ENGLESKI STRUČNJAK TVRDI: Jugoslavija bi danas bila svjetska sila, a Beograd – glavni grad Evrope

Za početak, zbog prisustva Pokreta nesvrstanih, Europska unija bi bila daleko slabija i manje utjecajna u svijetu. Cijela Europa bi hrlila u Beograd, a iz njega u šest republika koje se danas tuku oko mrvica iz Bruxellesa – piše Fil Butler u svom autorskom tekstu. Svi smo svjesni dvije “činjenice”. Prvo, Jugoslavija se raspala zbog […]

image_pdfimage_print

Za početak, zbog prisustva Pokreta nesvrstanih, Europska unija bi bila daleko slabija i manje utjecajna u svijetu. Cijela Europa bi hrlila u Beograd, a iz njega u šest republika koje se danas tuku oko mrvica iz Bruxellesa – piše Fil Butler u svom autorskom tekstu.

Svi smo svjesni dvije “činjenice”. Prvo, Jugoslavija se raspala zbog uplitanja Zapada kome nije odgovaralo da ima jaku i moćnu zemlju u srcu Europe. Drugo, Jugoslavija se nikada ne bi raspala da jugoslavenski narodi nisu u sebi nosili sjeme tog raspada, da nisu bili plodno tlo za propast.

Imajući obje te stvari u vidu, odlučili smo da vam prenesemonajzanimljivije dijelove autorskog teksta “Kako je Jugoslavija sirijanizovana prije 25 godina” Fila Butlera, britanskog stručnjaka za Istočnu Europu.

Vjerujemo da će vas mnogi odlomci iznenaditi, a neki će vas i oduševiti zbog onog “što bi bilo kad bi bilo”. Mnogi od vas, koji su živjeli u toj bivšoj Jugoslaviji, možda će zatvoriti oči i plakati jer će shvatiti da su izgubili mnogo više od puke zajedničke države. Izgubili su svijetlu budućnost kakva je mogla biti.

“U alternativnom univerzumu, što bi bilo da Jugoslavija i dalje postoji? U ovom današnjem ključnom trenutku povijesti, apsolutno je neophodno da se pozabavimo dešavanjima u posljednjih 25 godina, a Jugoslavija i zapadna intervencija u njoj možda je najbolje mjesto odakle treba da se krene.
Možete li zamisliti Europu u kojoj je Jugoslavija jedan od najvažnijih igrača? Ja mogu.Jugoslavija je zapravo bila jedan od najvećih kulturnih i ljudskih eksperimenata u povijesti.

Formirana na međi bivše Austrougarske monarhije i Osmanlijskog carstva, Jugoslavija je spojila narode iz oba kulturna kruga na način koji nije viđen još od vremena Aleksandra Velikog.

Eksperiment je trajao nešto više od pola stoljeća, a ideja je bila stvaranje jedinstvene države za sve južnoslavenske narode. Premda je Jugoslavija djelomično bila geostrateški projekt Britanije i Francuske s ciljem obuzdavanja Njemačke, u osnovi je to bila razumna i pravedna ideja.

Odredbe Krfske deklaracije su pozivale na stvaranje ustavne monarhije slične engleskoj, i iako je kralj Aleksandar u jednom trenutku suspendirao ustav i izbore, ovaj projekt je i dalje obećavao.Rat, političke makinacije, unutarnji i vanjski pritisci su se okomoili na ovu svjetsku silu u usponu i kao što to obično biva u ovakvim eksperimentima, autoritarna vlast je postala neophodna i čak poželjna.

Vidi još:  Kako su Božinović i Šeks postali dva oka u Plenkovićevoj glavi?!

Kada je na vlast došao nacionalni heroj, diktator i globalni “selebriti”, Josip Broz Tito, Jugoslavija je na svjetsku scenu izašla u punom kapacitetu. Njegova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih je bila i velikodušna i ekstremno značajna, posebno za narode same Jugoslavije; uostalom, njeni temelji su položeni upravo u Beogradu 1961. godine.

Kada se na raspad Jugoslavije gleda iz ove perspektive, vidi se geostrateško razmišljanje Washingtona i nikome nisu potrebni savjetodavna skupina instituti da bi spoznali zbog čega je predsjednik Bill Clinton čekao 1995. godinu da bi intervenirao u Bosni. Clinton je zapravo samo nastavljao politiku destabilizacije jugoslavenskog socijalizma, koju je utemeljio njegov prethodnik George Bush Stariji.

Sada znamo da su pobunjenici koje je tajno obučavala Amerika odigrali ključnu ulogu u rasparčavanju te regije putem organizacije poznate kao Atlantska brigada sastavljena od oko 400 boraca, koja se na Kosovu borila rame uz rame sa OVK.

Priča jednog Francuza koji je obučavao pripadnike Atlantske brigade podsjeća na ono što se posljednjih godina događalo u Ukrajini, Libiji i Siriji. Vide se obrasci koji nas vode kao istini: užasna polja smrti u legitimnoj državi Jugoslaviji, investitori koji otimaju ono što je preteklo, mrlje na rukama američkih predsjednika, britanskih lordova i neonacističkih njemačkih industrijalaca.

Jugoslavija je postala predložak za Afganistan, Irak, Arapsko proljeće i Ukrajinu. Priča o genocidu u ime demokracije je previše odvratna da bi se o njoj govorilo. Većina ljudi u ovim nacijama je vraćena 200 godina unatrag, u vrstu srednjovjekovne egzistencije bez nade. Jedini izlaz bivši Jugosloveni danas vide, prirodno, u EU i NATO-u.

Svakako su u sukobu na Kosovu obje strane činile zločine, kao i drugdje u jugoslavenskim ratovima. To nije suština onoga što pričam, već totalitet katastrofe.

Prije svega, narodi nekadašnje Jugoslavije više nemaju svoj stvarni glas. Drugo, rasturanje te nacije dovelo je do smrti i progonstva više milijuna ljudi. To je druga priča. Moja “fantazija” o Jugoslaviji bi trebao otvoriti oči.

Vidi još:  ŠTO TO PLENKOVIĆ SKRIVA OD JAVNOSTI? Izuzeo MORH od novog Arhivskog zakona, do arhivske građe samo uz dopuštenje ministra!

Jugoslavija je izgrađena na ideji da bi Južni Slaveni trebalo da prestanu biti slabi i podeljeni.Ujedinjena nacija Jugoslavije nije bila laka meta imperijalističkim namjerama kakve vidimo danas.

Činjenica je da je nakon Drugog svjetskog rata, socijalistička Jugoslavija postala europska priča o uspjehu.

Između 1960. i 1980. godine ta je zemlja doživjela možda najživahniji gospodarski i društveni rast u svijetu: pristojan životni standard, besplatno zdravstvo i školstvo, garantirano pravo na posao, jednomjesečni plaćeni odmor, stopa pismenosti preko 90 posto i očekivani životni vijek od 72 godine .

Koliko je meni poznato, nijedna od novonastalih balkanskih država ne može pohvaliti ni s upola takvim prosperitetom. Bio je to prosperitet zbog koga su zapadne interesne grupe željele uništiti Jugoslaviju.

Svi narodi Jugoslavije također su uživali iu besplatnim stanovima, te pristupačnom javnom prijevozu i komunalijama. Neprofitna poduzeća su također bila u javnim rukama, što opet nije odgovaralo zapadnim demokracijama.

screenshot_9

Toj zemlji nije smjelo da se dozvoli da se nadmeće sa Njemačkom, Francuskom i posebno ne Britanijom, a ni londonski i luksemburški bankari nisu mogli izvlače milijarde iz socijalističkog sustava.

Jugoslavija je morala umrijeti.

Michael Parenti – nagrađivani autor i politolog, gostujući profesor Instituta za studije politike u Washingtonu – opisao je što je bio cilj Amerike u vezi s Jugoslavijom: pretvoriti jugoslavenski prostor u prostor Trećeg svijeta koji neće biti sposoban ide vlastitim putem razvoja, u prostor s razbijenom ekonomijom, s prirodnim resursima koji su potpuno otvoreni multinacionalnim korporacijama (posebno Kosovo bogato mineralima).

Također, cilj je bio pretvoriti Jugoslaviju iu prostor u kojem žive osiromašeni ali pismeni i obučeni ljudi koji će morati raditi za male pare i koji će zahvaljujući tome dovesti do pada plaća u Zapadnoj Europi.

I još nešto: cilj je bio razbiti naftnu, inženjersku, rudarsku, automobilsku i industriju gnojiva, kao i brojne druge bolje industrije, kako ne bi mogle natjecati s već postojećim zapadnim proizvođačima.

Vidi još:  PISMO KOJE JE ŠOKIRALO HRVATSKU: Želite li zaista znati kako se živi u Europskoj uniji?

Na Balkanu, Zapad je demonizovao Srbe, u Libiji pukovnika Gadafija, u Siriji sada Asada, a obrazac ide ka Vladimiru Putinu kao najvećem trofeju do sada. To je svijet u kojem trenutno živimo. Snagom uspavanih američkih građana koji su do gluposti drogirani bezvrijednim tricama i kučinama super-kapitalizma: svijet u svoje ruke preuzimaju tirani.

Ali što bi bilo da je Jugoslavija preživjela? Što da je taj veliki etnički i socijalistički eksperiment preživio? Sigurno je da bi svijet danas bio potpuno drugačije mjesto.

Za početak, zbog prisustva Pokreta nesvrstanih, Europska unija bi bila daleko slabija i manje utjecajna u svijetu. Cijela Europa bi hrlila u Beograd, a iz njega u šest republika koje se danas tuku oko mrvica iz Bruxellesa.

1991. godine Jugoslavija je bila 24. u svijetu što se BDP-a tiče. Bosna i Hercegovina je danas 112. i situacija se pogoršava. Hrvatska je 76, mada ju je “Bloomberg” nedavno stavio na listu deset najgorih na svijetu. Makedonija je 130. Crna Gora je 149. Slovenija je 81. Srbija je 87. i čini se da je stabilnija od svih ostalih.

Iz osobne perspektive, sjećam se onog prosperitetnog momenta bivše Jugoslavije, Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Bile su to prve zimske igre održane u nekoj komunističkoj zemlji, a baklja je išla od Dubrovnika, preko Splita, Ljubljane, Zagreba i brojnih jugoslavenskih gradova, dok nije došla u Sarajevo.

Imena osvajača zlatnih medalja se ne sjećam, ali se sjećam maskote Vučka, dijela slovenskog slikara Jože Trobec, koji mi se iz nekog razloga urezao u pamćenje. Taj mali vuk je predstavljao ove balkanske narode. Vukovi igraju bitnu ulogu u jugoslavenskim bajkama, oni su oličenje hrabrosti i snage i simboliziraju zimu.

Sada razmišljam o tome što bi taj hrabri i snažni narod Jugoslavije sve osvojio, da im se u sudbinu nisu umiješali stranci. Ali, ta nacija je nestala zauvijek. ”

Tekst Fila Butlera u cjelini možete pročitati na stranicama “Modern Diplomacy”.

Share Button
Loading...
loading...

Komentari

comments

You may also like

By 
Loading...

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close

Read more:
Znam sve što sam potpisao, to sigurno nisu bile ove dnevnice

Tomislav Saucha i Neven Budak za N1 su komentirali nalaz državne revizije, prema kojemu je ured bivšega premijera Zorana Milanovića...

Close