim ili onim strategijama naslonjenim na unaprijed skrojenu geopolitičku sliku svijeta od koje na kraju neće ostati ništa, ili barem ništa dobrog po europske narode. Međutim, ne treba imati previše iluzija da će do takvih nužnih mjera sa strane Bruxellessa i doći. EU je već odavno prestala biti zaštitnica i predvodnica razvoja svojih članica i naroda, a izrodila se u svoju suprotnost – omraženi elitistički klub koji si je neovlašteno prisvojio pravo krojiti živote običnih ljudi i čitavih naroda posredstvom donošenja različitih zakona i sustava kvota, od banalnog određivanja dopuštenih količina proizvodnje krastavaca, pa do kvota koje zemljama članicama propisuju koliko moraju primiti i u svoja društva integrirati onih koji se integrirati nikada ne mogu i neće. EU više nema jedinstvenog vođu (što je i dobro jer bi je samo dodatno centraliziralo), kakva je do neke mjere donedavno bila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je i sama, zbog svoje sluganske politike, od njemačkog naroda kažnjena i pretvorena u „šepavu patku“ kojoj se sve otovrenije suprostavljaju i domaći i vanjski europski političari i njihova javnost.

Stranke vodeće koalicije u gradu-saveznoj pokrajini Berlin, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Kršćansko-demokratska unija (CDU) doživjele su velike gubitke na izborima za lokalni parlament u nedjelju dok je desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila veliki uspjeh ušavši u berlinski Senat.

Prema izlaznim anketama javnog servisa ARD sati SPD je osvojio 23,2 posto glasova što je 5,1 posto manje nego na prošlim izborima. CDU je osvojio 17,9 što je 5,4 posto manje nego na izborima prije pet godina i najslabiji poslijeratni rezultat na lokalnim izborima u Berlinu.

SPD i CDU više nemaju dovoljno glasova za većinu u Senatu. Prema prijašnjim najavama, najizglednija je koalicija SPD-a i stranaka Zeleni i Ljevica s dosadašnjim socijaldemokratskim gradonačelnikom Michaelom Muellerom na čelu lokalne vlade.

Stranke Zeleni i Ljevica osvojile su obje po 16 posto glasova a ponovni ulazak u berlinski Senat uspio je i Liberalno-demokratskoj stranci (FDP) s 6,5 posto glasova.

Stranka AfD, koja se na izborima isključivo profilira kao stranka protivnika izbjegličke politike Angele Merkel, na svojim je prvim izborima u Berlinu nakon osnivanja 2013., osvojila 11,5 posto glasova i osigurala oko 20 mjesta u Senatu.

Predsjednik AfD-a Joerg Meuthen rekao je kako njegova stranka “zna što građane trenutno muči”. “Trenutno je politika prema izbjeglicama i sigurnosna politika goruća tema kod građana i naša je dužnost građanima pružiti rješenja za teme koje ih najviše muče”, rekao je Meuthen.

Visoka izlaznost na ovim izborima (66%) najviše je koristila AfD-u kao tipičnoj protestnoj stranci. No velik dio birača, kako proizlazi iz analiza ARD-a, AfD-u je prešao iz CDU-a.

Procjenjuje se da će novi neuspjeh CDU-a i uspjeh AfD-a pooštriti sukobe na saveznoj razini između stranka demokršćanske Unije CDU/CSU. Bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU), koja s CDU-om na saveznoj razini tvori stranačku uniju, promjenu smjernica izbjegličke politike kancelarke i predsjednice CDU-a Angele Merkel postavila je kao uvjet za daljnju suradnju.

Glavni tajnik CDU-a Peter Tauber je nakon objavljivanja izlaznih anketa za neuspjeh CDU-a u Berlinu optužio CSU. “Kada se stranke Unije CDU/CSU međusobno svađaju, to sigurno ne pomaže na lokalnoj razini. Pogotovo ne ako uzmemo u obzir način na koji se trenutno ta svađa vodi iz smjera Muenchena”, rekao je Tauber aludirajući na kritike CSU-a.

Za CSU je ishod izbora u Berlinu još jedan dokaz da Angela Merkel i CDU moraju hitno promijeniti svoju izbjegličku politiku.

“To je drugi žestoki poziv na uzbunu u posljednja dva tjedna. Uniji prijeti trajni odlazak birača a ovaj trend prijeti trajnoj političkoj stabilnosti u zemlji. CDU i SPD se moraju okrenuti željama građana i napokon drastično ograničiti useljavanje i kontrolirati sigurnost u zemlji”, rekao je član predsjedništva CSU-a Markus Soeder.

CDU je na izborima za lokalni parlament u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Primorje prije dva tjedna doživio poraz prepustivši drugo mjesto u pokrajini AfD-u.

Angela Merkel je usprkos neuspjesima CDU-a i uspjesima AfD-a, što se doživljava kao jasna kritika izbjegličke politike vlade kojoj je ona na čelu, u više navrata odbacila zahtjeva za promjenom smjernica glede izbjegličke krize.

EU mora nastupati ujedinjeno te se povezati sa novim akterima u svijetu zbog sigurnosnih prijetnji, kaže Mogherini.

Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Evropske unije Federica Mogherini smatra da je opstanak Unije neizvjesniji nego ikada prije.

“U današnjem svijetu, punom izazova, EU treba da razmišlja strateški, da ima zajedničku viziju i nastupa jedinstveno. Ostvarenje ciljeva zbog kojih je EU osnovana, pa i sam njen opstanak, neizvesniji su nego ikada prije, a našim građanima je više nego ikada potrebna jača Unija“, rekla je Mogherini, a prenosi Hina.

Ona tvrdi da nova vanjskopolitička i sigurnosna strategija EU-a treba da nastavi s kombiniranjem “meke” i “tvrde” moći Unije, uz jačanje međusobne solidarnosti članica i nastavak saradnje sa NATO-om.

Mogherini je to napisala u članku objavljenom u nekoliko evropskih novina.

Šefica diplomatije EU-a i potpredsjednica Evropske komisije navodi da “EU mora da se poveže i s novim akterima u svijetu, jer nijedna članica sama ne može adekvatno da odgovori na nestabilnost i nove sigurnosne prijetnje“.

Integracija Evropljana

Ona je napisala da u situaciji sigurnosnih izazova u EU-u i njenom okruženju te Brexita, Evropljani moraju ponovno promisliti kako njihova integracija funkcionira.

“Prednosti EU-a su u kombiniranju ‘meke moći’ osnovane na vrijednostima i poštivanju ljudskih prava, jakoj diplomatskoj mreži širom svijeta, ali i saradnji s novim svjetskim akterima, te spoznaji da je iluzija smatrati kako u savremenoj međunarodnoj politici postoje oni koji stalno dobivaju i oni koji stalno gube“, istakla je Mogherini.

Kaže da je EU uvijek bila ponosna na svoju “meku moć”, ali  da su u savremenoj Evropi “meka” i “tvrda moć” usko povezane.

Upozorila je da se ponekad ispušta iz vida da  EU trenutno vodi 17 vojnih i civilnih mirovnih operacija u svijetu, od Afganistana do Konga.

“Svjesni smo da naše vrijednosti i prioritete najbolje ostvarujemo ako smo uključeni u međunarodni sistem utemeljen na uvažavanju mišljenja više strana i na pravilima, a ne na djelovanju svjetskih policajaca i usamljenih ratnika“, kazala je on.

Dodala je da su svi Evropljani kolektivno odgovorni za jačanje Evrope.

“Nesiguran svijet treba EU koja će biti  samosvjesnija i odgovornija, sa otvorenom i dalekovidnom vanjskom i sigurnosnom politikom. Nova globalna strategija pokazat će nam put prema Evropi koja zna stvarno brinuti za potrebe, nade i želje svojih građana, EU koja se gradi na uspješnom periodu mira koji traje 70 godina, prema EU-u koji je dovoljno jak da može pomoći u učvršćivanju mira i stabilnosti u našoj regiji i drugdje u svijetu”, zaključila je Mogherini.

Izvor: Agencije

Međunarodna zajednica priznala je pogrešku jer su uništili Jugoslaviju, sad smatraju da je financijski isplativije ponovo ju obnoviti.

 – Tad je Zapad bio mlad i naivan. Vjerovali smo da će uništavanje Jugoslavije pogodovati ostalim većim članicama EU, no dogodilo se obrnuto. Kina je postala iznimno jaka, Brazil se nameće kao novi igrač na svjetskoj sceni, a bivše članice Jugoslavije sada samo koče razvoj Europske Unije – poručio je Jose Manuel Barosso.

Javni dug zemalja bivše Jugoslavije iznosi 90 milijardi eura, dok je prije raspada Jugoslavije iznosio oko 20 milijardi. Te zemlje su nerazvijene, stalno traže nove kredite i ne pridonose razvoju kontinenta.

– Tko bi mislio da će rat, uništavanje, genocid i neimaština trajno oštetiti te zemlje. One sad nemaju nikakvo tržište, nikakvu potrošnju. Tolika je etnička netrpeljivost da nije ni jedinstveno tržište, koliko se samo novaca baca na birokraciju i prijevode. Jednostavno rečeno – oni su crna rupa kontinenta. Zato smatramo da ako se Jugoslavija opet ujedini, oprostit ćemo joj vanjski dug, što bi ju moglo vratiti na pobjedničke staze.

Europski parlament došao je do zaključka da sankcije protiv Rusije nemaju svrhu i najvjerojatnije će podržati inicijativu nacionalnih stranaka da ih ukinu, izjavio je viši francuski parlamentarac Thierry Marijani

Nacionalni i regionalni parlamenti Francuske i Italije odavno pozivaju nacionalne vlade na ukidanje sankcija Rusiji, navodeći da one nanose štetu lokalnom gospodarstvu.

Nedavno je belgijska Narodna stranka izazvala raspravu o europskim sankcijama u prijedlogu za nacionalni parlament.

Vidimo da mnoge članice europskih parlamenata počinju shvaćati da antiruske sankcije ne funkcioniraju i nisu učinkovite, rekao je Marijani, član odbora za vanjske poslove francuskog parlamenta.

Znam da će drugi parlamenti u Europi podržati prijedlog za ukidanje antiruskih sankcija, rekao je Marijani i dodao da je francuski parlament dao primjer ostatku Europe.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean Mark Ero izjavio je prošlog tjedna u Washingtonu da je Pariz voljan postupno ukidati sankcije koje su Rusiji uvedene 2014. godine, pošto su oba doma francuskog parlamenta to izglasala početkom godine.

Irska prati u stopu Islandu i uskoro će utamničiti bankare odgovorne za financijski slom 2008. godine

Polazeći od prošlogodišnjeg masovnog zatvaranja 26 bankara na Islandu, Irska će goniti CEO menađera Anglo Irish Banke, David Drumma (2005-2008), za 33 kaznene prijave.

Ovo uključuje dvije dodatne optužbe za urotu i prijevaru, te lažnog knjigovodstva koje se odnosi na 7,2 milijarde eura depozita plasiranih na računima Anglo Irish Banke, između ožujka i rujna 2008. godine.

16 od 33 optužbi se odnose na nezakonito odobravanje milijarde kredita prema (koje će se vratiti u Anglo Irish Banku) bogatim investitorima (njih 16), u pokušaju da umjetno sruše cijene dionica anglo irske banke prije kolapsa u prosincu 2008. godine.

Svaka od 33 kaznena djela nosi kaznu od 5 ili 10 godina, osim jednog za zavjeru i prijevaru, koja ima “neograničenu kaznu zatvora”, pod irskom zakonu.

Prema Cape Cod Timesu, Anglo Irish Banka je nacionalizirana u siječnju 2009. godine, ali je financijska kriza prije i nakon nacionalizacije uništila gospodarstvo Irske, a građani su bili prisiljeni snositi troškove 32 milijarde dolara za pokrivanje duga i vraćanje depozita investitorima.

Slom gospodarstva prisilio je Irsku da zatraži od EU i MMF-a bailout kreditnog paketa u vrijednosti do 77 milijarde funti u studenom 2010. godine.

Muslimanski radikali, ISIS-ovi nasilnici i simpatizeri vukovi samotnjaci napadaju po cijeloj Europi

“Bombaši samoubojice.” “Napad sjekirom u vlaku.” “Fatalni napad mačetom na trudnicu.” “Odrubljivanje glave svećeniku.” “Pucnjava u trgovačkom centru”.

Sve se to dogodilo nakon masakra u Nici u kojem je vozilo gazilo stotine ljudi na promenadi. Ima li kraja tom ludilu?

Nitko nije došao u pomoć europskim narodima kada su se oni pobunili na bestidan način na koji izbjeglice sa Bliskog Istoka odlučno ulaze u zemlju, dok se bezbroj žena siluje i kulturni sukobi dosežu vrhunac, a mnoga područja su postala preopasna za slobodno kretanje.

Sada, muslimanski radikali, nasilnici ISIS-a i simpatizeri vukovi samotnjaci napadaju po cijeloj Europi. I to se događa tako brzo da mediji ne mogu sve to pokriti; ljudi nemaju pojma koliko se nasilje brzo širi.

Masovno ubijanje i šokantne terorističke akcije su postali uobičajena pojava – a događaju se sada svakodnevno.

EU se suočava sa sveopćim ratom protiv stranih osvajača koji biraju nasumične ciljeve i potiču kaos, a vlada je spremna pokrenuti policijsku državu u očajničkom pokušaju da kontrolira taj kaos.

Mediji prenose: “Teroristički divljaci opet udaraju Europu … Doista, to je posebno strašna – katoličkom svećeniku odrubljena glava usred mise.”
Najnovija izvješća su se utopila u poplavi krvavog nasilja – postoji više smrtonosnih napada koje zaista nitko više ne može pratiti, da se itko više osjeća sigurnim u ideji da se neće uskoro ponoviti.

Vremenska crta napada:

26. srpanj – Svećenik pogubljen u Rouenu
26. srpanj – Liječnik upucan u Berlinu
24. srpanj – Trudna žena ubijena mačetom u Reutlingenu
24. srpanj – Bombaš se raznio, ozlijedio 15 ljudi (i navodno ubio 2) u Ansbachu
22. srpanj – Pucnjava u Munchenu – 9 ubijenih
18. srpanj – Sjekirom u vlaku teško ranio 5 ljudi u mjestu Wurzburg
14. srpanj – Napad kamionom u Nici – 84 ubijenih
22. ožujak – Bombaški napad u Bruxellesu – 32 ubijena
13. studeni – Masakr u Parizu – 130 mrtvih

Dakle, Europa je tako intenzivno bombardirana s napadima, da službenici doslovno upozoravaju građane u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama da očekuju napade svaki dan:

“Njemački ministar unutarnjih poslova rekao je svojim građanima da “očekuju napade”. Manuel Valls, francuski predsjednik, rekao je njegov narod treba “naučiti živjeti” sa slučajnim masovnih ubojstavima i terorističkim napadima.”

RT je prenio detaljniju izjavu:

“Cijela EU, s Njemačkom kao njezinom žarišnom točkom je meta međunarodnog terorizma. Zato smo sada već neko vrijeme u ozbiljnoj situaciji i moramo očekivati napade u malim skupinama radikaliziranih usamljenih napadača u Njemačkoj”, rekao je de Maiziere.

Njemačka, koja je glasovala prošle godine za izdavanje ovog odobrenja, priprema se koristiti svoju unutarnju vojsku, kao i povećanje policijskih snaga, u slučaju terorističkih napada velikih razmjera.

Stvari su postale vrlo ozbiljne.”

Tijekom konferenciji za novinare, Seehofer je rekao da je Njemačka suočena sa “novim dimenzijama terora”, a Bavarski ministar unutarnjih poslova je najavio da će se povećati brojsnost policijskih redova u državnom vrhu.

Hermann je također sugerirao da se njemačka vojska (Bundeswehr) može koristiti za pomoć policiji u rješavanju glavnih terorističkih prijetnji. Rasprava traje o tome da li bi implementaciju Bundeswehra u zemlji, trebali pričekati “dok se sljedeći napad se dogodi”, naglasio je on, prenosi General-Anzeiger.

Zastupnici u Berlinu također razmatraju mogućnost uspostave “postrojbi pričuvnog sastava” kao pomoć policiji u unutarnjim kriznim situacijama, njemački medij Bild je izvijestio, pozivajući se na svoje izvore.

U srpnju, Njemačka odobrila novi vojni plan pod nazivom “Bijela knjiga”, koja omogućuje korištenje njemačke vojske unutar zemlje u slučaju velikih terorističkih napada.

Dužnosnici u Njemačkoj se sada također zalažu za veće kontrole i projekcije za tražitelje azila. “Moramo znati tko je u našoj zemlji”, rekao je Seehofer prije par dana.

“Vi morate ozbiljno razmisliti o tome kako postupati prema takvim osobama, ako oni krše zakone ili predstavljaju prijetnju”, rekao je za Süddeutsche Zeitung, dodajući da se zemlja ne može povući teror iz osjećaja “razboritosti.”

Guverner Bavarske kaže da je islamski terorizam već “stigao”.

Europa se sprema biti mnogo drugačije mjesto, a to je zaraza i može se proširiti u Sjedinjene Američke Države, također.

AUSTRIJA OBEĆALA MAĐARIMA DA ĆE NA NJIHOVU GRANICU SA SRBIJOM POSLATI VOJNIKE I POLICAJCE

Mađarski premijer Viktor Orban izrazio je danas zadovoljstvo aktualnom zaštitom granice prema Srbiji, ocijenivši da je ona“hermetički zatvorena” za ilegalne migrante koje čini 99,5 posto ljudi muslimanske vjeroispovijesti i većinom muškaraca sa Bliskog istoka.

On je, nakon razgovora s austrijskim kancelarom Christijanom Kern u Budimpešti, istaknuo je da nitko više ne može, zahvaljujući nadzoru u kojem sudjeluje 8.000 vojnika i policajaca, ilegalno ući u Mađarsku.

Glavna tema razgovora dva premijera bilo je predstojećesudjelovanje austrijske policije u zaštiti mađarsko-srpski granice.

Austrija će, kako je, na zajedničkoj konferenciji za novinare, prenio Kern, uskoro uputiti 20 policajaca.

Također je dodao da se razmišlja i o proširenju suradnje u ovom području uz uključenje vojske Austrije.

Austrijski vojnici, prema njegovim riječima, mogli bi preuzeti humanitarni rad, to jest pomoći u uspostavi infrastrukture.

Dvije strane su se usuglasile da treba uključiti i nevladine organizacije.

Kern je podvukao da je podrška Austrije na mađarsko-srpske granici u suglasnosti s Konvencijom o ljudskim pravima.

Orban je kritizirao Europsku komisiju, istaknuvši da je zbog zahtjeva iz Bruxellesa došlo do zatvaranja prihvatilišta za tražitelje azila, zbog čega mnogi, odmah nakon podnošenja molbi, nestanu iz Mađarske.

To je, kako je objasnio, razlog što i dalje oko 200 migranata tjedno iz Mađarske dospijeva u Austriju.

Mađarska, prema njegovim riječima, na temelju aktualnog zakona nema sredstva koja bi zadržala te ljude.

Kern je izrazio nadu da će se stanje stabilizirati i čak smanjiti broj izbjeglica kroz mjere koje će biti poduzete u zajedničkom nadzoru mađarske granice.

Do kraja kolovoza, početkom rujna, kako je dodao, vidjet će se da li to donosi rezultate.

Posjet Kerna Budimpešti, međutim, nije donijela nikakve novine po pitanju spora oko povratka “Dublinskih slučajeva”.

Budimpešta odbija prihvatiti “Dublinske slučajeve” iz Austrije, pošto su te osobe, kako ističe mađarska vlada, ušli na tlo EU najprije u Grčkoj, te je ona nadležna za te osobe.

Mađarska je, međutim, kako je kazao spremna preuzeti građane sa zapadnog Balkana i da ih poslije odmah vrati u zemlje porijekla.

“U ovom slučaju je Njemačka došla na red, kao što je bila na redu Francuska, kao što je bila Belgija. Ovo u Njemačkoj će se nastaviti, biće još ozbiljnije. Nastavit će se iu Zapadnoj Europi, bojim se da ni Zapadni Balkan neće biti pošteđen”

Nemoguće je oslanjati se isključivo na NATO i očekivati da vojske država budu razvijene i sposobne brane građane

Ranije su teroristi imali uske nacionalne interese, danas teroristi ostvaruju neke geopolitičke i geostrateške ciljeve.

Migrant iz Sirije aktivirao bombu u ruksaku nedaleko od mjesta održavanja glazbenog festivala u Ansbahu u Bavarskoj – najnovija je vijest iz Njemačke. Najmanje desetoro osoba izgubilo život kad je nepoznati napadač otvorio vatru u trgovačkom centru Olimpija u Münchenu, vijest je, također iz Njemačke, od prije neki dan.

Još ranije imali smo vijesti o terorizmu i stravične slike iz Belgije. Krajem prošle godine u terorističkim napadima diljem Pariza i masakru u dvorani Bataklan ubijeno je 129 ljudi, povrijeđeno 352, a francuski specijalci neutralizirali su napadače koji su u koncertnoj dvorani ubili 120 taoca.

Dakle, pošast terorizma je pod našim prozorima? Čini se da nigdje nije sigurno. Ponovo se, kao prije godinu dana, publiciraju priručnici – “Kako se spasiti od terorista”. Da li je moguće pronaći lijek protiv ovog zla, i ako jeste, koji su recepti?

Americi i Turskoj odgovara nestabilnost Europe

Dževad Galijašević, član ekspertskog tima Jugoistočne Europe za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, konstatira za Sputnjik da se protiv terorizma ne može boriti na način koji je demonstrirala kancelarka Njemačke Angela Merkel, odnosno tako što će umirivati javnost priopćenjima o njihovoj navodnoj sigurnosti.

“Ako Njemačka nije svjesna američkih interesa da Njemačka bude nestabilna, ako Njemačka nije svjesna turskih interesa da Njemačka bude nestabilna – kako bi Turska rješavala svoje probleme, onda Njemačka ne razumije ozbiljnost sigurnosnih prilika u kojima se nalazi”, tvrdi Galijašević.

U ovom trenutku, konkretizira on, i Turskoj i Americi odgovara ovakva nestabilnost Europske unije. Naime, prema Galijaševićevim mišljenju, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi počistiti američku infrastrukturu u svojoj zemlji i ne želi da mu smeta Njemačka kao američki partner u tome. S druge strane Amerika, ističe on, strahuje od promjene geopolitičke strategije Turske, okretanja Rusiji, Egiptu, Iranu, pa i Njemačkoj.

Za profesora na Fakultetu političkih znanosti i stručnjaka za pitanja terorizma Dragana Simeunovića nije svaki akt političkog nasilja neminovno i akt terorizma.

“Mogući su i akti političkog nasilja koji su odista politički i vjerski motivirani, ali i akti nasilja koji nisu nastali na temelju političkih motiva mogu predstavljati oblik političkog nasilja ukoliko uzrokuju političke posljedice”, pojašnjava Simeunović.

Opći sigurnosni koncept bujanja terorizma

“Terorizam je uvijek geopolitička kategorija”, kategoričan je Dževad Galijašević. On podvlači da negiranje značaja i uloge zapadnih obavještajnih službi – znači da nisu razumjeli ovaj fenomen.

“U ovom slučaju je Njemačka došla na red, kao što je bila na redu Francuska, kao što je bila Belgija. Ovo u Njemačkoj će se nastaviti, biće još ozbiljnije. Nastavit će se iu Zapadnoj Europi, bojim se da ni Zapadni Balkan neće biti pošteđen”, jasan je Galijašević.

Ne može se, tvrdi on, zanemariti opći sigurnosni i obrambeni kontekst u kojem se ovakve pojave dešavaju. A sve se, precizira, događa u kontekstu snažnih pokreta NATO trupa, ratobornog NATO-a, ustanovljavanja nekih bataljona u pojedinim državama, oživljavanja raketnih štitova u državama Europe, slanja vojske u Poljsku, Litvu, Latviju, Estoniju, pokušaja da se Rusija okruži i pokušaja da se izazovu konflikti širih razmjera.

“Pazite, kad imate ovakve pokrete trupa, vi imate snažno djelovanje obavještajnih i vojnih i civilnih službi, a istovremeno te službe nemaju nijednu informaciju o tome da se priprema teroristički akt, da netko godinu dana planira akt, da su građani na ulici nezaštićeni i da mogu stradati “, kategoričan je Galijašević.

Ima li lijeka? Što je rješenje?

Profesor Dragan Simeunović, kao prevenciju, predlaže kombinaciju dva metoda. Generalna rješenja koja se tiču svih su neophodna i bez njih se ne može.

“Individualna prevencija podrazumijeva da se što točnije napravi popis osoba koje su mogući ekstremisti i da se putem digitalne forenzike jedan broj lica detektira. Oni koji neki period intenzivno posjećuju i sajtove koji su islamistički ili pak kontaktiraju s osobama i organizacijama, ili preko društvenih mreža izražavaju potporu islamskim ekstremistima ili teroristima”, pojašnjava Simeunović.

S druge strane Galijašević ističe da prvo moraju biti otklonjeni svi uvjeti koji pomažu izvođenje ovakvih akcija. I tu, kako tvrdi, dolazimo do osnovne slabosti, ukupnog sigurnosnog sustava EU.

Žrtvovali su vlastitu sigurnost, kako kaže, u ime neke kolektivne zajedničke sigurnosti. Uništili su koncept nacionalne sigurnosti, a nacionalne sigurnosne agencije su izgubile smisao zato što razmjenjuju podatke i sa onima koji u datom momentu mogu imati drugačije interese i sigurnosne i političke i svake druge.

“Dakle, ne možete braniti zemlju ako nemate čvrsto i jasno definiranu granicu u kojoj vaš sigurnosne agencije djeluju, ako vaš zakonodavstvo rasplinjuje odgovornost u nekom širem kontekstu i smislu. Prvo morate imati sigurnosne agencije, jasnu odgovornost unutar određenog prostora”, tvrdi Galijašević i pita kako unutar Schengenskog sporazuma otvorenih granica možete jamčiti nacionalnu sigurnost samo Nijemcima.

Ne možete se, dodaje on, u obrambenom smislu osloniti isključivo na NATO i očekivati da vaše vojske budu razvijene i sposobne vas brane, ne možete se oslanjati na zajedničke sigurnosne službe vaših NATO partnera kad znate da vam ekonomski interesi nisu uvijek isti.

Ranije su teroristi imali uske nacionalne interese jedne etničke grupe da dođu do slobode i terorističkom akcijom. Danas pak terorizam, kako kaže Galijašević, postaje akcija kojom i određene zapadne službe ostvaruju neke svoje geopolitičke i geostrateške ciljeve.

Danas kad govorimo o terorizmu govorimo o transnacionalnim organizacijama, interkontinentalnim organizacijama koje ne biraju mete, koje čak najviše napadaju nebranjene mete. Dakle, terorizam je planetarna prijetnja. Zato je možda najbolje da se rješava na razini UN.

HRT doznaje kako se u šoping centru nalazi i nekoliko Hrvata te kako je u tijeku akcija pretraživanja cijelog centra.

U  trgovačkom centru Olympia u Münchenu došlo je do pucnjave. HRT javlja kako u centru ima i hrvatskih državljana. Izvještaji govore kako je područje oko trgovačkog centra u okrugu Moosach blokirano, javlja BBC.

Policija navodi kako je više napadača.

Tijek događaja pratite na dalicom.eu

19.42 – Bild javlja da je Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo smrt tri osobe. Policija vjeruje kako je u pitanju više napadača.

19.37 Osoblje u šoping centru skriva se u zgradi, otkrio je jedan od zaposlenika centra Reutersu za vrijeme telefonskog poziva.

“Čulo se više pucnjeva, ne mogu reći koliko, ali puno njih. Svi ljudi koji su se nalazili pred centrom utrčali su unutra, vidio sam samo jednu teško ranjenu osobu na podu. Skrivamo se u skladištima, policija još nije došla do nas”, kazao je.

19.34 N-TV javlja kako je došlo do pucnjave i na velikom trgu Karlsplatz koji se nalazi oko pet kilometara od trgovačkog centra. Die Welt također javlja o toj pucnjavi.

9.33 Reporter njemačke televizije Eckard Kwerner opisao je policijsku akciju.

“Policija je ogradila prilaze šoping centru, svugdje su raspoređene sigurnosne snage. Ogroman broj policajaca je na terenu, nose duge cijevi, pancirke, kacige. Helikopter nadlijeće područje”, kazao je, prenosi BBC.

Podsjetimo, Glasnogovornica policije je rekla da je riječ o “velikoj akciji”. AFP javljada je jedan čovjek mrtav, a da je 10 ljudi ozlijeđeno. Sueddetsche.de javljaju da je ubijeno više ljudi, a pozivaju se na policijske izvore. 

HRT doznaje kako se u šoping centru nalazi i nekoliko Hrvata te kako je u tijeku akcija pretraživanja cijelog centra.

Svjedoci kažu da ima ozlijeđenih. Tvrde da je u trgovački centar upao muškarac i počeo pucati. Navodno je do pucnjave došlo u drogeriji, a iznad šoping centra prelijeću policijski helikopteri. Četvrt Moosach navodno je u potpunosti blokirana, ali zasad nema detaljnijih informacija.

Počinitelj u shopping centru je je, prema tvrdnjama svjedoka, pucao oko sebe u kafiću te na stanici podzemne željeznice, piše BR24.

Policija je pozvala stanare okolinih zgrada da ne izlaze iz svojih domova.

 

Mađarski premijer Viktor Orban krivi Europsku komisiju za krizu u Europskoj uniji i poziva države članice da povuku ovlasti iz ruku Bruxellesa

Orban, u uvodniku koji će u cjelini biti objavljen u izdanju njemačkog lista “Frankfurter Allgemeine Zeitung” u ponedjeljak, poziva da se stavi točka na “idealiziranje europskog projekta” i ukazuje na izlazak Velike Britanije iz EU kao na dokaz o propustima Europske komisije.

Mađarski premijer u tekstu kaže da je kriza u EU nastupila zbog otvaranja granica 28-članog bloka i prekomjernih troškova nekih država članica “uz prešutno odobrenje” Povjerenstva, za koju tvrdi da je trebao spriječiti i jedno i drugo.

Oba najveća europska postignuća, zajednička valuta i jedinstveno tržište koje je zaštićeno Schengen zonom, nalaze se u opasnosti, upozorava Orban i dodaje da je osobno pomogao u spašavanju Europe i načina života svog naroda tako što je zatvorio granice Mađarske za migrante.

Mađarski premijer u uvodniku ističe da bi ravnoteža moći unutar EU trebala promijeniti u korist nacionalnih država nad europskim institucijama.

Orban je izazvao bijes predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera kada je odbio prihvatiti njegov prijedlog o sustavu kvota za naseljavanje migranata koji stižu u Europu, podsjeća francuska agencija, dodajući da je Orban najglasniji istočnoeuropski protivnik prijemu muslimanskih migranata.

NJEMAČKI LISTOVI UKAZUJU DA SE BREXIT DOGODIO NA 25-GODIŠNJICU ODCJEPLJENJA HRVATSKE I SLOVENIJE

Povodom konferencije o Zapadnom Balkanu u Parizu, neki njemački listovi su se zamislili nad mogućnostima prijema zemalja bivše Jugoslavije u Europsku uniju nakon “Brexit”.

“Nije lijep osjećaj željeti nešto što drugima više ne valja. Šnitu kruha od jučer – ili Europsku uniju”, piše novinarka Süddeutsche Zeitunga Nađa Pantellé:

“Tako to trenutno izgleda na Balkanu. I pored toga što su Britanci okrenuli leđa Bruxellesu, tamo sada dižu dva prsta. Pristup EU? Da, molim! Šefovi vlada Srbije, Albanije, Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore upravo su još jednom naglasili da bi rado postali dio Unije. To možemo smatrati za dobru ili za lošu vijest.

Ona se može tumačiti kao znak slabosti EU koja privlači još samo one koji jedva mogu samostalno stajati: ekonomski slabe i politički labilne zemlje Jugoistočne Europe. Ili se može tumačiti kao znak snage, jer većinu građana na Balkanu više privlače zapadna obećanja o blagostanju od prednosti koje nudi Rusija.”

“Ekonomska atraktivnost Europe je za zemlje izvan Zajednice nepromijenjena – što, uostalom, nije nevažan argument u taboru Brexita koji time objašnjava svoju želju za izolacijom.

On smatra da socijalni doseljenici s Istoka ugrožavaju radna mjesta i kulturu Zapada: ovdje dobra stara Europa s novcem i višim vrijednostima, tamo – šugava Europa betonskih stambenih blokova, puna sirotinje. Ako Istok dođe, moramo van iz sustava […] I siromašnije zemlje imaju želje i ideale koji sežu malo dalje od stvaranja radnih mjesta.

Kada jedan Srbin ili Bošnjak želi u EU, onda to želi ne samo da bi na kraju mjeseca imao više novca na računu u banci, već i zato što je sjećanje na slom jedne druge unije još svježe. Kada su Britanci glasali za istupanje iz EU, bilo je to gotovo točno na 25. godišnjicu odcjepljenja Hrvatske i Slovenije od Juguslavije. Vlada u Beogradu je građanima krvavo naplatila tu odluku da postanu nezavisni”, piše Süddeutsche Zeitung.

“Neke od reakcija i diskusija u današnjoj europskoj kući podsjećaju na početke raspada multietničke države (Jugoslavije) prije 25 godina”, primjećuje i novinar Erich Ratfelder u svom tekstu za berlinski list Tageszeitung, u kome podsjeća da su na Balkanu“nacionalne mobilizacije pratile histerija i laži koje su uspješno posijali nepovjerenje među etničkim skupinama.”

Svi strukturni i ekonomski problemi društva objašnjavano su krivnjom drugih.

Tako je bilo i sa strahom za radna mjesta i sa borbama za raspodjelu dobara u državama. Oživjeli su nacionalistički mitovi, baš kao i čežnja za prošlošću koja je proglašena herojskom. Skretanje udesno i propagandne kampanje su naposljetku doveli do mržnje i spremnosti na rat.”

“Obećanje zvano Europa znači i ograničavanje moći vlastite korumpirane i nesposobne elite. Jedan primjer europeizacije Balkana je i to što su pred ulazak Hrvatske u EU tamo visoki državni dužnosnici i bivši premijer dospjeli u zatvor (Sanader). Elite ni u kom slučaju nisu tako oduševljene Europom kao građani, čije mišljenje, međutim, moraju uvažavati.

S obzirom na hrvatsko iskustvo, veliki dio rukovodilaca je, doduše, postao vrlo oprezan kada je riječ o približavanju Europskoj uniji. Ti birokrati su spremni pokloniti pažnju i agitirati drugim zemaljama.

Putinova ofanziva na Balkanu je počela 2006. Njegova želja da Srbiju otvoreno privuće na svoju stranu, nije ostvarena. Ali, ruski utjecaj u Srbiji i Republici Srpskoj se ne smije podcijeniti, prije svega zbog podrške nacionalističkoj politici u Vijeću sigurnosti”…

“Traženje autoritarnih rješenja za krize u vlastitim društvima, umjesto kretanja trnovitim putem demokratizacije, za neke od balkanskih političkih moćnika postaje sve interesantnija alternativa – prije svega zato što su na pozornicu stupili i drugi autoritarni igrači.

Turska već godinama pokušava ponovo učvrstiti svoj utjecaj na Balkanu, dijelu Europe kojim su Osmanlije vladale stoljećima. Centar tih nastojanja je Sarajevo. Tako konzervativna politika turskog režima ima podršku niza novoosnovanih privatnih sveučilišta.

Ali krajnji cilj nije samo ostvarivanje utjecaja na balkanske muslimane već na sve države. Tome treba dodati investicije turskog kapitala na čitavom prostoru. Turska nacionalna ideologija je čak proširena: Turci i Bošnjaci su ista nacija, kažu sada u Ankari. Ali i zemlje Perzijskog zaljeva šire svoj utjecaj na Balkanu i prije svega u Bosni i Hercegovini. Milijarde uložene u turizam prati podrška islamističkih skupina i političara.”

“Upravo je Velika Britanija bila ta koja je, zajedno s Njemačkom, željela jaču europeizaciju u centru Balkana, u multietničkoj državi Bosni i Hercegovini, u kojoj tradicionalno kulminiraju svih napetosti regije. Nakon odluke Britanaca da napuste EU, tu ulogu ima samo Njemačka … “, piše između ostalog dnevnik Tageszeitung.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) plaćala je Rumunjskoj “milijune dolara” za otvaranje tajnih zatvora na teritoriju te zemlje, izjavio je odvjetnik Amit Sing pred Europskim sudom za ljudska prava

Singh je u obraćanju pred sudom govorio u korist optužbe da je Rumunjska dozvolila američkoj obavještajnoj agenciji da muči osumnjičene za terorizam u okviru programa tajnih izvršitelja naloga administracije predsjednika George Busha.

Singh je pred sudom rekao da su u od 2003. do 2005. godine postojali zatvori CIA-e uz “pristanak ili prešutno odobrenje zvanične Rumunjske”, prenosi AP.

Pravni zastupnik rumunjske Vlade Kartinel Brumar osporava ove tvrdnje “nedostatkom dokaza za odgovornost Rumunjske”.

On je izjavio da je njegov klijent, porijeklom iz Saudijske Arabije, Abd el Rahim el Nashiri, bio okovan, da je nad njim vršeno fizičko i seksualno zlostavljanje u zatvoru CIA-e u rumunjskoj prijestolnici 2004. godine.

“Amnesty International” je ovo ročište nazvao “prekretnicom u odgovornosti”.

Mnogi Britanci koji žive u Belgiji rade za institucije Europske unije i NATO-a u Bruxellesu

Belgija od Britanaca dnevno dobiva stotine zahtjeva za belgijskim državljanstvom nakon što je prošlog četvrtka Velika Britanija odlučila izaći iz Europske unije, objavili su službenici.

Gotovo 24 tisuće Britanskih državljana živi u Belgiji, a trećina ih je u Bruxellesu, gdje mnogi rade za institucije EU-a i NATO-a čija su sjedišta u tom gradu.

Dominique Dufourny, gradonačelnica bruxelleskog okruga Ixelles, rekla je kako je u zadnjih par dana 40 ljudi došlo prikupiti potrebne dokumente.

“To ne staje. Neki čekaju informacije od 7.30 ujutro”, rekla je Dufourny.

Drugi bruxelleski okruzi također javljaju o velikom broju Britanaca koji traže informacije o belgijskom državljanstvu.

U lokalne vladine urede u bogatim predgrađima Uccle i Woluwe Saint Lambert stiglo je oko 50 zahtjeva.

“Inače nas rijetko netko traži informacije o državljanstvu”, rekla je glasnogovornica Woluwe Saint Lamberta, istaknuvši kako se od petka “dogodila eksplozija”.

Za dobivanje belgijskog državljanstva potrebno je živjeti i raditi u toj državi više od pet godina, te poznavati osnove barem jednog od njezina tri službena jezika – nizozemskog, francuskog ili njemačkog.

Oni koji nisu nikad radili moraju u Belgiji živjeti barem 10 godina, te dokazati da su se do neke razine integrirali u belgijsko društvo.

Broj Britanaca koji žive u nekoj drugoj državi članici EU-a je 1,3 milijuna, dok u Velikoj Britaniji živi oko 3 milijuna stranih državljana EU-a.

Nakon usvajanja dokumenta o stvaranju „Superdržave“ ponuđeni usuglašeni dokument bi ponudili ostalim članicama Europske unije u vidu ultimatuma koji moraju prihvatiti takav kakvim su ga osmislili 6 „naddržava“ članica Europske unije.

Donosimo izvatke iz dokumenta koji je nacrt daljnje federalizacije Europske unije, čiji su autori njemački i francuski ministri vanjskih poslova.

  • S obzirom da je odlučivanje o ekonomskoj politici unutar EMU-a sve više u domeni zajednickih odluka, državljani opravdano očekuju kako će sebi vratiti kontrolu kroz iznad-državne institucije odgovorne njima.
  • Njemačka i Francuska bi morale osnovati grupu spremnu voditi po ovom pitanju.
  • Buduća arhitektura eura neće biti isključivo temeljena samo na pravilima, niti na pukim političkim odlučivanjima, niti će biti usmjeravana isključivo tržišnim silama, nego će svaki korak u produbljivanju EMU-a uključiti sve ove dijelove sinhronizirano.

Citirano je samo dio dokumenta na 9 stranica koji je BBC objavio, a koji daje naslutiti da su federalisti odlučili ubaciti u petu brzinu i staviti ostvarenje europske superdržave pred gotov čin. Dokument pod originalnim nazivom „A strong in a world of uncertainties“ – Jaka Europa u svijetu neizvjesnosti (hrv.) koji su sastavili ministri vanjskih poslova Njemačke i Francuske iznosi ideju modela zajedničke europske sigurnosti i migracijske politike te jačanje gospodarske konvergencije.

Kao što smo već pisali u analizi  dokument u mnogim točkama najavljuje ukidanje suvereniteta država članica i njegovo seljenje na institucije EU-a. Kako bi bila jasnija pozadina dokumenta i događaji koji su uslijedili, ponovno ćemo prenijeti kronologiju događanja prije i nakon njegovog stvaranja. Očito je da je taj dokument Njemačko-Francuski odgovor na “Brexit” i da je stav ministara vanjskih poslova tih zemalja kako treba ubrzati federalizaciju Europe.

Iz dokumenta, ali i sastanaka nakon njegovog stvaranja jasno je da su Njemačka i Francuska odlučile nametnuti svoju viziju Europske unije i o njoj obavijestiti druge članice. Kako je Europska unija građena na drugim principima, na jednakopravnom odlučivanju ovaj potez će dovesti do daljnjeg fragmentiranja i stvoriti kod drugih zemalja sumnju u projekt EU-a jer je uveden presedan da se planovi usklađuju u zatvorenom krugu zemalja, a onda se iznose ultimativno pred ostale.

Kada je nacrt dokumenta pripremljen, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier sazvao je na sastanak u Berlinu, subota, 25. lipnja 2016. godine ministre vanjskih poslova Francuske, Nizozemske, Belgije, Italije i Luksemburga, odnosno sastanak 6 država osnivača prvobitne Europske zajednice na kojem su dokument o načinu uređenja Europske unije. Nakon usvajanja dokumenta o stvaranju „Superdržave“ ponuđeni usuglašeni dokument bi ponudili ostalim članicama Europske unije u vidu ultimatuma koji moraju prihvatiti takav kakvim su ga osmislili 6 „naddržava“ članica Europske unije.

Nakon saznanja za održavanje sastanka ministara vanjskih poslova u užem 6-eročlanom formatu. estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves je prvi reagirao te iskazao nezadovoljstvo načinom na koji su njemački ministar vanjskih poslova i 5 drugim ministara bez znanja ostalih država članica EU održali sastanak na kojem su raspravljali o njemačko-francuskom dokumentu. Na prigovor estonskog predsjednika, njemački ministar Steinmeier je izjavio da će o zaključcima održanog sastanka upoznati baltičke države Estoniju, Letoniju i Litvu te također članice Višegradske grupe.

U Pragu je održan sastanak ministara vanjskih poslova Višegradske grupe i ministra vanjskih poslova Njemačke obzirom da Češka predsjeda do 30. lipnja Višegradskom grupom. Na tom sastanku je njemački ministar predstavio francusko-njemački dokument „Jaka Europa u svijetu nesigurnosti“. Predsjedavajući češki ministar vanjskih poslova Ludomir Zaolarek upoznao je javnost sa zaključcima sastanka te istakao da su se svi sudionici složili kako se mora pokušati naći zajedničko rješenje koje će zadovoljiti svih 27 članica Europske unije.

Poslije sastanka u Pragu, poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski je izrazio zabrinutost i najavio da će zemlje Višegradske grupe uskladiti stajališta na sastanku Višegradske grupe te je upoznao javnost s detaljima njemačko-francuskog plana stvaranja „Superdržave“ kojim se ograničavaju suvereniteti članica Europske unije te se stvara jedna nova „Superdržava“ u kojoj članice ne bi smjele imati svoju nacionalnu vojsku, nacionalnu središnju banku, vlastitu poreznu politiku niti bi mogle odlučivati o zaštiti državnih granica te o migrancijskoj politici na razini svoje države.

Orginalni dokument možete vidjeti ovdje.

NAKON što su tijekom vikenda i jučer pripremali teren za pokretanje postupka izlaska Velike Britanije iz Europske unije, danas su se sastali šefovi 27 država članica.

Na izvanrednom zasjedanju prvo će se sastati Europski parlament, koji bi trebao donijeti rezoluciju i pozvati Britance da što prije aktiviraju članaka 50, te ih upozoriti da parlament ima pravo veta na bilo koji novi sporazum između Britanije i EU. Paralelno sa zasjedanjem Parlamenta, počinje i dvodnevni izvanredni EU summit, na kojem bi David Cameron trebao objašnjavati situaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon referenduma.

Europsko vijeće održat će radnu večeru, a sutra će se 27 članica sastati kako bi raspravile političke i praktične implikacije referenduma, te budućnost članica bez Britanije.

Juncker licemjeru Farageu: Zašto ste ovdje?

Agencija Reuters javlja da su se uoči izvanredne sjednice u Europskom parlamentu susreli predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i Farage te da su kratko i naizgled prijateljski popričali i zagrlili se.

Juncker se, međutim, tijekom izlaganja na plenarnoj sjednici okrenuo zastupnicima UKIP-a i upitao ih zašto su tu. “Moramo poštovati britansku demokraciju i to kako se izjasnila (na referendumu)”, rekao je Juncker u govoru koji su pljeskom pozdravili zastupnici UKIP-a.

“Ovo je posljednji put da ovdje plješćete… i donekle sam iznenađen što ste ovdje. Borite se za izlazak. Britanci su glasovali za izlazak. Zašto ste ovdje?”, rekao je Juncker prekinuvši čitanje svog napisanog govora.

Farage sada traži dobre odnose s EU

Podsjetimo, Nigel Farage, snažan zagovornik Brexita, izjavio je da Velika Britanija želi biti dobar prijatelj i trgovački partner preostalih članica Europske unije nakon što Britanija izađe iz EU-a.

“Dobili smo rat. Sada trebamo dobiti mir”, rekao je Farage novinarima uoči izvanredne sjednice Europskog parlamenta posvećene ishodu britanskog referenduma. “Mi želimo biti dobri prijatelji, dobri susjedi, dobri trgovinski partneri”.

Farage je rekao da bi Britanija trebala što prije otići, ali da taj proces treba biti prijateljski. Dodao je da bi Britanija, zbog veličine njezinog gospodarstva i bliskih veza s ostatkom EU-a, trebala dobiti povlašteni sporazum.

“VEĆ JE REALIZIRAN KATASTROFALNI SCENARIJ KOJEG SU SE MNOGI PRIBOJAVALI”

Izlazak velike Britanije iz Europske unije čini njen raspad praktičnno neizbježnim – ocijenio je američki investitor i financijski špkulant George Soros.

U autorskom tekstu napisanom za Project Syndicate, on dodatno upozorava:

“Sada je katastrofalni scenarij, kojeg su se mnogi bojali, već realiziran jer je raspad Unije postao praktično neizbježan. Velikoj Britaniji, na kraju krajeva, može biti relativno bolje bez EU, može postati još prosperitetnija. Ali, može joj biti i gore. U svakom slučaju, njena ekonomija i narod će poprilično stradati u bliskoj i sredoročnoj perspektivi”.

Soroševa tvrtka Quantum zaradila je za ni više ni manje u 40 godina postojanja rekordnih 35 milijardi dolara. Ni jedan drugi hedge-fond nije toliko.

Samo na hipotekarnoj krizi u SAD prije osam godina – Soros je za dvije godine zaradio oko milijardu dolara.

Soroševi fondovi se sumnjiče i optužuju za financiranje smjena vlasti u cijelom nizu država.

On sam ne poriče da je novcem pomogao “narančastu revoluciju” u Ukrajini izvedenu 2004-te goine, kao i euromajdan u Kijevu koji je započeo krajem 2013-te, a završio se državnim prevratom u veljači iduće godine.

Ukrajinski predsjednik Petar Porosenko uručio je Sorosu Orden Slobode. Za – kako je napisao u obrazloženju – “zasluge za jačanje međunarodnog autoriteta ukrajinske države”.

Postoje indicije, a i dokazi, da je stajao i iza “revolucije ruža” u Gruziji (2003-te godine).

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close