Headline News

DAB-u čak 470 milijuna kuna, kao dioniku trećeg isplatnog razreda!?

Skupština vjerovnika Credo banke odlučila je da se 470 milijuna kuna, deponira Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Tom se odlukom, prvi put u povijesti moderne hrvatske države, DAB naplatio u 100 postotnom iznosu, kao dionik trećeg isplatnog reda U Hrvatskoj opet ništa novog – psi laju, a karavane prolaze! Cinici […]

image_pdfimage_print

Skupština vjerovnika Credo banke odlučila je da se 470 milijuna kuna, deponira Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Tom se odlukom, prvi put u povijesti moderne hrvatske države, DAB naplatio u 100 postotnom iznosu, kao dionik trećeg isplatnog reda

U Hrvatskoj opet ništa novog – psi laju, a karavane prolaze! Cinici bi rekli – psi laju, a naš novac odlazi! Tako je i Skupština vjerovnika Credo banke, održana   na Trgovačkom sudu u Splitu, 9. lipnja 2017.,  prošla  u medijskoj zavjetrini, a na njoj je donesena skandalozna odluka pod pokroviteljstvom našeg pravosuđa.


Naime, na Skupštini vjerovnika Credo banke je odlučeno da se  470 milijuna kuna, s računa Credo banke, deponira Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), što je  vidljivo i iz zapisnika kojeg posjedujemo. Tom se odlukom, prvi put u povijesti moderne hrvatske države,  DAB naplatio u 100 postotnom iznosu, kao dionik trećeg isplatnog reda. Po Stečajnom zakonu, fizičke osobe nalaze se u četvrtom isplatnom redu, dok peti isplatni red sačinjavaju pravne osobe. Vjerovnici Credo banke iz Rijeke,  više puta su ukazivali na nelogičnost te odluke, jer su predlagali stečajni plan za ravnomjernu naplatu sredstava i brže okončanje stečajnog postupka. Osim predstavnika DAB-a, za odluku su glasali i predstavnici privatne tvrtke Croatia osiguranja d.d.  Zanimljivo je da je odluku kojom se ide u naplatu sredstava, donijela Uprava pod vodstvom ministra financija Kukuriku koalicije, Borisa Lalovca, dok Uprave pod vodstvom Zdravka Marića, nisu donijele nikakvu odluku o stečajnom planu. Od vjerovnika, očito je bitnije  spašavanje  njegovog bivšeg poslodavca, Ivice Todorića.

Zataškavanje slučaja?


Pravosuđe je pritom posebna tema koja također zaslužuje retke u našem listu. Naime, iako je od potvrđivanja optužnice prošlo više od tri godine, do danas nije počelo suđenje čelnicima Credo banke u Šibeniku. Suđenje je premješteno iz Splita u Šibenik, a izgledno je zataškavanje slučaja, jer je očito da je sudac pospremio predmet –  u ladicu.

Podsjetimo, likvidacija Credo banke dogodila se u studenom 2011. godine. Optužnicom se terete predsjednik Uprave, Šime Luketin, vlasnici Boris Barač i Mirko Vuković,  njihovi sinovi Vibor Barač i Marko Vuković, te član Uprave, Mato Mišić da su zloporabom položaja i ovlasti nanijeli Credo banci štetu veću od 300 milijuna kuna. Sutkinja Općinskog suda u Splitu bila je Jadranka Luketin, pa su vjerovnici izražavali sumnju u pravičnost   postupka, o čemu su  obavijestili Ministarstvo pravosuđa i predsjednicu Grabar-Kitarović.

Svi, naime, znamo da je Stečajni zakon napravljen po mjeri stečajnih sudaca, stečajnih upravitelja, države, a najmanje po mjeri vjerovnika. Slučaj Credo banke govori o nesposobnosti i aroganciji Plenkovićeve vlade  i Uprave Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanacije banaka, kojoj je na čelu ministar financija, Zdravko Marić, skupa sa saborskim zastupnicima, Darinkom Kosorom i Grozdanom Perić.

            Valja naglasiti, da je na čelu DAB-a je direktorica Marija Hrebac, kraljica sukoba interesa iz slučaja „Sunčani Hvar“, koju je 2012. postavio zaboravljeni bivši ministar financija, Slavko Linić. Premda je direktorici Hrebac, mandat istekao još prošle godine,  ona i dalje obnaša tu funkciju, što ukazuje da ima svoje pokrovitelje i zaštitnike. Indicije ukazuju da su joj zaštitnici – guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić i sadašnji ministar državne imovine, Goran Marić. Boris Vujčić, zasigurno zbog svog pokrovitelja Ivice Todorića i slučaja Agrokor, dok  je to Marić, zbog slučaja Cimos, gdje je DAB bio stranka u postupku.

Medijski napisi potvrdili su da je direktorica Hrebac rastrošna – od prezentacija,  do raskošnih putovanja u inozemstvo i noćenja u skupim hotelima, što podmiruje sve „njena“ agencija. Plaća joj je, naravno, veća od premijerove  i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Zaposlenici agencije su direktoricu Hrebac optuživali i za mobbing, no, sve se zataškalo bez sudskog procesa, ali je i dalje poznata po nekontroliranom ponašanju.

Pravda u rukama građana?


Inače, u Hrvatskoj je dosad nestalo više od dvadeset malih banaka, a za financijsku štetu nanesenu vjerovnicima, malo tko je pravno odgovarao. Za taj proces isključiva je kriva Hrvatska narodna banka, koja se ponaša kao država u državi i uporno govori da je bankarski sustav siguran, iako smo svjedoci  koliko je na staklenim nogama. O svemu tome više puta je u Saboru RH govorio saborski zastupnik Živog zida, Branimir Bunjac.




Jer, ako je bankarski sustav siguran, kako je moguće da preko noći toliko fizičkih i pravnih osoba ostane bez svojih teško zarađenih sredstava?  Republika Hrvatska nije pravna država, ali je država  s više od  330.000 blokiranih građana, pa se ne moramo  čuditi  člancima iz crnih kronika. Jer, pitanje je trenutka, kada će građani i vjerovnici početi uzimati pravdu u svoje ruke, što će rezultirati jedino novim tragedijama…

Share Button
Izvor :

7dnevno

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close