Fižulić objašnjava što će se od danas događati s Agrokorom i zašto su obećanja ministrice Dalić nerealna

Tko će podnijeti najveći teret otpisa potraživanja u postupku razgradnje. Prvi čin drame u razgradnji Agrokora kakav smo poznavali završit će u ovom tjednu. Hrvatska Vlada predložit će Trgovačkom sudu u Zagrebu imenovanje izvanrednog povjerenika i njegovih zamjenika*. Nakon što zaprimi prijedlog, Sud će donijeti rješenje o pokretanju postupka izvanredne uprave te odluku o imenovanju […]

image_pdfimage_print

Tko će podnijeti najveći teret otpisa potraživanja u postupku razgradnje.

Prvi čin drame u razgradnji Agrokora kakav smo poznavali završit će u ovom tjednu. Hrvatska Vlada predložit će Trgovačkom sudu u Zagrebu imenovanje izvanrednog povjerenika i njegovih zamjenika*. Nakon što zaprimi prijedlog, Sud će donijeti rješenje o pokretanju postupka izvanredne uprave te odluku o imenovanju izvanrednog povjerenika.

Sve nedospjele tražbine Agrokora i povezanih društava u Hrvatskoj dospijevaju otvaranjem postupka. FINA će po primitku sudskog rješenja prestati izvršavati prije postavljene naloge za plaćanje što će rezultirati deblokadom svih računa društava u sastavu koncerna. Buduća plaćanja su u isključivoj nadležnosti izvanrednog povjerenika te možemo očekivati da će do kraja tjedna biti djelomično ili u potpunosti isplaćene plaće za ožujak svim radnicima koncerna.

Ukoliko deblokada računa bude provedena najkasnije u srijedu, redovni priljev novčanih sredstava trebao bi biti dostatan za tu psihološki i politički vrlo važnu operaciju. Nakon uskršnjih blagdana mogu uslijediti i avansna plaćanja prema nekim dobavljačima za nove isporuke roba kako bi se što prije doveo u red trenutno urušeni dobavni lanac.

Zasad se mogu plaćati samo tekući troškovi

„Novi Agrokor“ pod sudskom zaštitom mora i može izvršavati plaćanja samo za tekuće troškove, a otplata i servisiranje masivnog duga prema vjerovnicima treba čekati zaključenje nagodbe za koju je predviđen maksimalni zakonski rok od 15 mjeseci od dana otvaranja postupka. Licitiranje o iznosu potrebnog novog zaduženja za financiranje redovnog poslovanja nema previše smisla bez detaljnog uvida u stanje zaliha i trenutnih potraživanja prema dužnicima koncerna.

Orkestrirana kampanja pojedinih domaćih dobavljača i banaka usmjerena na Vladu kako bi od nje iskamčila plaćanje „starih“ obaveza može izazvati nesagledive posljedice ukoliko bi kojim slučajem imala nekog uspjeha. Naime, sukladno članku 40. Zakona izvanredni povjerenik ima te ovlasti samo uz suglasnost vjerovničkog vijeća, a kako se isto uz svu nedorečenost Zakona teško može formirati u roku manjem od mjesec dana, izvanredni povjerenik će predložiti sudu imenovanje privremenog vjerovničkog vijeća, vjerojatno još prije kraja ovog tjedna.

Ako temeljem suglasnosti tako formiranog vijeća bude isplaćena ijedna kuna za namirenje „starih“ tražbina vjerovnika, Hrvatska sigurno može očekivati sudske tužbe svih onih koji po okončanju procesa nagodbe neće biti u potpunosti zadovoljni. Moguća financijska šteta za državni proračun mogla bi višestruko nadmašiti iznos izgubljene arbitraže protiv MOL-a u Washingtonu. Konzum i Tisak, kao ključni generatori tijeka novca, ubrzo će bitno skratiti rokove plaćanja prema svim dobavljačima za nove isporuke roba i usluga te na taj način posredno nadoknaditi njihova „zamrznuta“ potraživanja.

Vidi još:  Ramljak priznao više od 40 milijardi kuna Agrokorovog duga

Sberbank privremeno otpisao 40 posto potraživanja

Konzum postaje „nova“ kompanija u tjednu kada još uvijek raspolaganju ima barem 80% potrebnih zaliha za redovno poslovanje te će uskoro biti u mogućnosti i bez novog zaduženja dio novih isporuka plaćati avansno! Potrebno je samo proučiti iskustvo američkih trgovačkih lanaca kao što su Macy’s ili Kmart koji su prošli kroz sličan proces primjenom 11. Poglavlja tamošnjeg stečajnog zakona.

Najveći pojedinačni vjerovnik Agrokora, ruska Sberbank, objavila je u petak preliminarno financijsko izvješće za prva tri mjeseca ove godine. U njemu je između ostalog navela da je bila prisiljena napraviti rezervaciju od 410 milijuna američkih dolara na kredite plasirane „internacionalnom trgovačkom lancu“. Prevedeno, ruska banka je u svojim knjigama privremeno otpisala 40% svojih potraživanja prema Agrokoru.

Konzultantska kuća Alvarez & Marsal nakon pet tjedana rada na planu financijskog restrukturiranja posrnulog koncerna neslužbeno je procijenila moguće otpise tražbina na 40% do 70% nominalne vrijednosti. Sberbank je zasada rezervirala ovaj manji iznos dok su inozemne burze još sredinom prošlog tjedna diskontirale obveznice Agrokora za više od 70% njihove nominalne vrijednosti.

Neobične tvrdnje u intervjuu ministrice Dalić

Prema do sada dostupnim podacima možemo očekivati da dug prema domaćim i inozemnim dobavljačima za robu i usluge neće biti veći od jedne trećine ukupnih tražbina. Isto tako, dvije trećine svih tražbina odnose se na pravne osobe iz inozemstva. Polazeći od tih činjenica nerealno je obećavati domaćim dobavljačima da će njihova „stara“ potraživanja biti u potpunosti namirena još u tijeku samog postupka, te da tako neće biti potrebe za njihovim sudjelovanjem u samoj nagodbi.

Upravo takvu tvrdnju izrekla je ministrica gospodarstva Martina Dalić u svom subotnjem razgovoru za Jutarnji list. Ovdje nije pitanje može li Konzum, jer o njemu je riječ, platiti tih šest milijardi kuna iz svog budućeg novčanog tijeka, nego je pitanje smije li to učiniti. Takva diskrecijska odluka izvanrednog povjerenika, čak kada bi i bila podržana od zasada nejasno definiranog sastava vjerovničkog vijeća i nepoznatog modela glasovanja, izazvala bi lavinu sudskih osporavanja, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

Vidi još:  "Todorić će podnijeti ustavnu tužbu za lex Agrokor"

Apsolutno je nezamislivo da pojedini vjerovnici budu namireni u punom iznosu, a drugi protiv svoje volje naplate samo dio svojih potraživanja. Profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Jasnica Garašić, domaći autoritet za insolvencijsko pravo, u svojoj razornoj kritici ovog nes(p)retnog zakona upravo tu mogućnost navodi kao povredu njegovog temeljnog načela „par conditio creditorum“. Vlada jednostavno ne smije popustiti zahtjevima onih dobavljača koji sada svoj moralni hazard žele prebaciti na teret svih ostalih vjerovnika, a u konačnici državnog proračuna. Ali o tome sam već pisao.

Kompanije u Srbiji mogle bi biti prve prodane

Razgradnja Agrokora iznimno je složen i zahtjevan posao. Uvođenje izvanredne uprave i primjena ovog zakona poremetili su ugovorene odnose između pojedinih vjerovnika i Agrokora kao dužnika. Dvije ruske i četiri zapadne banke imale su izdana jamstva pojedinih kompanija kao što su Jamnica, Ledo ili Sarajevski kiseljak. Neke domaće banke pak imaju zalog na nekretnine i postrojenja Jamnice. Sberbank ima u zalogu 18,6% dionica slovenskog Mercatora koje su inače u vlasništvu krovnog nizozemskog holdinga Ivice Todorića.

Gotovo sve dionice Agrokora založene su za PIK obveznice izdane od tog istog holdinga. Slovenski Mercator je vlasnik maloprodajnih kompanija u Srbiji, a Ledo je vlasnik srpskog Frikoma. Narodna banka Srbije za razliku od svog hrvatskog pandana nije dozvoljavala Frikomu i Dijamantu izdavanje jamstava za kreditne aranžmane Agrokora. Ukoliko srpska Vlada ne donese svoju verziju lex Agrokor, te bi kompanije mogle prve biti prodane. Ovi podaci su samo mali djelić teško prozirne mreže isprepletenih odnosa koji će na kraju morati biti razriješeni bar djelomičnom primjenom Stečajnog zakona.

Kako je prošao moj pokušaj nagovaranja na standstill

I na kraju nešto osobno. Kada sam prije šest godina pokušao nagovoriti vjerovnike kompanije kojoj sam bio na čelu na standstill aranžman nisam naišao na naročito razumijevanje. Današnji vodeći čovjek jedne austrijske banke, inače najviše izložene prema poslovima s faktoringom, tada je bio šef kontrole rizika. Njihova zadužnica bila je prva u naplatnom redu i potakla je stampedo na račune kompanije.

Vidi još:  Marić: 'Zbog instituta porezne tajne nisam govorio o dugu Agrokora'

Moj prijedlog o povlačenju zadužnice i potpisivanju mogućeg standstill aranžmana samo ga je nasmijao: „Ja ću se vjerojatno naplatiti, a za druge me nije briga.“ Tada nije postojao baš nikakav zakonski okvir koji bi omogućio nagodbu između dužnika i različitih grupa vjerovnika poput slovenske „prisilne poravnave“ što bi omogućilo nastavak poslovanja same kompanije nakon provedenog financijskog i vlasničkog preslagivanja.

U stampedu na račune Agrokora i njegovih kompanija u proteklih šest dana prisilno je naplaćeno barem 400 milijuna kuna. Do prekida blokade taj iznos će biti uvećan najmanje za jednu četvrtinu. Neki koji su bili brzi i imali u rukama instrumente prisilne naplate uspjeli su naplatiti sve svoje tražbine. Drugi će čekati mjesecima, možda i godinama da bi možda dobili samo manji dio svojih potraživanja.

Dio ljudi može biti spašen, ali samo pravim zakonom

Prije sedamnaest godina prvi put sam predložio kopiranje 11. Poglavlja američkog stečajnog zakona. Ministar Goran Marić nedavno je izjavio da je naš Stečajni zakon „neživotan i da ga treba mijenjati“. Sada gledamo primjenu ovog specijalnog zakona na najvećem klijentu, ali i dalje će sve ostale kolateralne žrtve ovog potresa biti osuđene na „neživotan zakon“.

U mojem, gore navedenom slučaju, izgubljeno je u pet država dvije tisuće radnih mjesta. U ovom razornom potresu kojem je izloženo hrvatsko gospodarstvo taj će broj biti višestruko nadmašen. Dio je još uvijek moguće spasiti. Pod uvjetom da Hrvatski sabor u najkraćem roku napokon donese „životno zakonsko rješenje.“

* Vlada je u međuvremenu, danas ujutro na sjednici, predložila konzultantaAntu Ramljaka za povjerenika za Agrokor.

Share Button
Izvor :

telegram

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close