Da’l da hapsim, il’ da bombardiram

Ne čudi, iako je previše začuđujuća da bi bila realna, izjava nove britanske premijerke Therese May da bi bila sprema upotrijebiti nuklearno oružje protiv Rusije radi zastrašivanja! To je samo nastavak stare zapadne politike koja glasi: “Rusijo, prestani rasti!”. Svojevremeno su “lovili vještice”, a sad “love” sve one koji ne mrze Putina. Predsjednik Ruske Federacije […]

image_pdfimage_print

Ne čudi, iako je previše začuđujuća da bi bila realna, izjava nove britanske premijerke Therese May da bi bila sprema upotrijebiti nuklearno oružje protiv Rusije radi zastrašivanja!

To je samo nastavak stare zapadne politike koja glasi: “Rusijo, prestani rasti!”. Svojevremeno su “lovili vještice”, a sad “love” sve one koji ne mrze Putina.

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, čovjek koji je najzaslužniji za upostavljanje uloge i utjecaja te svjetske super-sile na geopolitičkom planu, postao je posljednjih godina – gotovo paralelno s rastom značaja Rusije i vraćanja svijeta u ležište – svjetski krivac broj jedan. Tako je sudeći prema izvještajima zapadnih medija i izjavama tamošnjih činovnika, a često i visokih dužnosnika.

Po sredi je, naime, stara navika Zapada, začeta još od kraja Hladnog rata, koja znači dominantan utjecaj na svjetska kretanja – pa se zato teško mire kad im netko kaže “njet”.

Neće globalnu ravnotežu

Zbog mučnog odricanja od te stare navike i nesmetane uloge geopolitičkog tužitelja, suca i izvršitelja presude, potrebno je mobilizirati zapadnu javnost i sve ostale resurse tamošnjih zemalja, a da bi to učinili mora postojati neprijatelj. Jaka Rusija nije neprijatelj Zapada, ali jaka Rusija smeta namjerama, planovima i poodavno projektiranim interesima tog Zapada, pa je samim tim percipiraju kao neprijatelja.

Čuveni diplomat Henry Kissinger, prekaljeni geostrateg i čovjek koji je dobar dio radnog vijeka proveo u nekoliko administracija u Bijeloj kući, sugerirao je početkom ove godine da “Amerika ne treba promatrati Rusiju kao prijetnju po vlastitu sigurnost, već kao ključni element globalne ravnoteže”.

Suštinski sličnu poruku poslao je i ruski predsjednik rujna prošle godine u Ujedinjenim narodima, apostrofirajući ulogu te organizacije u spašavanju svijeta koji je otišao u kaos, prijetnje, terorizam.

Međutim, oni kojima se Putin obratio pitanjem i konstatacijom: “Jeste li svjesni što ste napravili”, ne mare za globalni svijet, već gledaju uske interese, pa je sve ostalo kolateralna šteta očuvanja tog zapadnog dominantnog položaja.

Tri vitalne (američka) regije

Dakako, ciljevi Amerike su globalno liderstvo i sprječavanje da u tri vitalna regije svijeta neka druga sila stekne preimućstvo. Ta tri regije su, prema mišljenju John Maschmeyera, jednog od najvećih teoretičara međunarodne politike, Sjeveroistočna Azija, zemlje Perzijskog zaljeva i Europa.

Zato smeta Rusija, zato smeta Putin i zato pakiranje konstantne priče o ruskoj agresiji, ruskim agresivnim medijima, ruskom utjecaju na sirijske migrante, ruskom širenju … a Sputnjik je pisao da još samo što nisu spomenuli kako je “Putin ubio Kennedyja”.

Za te ciljeve Amerika koristi NATO, šireći ga fabrikovanjem opasnosti koja prijeti s Istoka, a preko NATO-a šireći geopolitički utjecaj na ostale zemlje. Otuda spinanje priče kako Rusija ruši Europu, a zapravo jaka Europa odgovara Rusiji, ali nikako ne odgovara Americi.

Europa su, pojednostavljeno, Njemačka i Francuska, a sad kad je Francuska oslabila ekonomski, onda je tu ekonomski jaka, ali vojno slaba Njemačka. Naravno tu je i Britanija koja je američko naličje u Europi.

Od tuda ne čudi, iako je previše začuđujuća da bi bila realna, izjava nove britanske premijerke Therese May da bi bila spremna upotrijebiti nuklearno oružje protiv Rusije radi zastrašivanja!

Nije pojasnila – ni ona ni novinar koji ju je to pitao – o kakvoj vrsti zastrašivanja je riječ? Da li je to ona stara matrica o Rusiji koja zastrašuje, pa eto trebalo bi zastrašiti zastrašivača? Ili je posrijedi zastrašivanje porukom: “Rusijo, prestani rasteš!”

Makartizam kao ideja za antiputinizam

Za vrijeme Hladnog rata postojao je realan strah Zapada od Istoka i Istoka od Zapada, ali i pretjerano širenje panike na Zapadu kako će Sovjeti ne-znamo-šta uraditi Zapadu. Tada je postojala i ideja komunizma koje se Amerika plašila.

Svakako, taj strah je zloupotrebljen od strane senatora Joseph McCartneya za takozvani lov na vještice. Bila je to serija neosnovanih optužbi i progona svih onih koji su ljevičarski mislili, ali i istraga prevelikog broja onih koji su u legalnu Komunističku partiju Amerike ulazili braneći tako načelo slobode osobnog izbora i načelo slobode izbora njihovih prijatelja.

“Bauk komunizma nadire sa Istoka”, “Bauk komunizma se širi Europom” … postao je gotovo poklič koji je trebalo poručiti da stiže prijetnja i od ideologije i države. Taj bauk je i dalje prisutan u zapadnim glavama, iako komunističke ideologije nema, a umjesto Sovjetskog Saveza je sada tu Rusija kao kontrateža. No, samozaljubljeni Zapad ne voli kontratežu.

Zato su posljednjih godina čak i svi oni na Zapadu koji ne kažu nešto ružno ili osuđujuće za Putina, automatski njegovi ljudi.

Pa je tako Donald Trump, republikanski kandidat za predsjednika Amerike, onakav kakvim ga je Bog dao, ni kriv ni dužan nacrtan kao potencijalni ruski čovjek u Bijeloj (američkoj) kući. Da, pjesnik bi rekao, smijurija bez mjere.

Nezavidno je imati posao koji se zasniva na prodaji straha. U Americi je postojao period “Prve crvene panike”, potom spomenuti McCartneyevo razdoblje “Druge crvene panike”, a sad je očito na dijelu razdoblje “Treće Putinove panike”.

Razloga za paniku nije bilo ni u jednom od tih razdoblja, ali je bilo razloga za očuvanje statusa quo. Tako je i danas.

A Therese May? Daleko je ona od Čelične Lady.

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close