Headline News

Gabriš je mrtav, a dokumenti o Vladimiru Šeksu cure iz Beograda

Ovi dokumenti potvrđuju sumnje Franje Tuđmana u Vladimira Šeksa da ga svojim jugoslavenskim vezama želi maknuti sa čela HDZ-a i države. Vladimiru Šeksu nije laknulo ni nakon smrti Jana Gabriša, arhivara UDBA-e kod kojeg su se nalazili mikrofilmovi s podacima o suradničkoj karijeri političkih i javnih osoba. Iz Beograda su mi pristigli neki dokumenti, koji dodatno […]

image_pdfimage_print

Ovi dokumenti potvrđuju sumnje Franje Tuđmana u Vladimira Šeksa da ga svojim jugoslavenskim vezama želi maknuti sa čela HDZ-a i države.

Vladimiru Šeksu nije laknulo ni nakon smrti Jana Gabriša, arhivara UDBA-e kod kojeg su se nalazili mikrofilmovi s podacima o suradničkoj karijeri političkih i javnih osoba. Iz Beograda su mi pristigli neki dokumenti, koji dodatno idu u prilog dosadašnjim otkrićima o suradnji Vladimira Šeksa s jugoslavenskim tajnim službama. Prije svega, riječ je o kaznenoj prijavi milicije nakon povratka tadašnjeg potpredsjednika HDZ-a s turneje u Australiji u listopadu 1989, a koju republičko javno tužiteljstvo iz Zagreba, prosljeđuje saveznom. Šeksu su zaplijenjene 4 video kazete na zagrebačkom aerodromu, a na jednoj su pronađeni njegovi govori među australskom dijasporom koje se može okarakterizirati poticanjem na nasilno rušenje Jugoslavije. Iako je savezno tužiteljstvu u Beogradu već u siječnju 1990. imalo taj materijal, Vladimira Šeksa nikad nitko nije zbog tog gonio, niti se za tu priču znalo do sada. Ti dokumenti, a i drugi osječke UDBA-e, a koji su mi stigli iz Beograda, svjedoče da je Franjo Tuđman ne bez razloga sumnjao da je Vladimir Šeks na vezi saveznim službama i da i njemu radi o glavi.

dokumenti, Šeks, tužilaštvo, Beograd, kazete

Hrvatski javni tužitelj poslao je jugoslavenskom dopis s prilozima, koji uključuju sporne videokazete, uz napomenu da je cijeli predmet kod u okružnom tužilaštvu u Osijeku, a koje da još razmatra hoće li protiv Šeksa podnijeti ili odbaciti kaznenu prijavu temeljem tadašnjeg Zakona o kaznenom postupku. Iako je savezno tužiteljstvo raspolagalo dokazima, protiv Šeksa nije podnesena nikakva prijava, barem se do sada ne zna za nju. Da jest, Šeks bi to svakako iskoristio za vlastitu reklamu.

U prvom tekstu na ovu temu, obraditi ću okolnosti Šeksovog boravka u Australiji i sintetizirati  do sada poznate podatke.

Ivan Čizmić, Marin Sopta i dr. Josip Jurčević objavili su u Vjesniku, od 30.08.2004. – 30.10.2004 feljton pod nazivom Hrvatska politička emigracija i hrvatska država. Sjećam se da je tada Marin Sopta dolazio u redakciju Vjesnika, a da je današnji glavni urednik “Vijenca” i novinar koji objavljuje priloge o “tri Jasenovca”, Andrija Tunjić pitao kako je moguće da mu feljton izlazi u novinama čiji je direktor Franjo Maletić, Manolićev čovjek. Sopta mu je odgovorio da se on s Maletićem zna iz Toronta od 1987-e, gdje je ovaj bio šef predstavništva JAT-a za Kanadu i sudjelovao u dolascima Franje Tuđmana tamošnjoj dijaspori.

Potkraj osamdesetih, točnije 1989. godine, hrvatske zajednice u Australiji posjećuje gospodin Vladimir Šeks. U »Spomen knjizi – deset godina Hrvatske demokratske zajednice« među ostalim je napisano:

»Važnu ulogu u početnim aktivnostima na osnivanju HDZ-a u Australiji odigralo je društvo Hrvatska uzdanica – mladež, te list Hrvatski vjesnik iz Melbournea. Predstavnici hrvatske zajednice iz Australije (Zdenko Marinčić iz Melbournea) sastaju se s čelnicima HDZ-a i ugovaraju prvi posjet Vladimira Šeksa Australiji …

Na osnovi kazivanja Zdenka Marinčića, jednog od predsjednika Uzdanice, člana uprave Croatia Melbournea te jednog od članova Glavnog stana Hrvatskog revolucionarnog bratstva, on se za vrijeme svog boravka u Stuttgartu u lipnju 1989. susreo s Vladimirom Šeksom, i s njime razgovarao o mogućem dolasku u Australiju…

Za vrijeme svog posjeta australskim Hrvatima, Šeksa je zamolio dr. Tuđman da nastoji skupiti financijsku pomoć za kupnju prostorija HDZ-a u Zagrebu. Šeks je u kratkom razdoblju uspio skupiti sto tisuća australskih dolara, koje je uspio donijeti u Hrvatsku, jer je stavio ček na taj iznos u svoju cipelu. Na povratku u Zagreb, njega na zagrebačkom uzletištu višesatno ispituju, skidaju do kože, ali ček nije nađen.

Šeksov, kao i posjet drugih uglednih pojedinaca iz Hrvatske 1989. godine, a i sljedećih nekoliko godina drastično su promijenili politički život Hrvata u Australiji . Na početku velikosrpske agresije na Hrvatsku, Hrvatski oslobodilački pokret posredovanjem svojeg predsjednika dr. Srećka Pšeničnika šalje najprije sedamsto tisuća dolara, a zatim tristo pedeset tisuća dolara HDZ-u. Ne samo to, u jednom trenutkuzbog hitnosti uprava i članovi Hrvatskog doma »Kardinal Alojzije Stepinac« iz Geelonga, koji je u vlasništvu HOP-a, posuđuju od banke sto tisuća dolara i šalju u Zagreb.

Marin Sopta, Vjesnik, 16. rujna 2004

dokumenti, Marin Sopta, Vladimir Šeks

Kum Gojka Šuška i zadnji predsjednik Hrvatskog narodnog otpora kojeg je utemeljio ustaški zločinac Maks Luburić, Marin Sopta s Vladimirom Šeksom na predstavljanju njegove knjige u Mostaru 2016. Sopta ni bilo tko drugi, nije do sada spominjao da je Šeksu policija oduzela kazete.

Čovjek koji je ugovorio u Njemačkoj Šeksovo gostovanje u Australiji zove se Zdenko Marinčić i pripadao je Hrvatskom revolucionarnom bratstvu, najradikalnijoj emigrantskoj organizaciji koja je 1972 izvršila upad u Jugoaslaviju. I Marinčić je bio član “bugojanske grupe”.

“Pojedinačno smo trebali doći u Europu i okupiti se u Austriji, ondje se naoružati i potajno prijeći granicu. Zrakoplovom sam stigao u Frankfurt, no tu je moje djelovanje naprasno prekinuto. Policajci su u prtljazi pronašli sumnjive stvari – dijelove lovačke puške, prislušne uređaje i slično. Iako nisam napravio nikakvo kazneno djelo, osuđen sam na devet mjeseci zatvora te prebačen u Australiju na odsluženje kazne”. Zdenko kaže da je iz zatvora pušten nakon dvije trećine kaznenog roka zbog dobrog vladanja. U međuvremenu se dogodio Fenix: “Mi smatramo da akcija nije propala. Ona nije ostvarila sve ciljeve, ali moji prijatelji sigurno nisu pali uzalud. Na akciju me upozorio jedan zatvorenik koji je u novinama pročitao članak o njoj. Bilo mi je vrlo teško saznavši da su gotovo svi moji prijatelji izgubili život”.

 Hrvoje Salopek, Večernji list, 18. KOLOVOZA 2016.

Hrvatsko revolucionarno bratstvo neki danas slave kao istinske hrvatske ilegalne borce, ali ima i onih koji drže da je upravo ta organizacija djelovala pod palicom savezne UDBA-e. Jedna od njih je i Ružica Andrić, udovica Ambroza Andrića, vođe gerilske skupine. Danas je nazagrebačkom groblju Miroševac pokopan još jedan poznati član HRB-a, Ante Butković. On je umro 22. 12. prošle godine u Australiji, a za vrijem suđenja Vinku Sindičiću za ubojstvo Brune Bušića, među bivšim političkim emigrantima i zatvorenicima kružio je dokument UDBA-e iz 1982-e o HRB-u i priča da je Ante Butković pucao u Bušića. Sindičić je oslobođen optužbe, a Ante Butković je pobjegao u Australiju.

Dakle, Vladimir Šeks je boravio među tim ljudima, koje se može označiti najkompromitantnijima u emigraciji kako god se pogleda, a da sve do teksta Darka Hudelista u Globusu prošle godine uopće nismo znali da su i čelnici SRH znali što je on pričao u Australiji i vezano za to žalili se Veljku Kadijeviću, saveznom ministru obrane koji je prijetio vojnim udarom.

Međutim, ni predsjednik Predsjedništva SRH Ivo Latin se na tom sastanku, od 17. studenoga 1989., nije o političkoj (nacionalnoj, tj. antikomunističkoj) opoziciji u SR Hrvatskoj izražavao najbiranijim riječima. Za Franju Tuđmana, primjerice, rekao je da je “hrvatski nacionalist par excellence”. Ipak, Latina je od Tuđmana puno više zabrinjavao Vladimir Šeks. Naime, dok je Tuđmana “okrznuo” samo u jednoj rečenici (najviše u dvije) u svom izlaganju, oči u oči s Kadijevićem, Šeksu je posvetio čak šest ili sedam, i to vrlo kritički intoniranih rečenica. Ovako je točno rekao:

“Imamo ekstremnih aktivista u tim pokretima… Radi se o njegovim (Šeksovim – op. a.) predavanjima i susretima u Americi, Kanadi i posljednje vrijeme u Australiji. Kad čovjek pročita što on govori, pita se da li je to uopće moguće. Imamo te tekstove do kojih smo došli iz njegove vlastite kazete kad se vratio. To je ubitačno… Šeks, Paraga i Tuđman… su više u inozemstvu nego ovdje… s tim da su i alimentirani sredstvima. Tako nije problem da Šeks bude mjesec dana u Kanadi, mjesec dana u Americi itd… U Australiji čak raspisuje neke dionice za osnivanje vlastite štamparije…”

Darko Hudelist, Globus, 15.07.2017

Danas mi je potvrđeno od emigranta iz Švedske da je Vladimir Šeks na tim svojim putovanjima doista širio glasine da će on biti glavni u HDZ-u, da je Franjo Tuđman kompromitiran u zatvoru (suradnjom s UDBA-om), da daje neobične preradikalne izjave…

nastavlja se

Autor: Željko Peratović

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close