Gledanost pada, a plaćamo jednu od najskupljih pristojbi u Europi: HRT dnevno ovrši 274 neplatiša pretplate

PRESTANETE li pušiti, logično – više si ne kupujete cigarete, no prestanete li gledati programe HRT-a, nelogično – pretplatu i dalje morate plaćati. Iz džepova hrvatskih građana tako se u budžet javne televizije godišnje slijeva oko milijardu i 215 milijuna kuna, što čini oko 85 posto ukupnih prihoda te kuće. Čak i ako u kućanstvu […]

image_pdfimage_print

PRESTANETE li pušiti, logično – više si ne kupujete cigarete, no prestanete li gledati programe HRT-a, nelogično – pretplatu i dalje morate plaćati. Iz džepova hrvatskih građana tako se u budžet javne televizije godišnje slijeva oko milijardu i 215 milijuna kuna, što čini oko 85 posto ukupnih prihoda te kuće. Čak i ako u kućanstvu uopće nemate televizijski prijamnik, ali imate laptop ili mobitel, HRT će vas opaliti po džepu.

Naime, prema članku 34. zakona o RTV pristojbi, obveznik pretplate je svatko tko ima radijski i/ili televizijski prijamnik, ali i drugi uređaj kojim može primati radio ili TV signal za prijam radijskog ili audiovizualnog programa, primjerice, laptop, smartfon, tablet…

Iako program nacionalne televizije sada možemo pratiti uvijek i svuda, podaci ipak pokazuju da gledanost HTV-a strmoglavo pada. Prema podacima koje je Index objavio u svibnju, u samo dva mjeseca od HTV-ovog je Dnevnika odustalo čak 125 tisuća gledatelja.

Iz godine u godinu, smanjuju se i prihodi od marketinga. No, unatoč svemu tome, prihodi te kuće i dalje rastu zahvaljujući, kako je pojasnila bivša uprava, boljoj naplati kroz “obradu” terena i utuživanje neplatiša“.

Svakog se dana, na ime dugovanja prema HRT-u, provedu čak 274 ovrhe

U dva ciklusa godišnje se ovrši po pedeset tisuća pretplatnika javne televizije te tako, zbog neplaćene TV pristojbe, Hrvatska radio-televizija svake godine provede više od 100.000 ovrha. HRT na svojih 1,2 milijuna pretplatnika tako ima i preko milijun ovršnih predmeta, u nekoj fazi ovršnog postupka, koji se pokreće kada obveznik plaćanja pristojbe, ni nakon opomena, ne plati zaostale račune u iznosu većem od 200 kuna.

Na pitanje koliko je hrvatskih građana blokirano zbog toga što ne plaćaju RTV pristojbu, niti u FINA-i niti u Udruzi Blokirani nemaju odgovor.

„Ni mi, kao ni FINA, nemamo precizne podatke o tome tko duguje za HTV pretplatu stoga, jer većina onih koji duguju za TV pretplatu, ima i niz drugih, većih ovrha. No, podaci koji su znakoviti su da čak 50 posto, od 330 000 blokiranih, čine ljudi bez ikakva sredstva osiguranja, vrlo siromašni, i u blokadi već 2-3 ili 4 godine. Glavnica njihovog duga se udavila pod kamatama i troškovima odvjetničkih ureda. Primjerice, dug od glavnice do 200 kn je, u samom startu, povećan na 1100 kn ( troškovi, kamate, FINA, PDV..), a godinama se, zateznim kamatama, povećava do u beskonačnost. Zastaru je ukinula Vlada Zorana Milanovića“, upozoravaju iz Udruge Blokirani.

Ukoliko ne želite gledati programe javne televizije ili pak nemate novca za plaćanje RTV pristojbe te ju, kako ne biste završili u dugovima, odlučite odjaviti, zakoračit ćete u avanturu u kojoj je sretan kraj vrlo malo izgledan.

Naime, odjava RTV pretplate vrlo je komplicirana misija. Odlučite li se ipak na taj korak pripremite se na to da ćete, nadležnim službama HRT-a morati dokazati da se u kućanstvu doista nemate baš nikakav prijamnik. No, ni tu nije kraj, jer da biste si skinuli pristojbu s vrata, morat ćete još dokazati da ne posjedujete niti automobil s mogućnošću slušanja radiostanica.

Budući da je, po svemu sudeći, gotovo nemoguće pronaći efikasan način oslobođenja od plaćanja nametnute RTV pristojbe, pokrenuta je i online peticija čiji inicijatori i potpisnici traže zabranu RTV pristojbe jer smatraju da je riječ o nezakonitom haraču i pljački građana. Autorima peticije, koji su poručili kako “nitko nema pravo biti prisiljen plaćati nešto što ne želi”, s Prisavlja su pak odgovorili da je pristojba legalna.

“HRT kao javni servis pristojbu prikuplja sukladno Zakonu o HRT-u kojeg je donio Sabor, kao predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. svi građani dužni podmirivati svoje zakonom propisane obaveze, koje su ujedno temelj funkcioniranja svakog civiliziranog društva”, poručili su iz HRT-a.

U obranu pristojbe, od koje im se godišnje slijeva preko milijardu kuna, naveli su i to da se i u drugim europskim zemljama javni servisi također financiraju putem RTV pristojbe. No, nisu pri tom spomenuli da je po visini pristojbe od 80 kuna mjesečno, naša nacionalna televizijska kuća u europskom vrhu te da se u tim drugim, uređenim, europskim zemljama novac prikupljen od građana ne troši ovako kako ga troše na Prisavlju.

Kako se troši pristojba za koju svaki mjesec izdvajate 80 kuna ?

U većini zemlja javne televizije čak 75 posto sredstava troše na kvalitetan program. HRT pak za program izdvaja samo 25 posto sredstava, dok visokih 75 posto „proguta“ tzv. hladni pogon.

Prema podacima koje je objavila HRT, u ožujku prošle godine imali su 2098 zaposlenih. Bruto plaća glavnog ravnatelja HRT-a, po tim podacima, iznosi 42 073 kuna. Plaća Ravnatelja poslovne jedinice (kakvih je na HRT-u četiri) iznosi 31 235 kuna bruto, dok je glavni urednik na plaći od 21 092 kuna bruto. Rukovoditelji radne jedinice u Produkciji, Programu, Tehnologiji, Poslovanju ili Podršci upravljanju imaju mjesečnu plaću od preko 20 540 kuna.

Novinari-mentori imaju bruto plaću od 26 695 kuna, urednik veće redakcije 17 700, komentatori- mentori 19 841 kuna, izvršni urednici 23 215…

Od vaših 80 kn koje mjesečno izdvajate za RTV pristojbu, 34 kune se, kako su pojasnili s HRT-a, troše za proizvodnju četiri televizijska programa, tri nacionalna radijska programa, devet regionalnih radiopostaja, programe osam HRT-ovih regionalnih centara, te za Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a, kao i za HRT-ov internetski portal i mobilnu platformu. Sedam kuna, od svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pretplate, izdvaja se za usluge tvrtke Odašiljači i veze (OiV) koja mrežom od oko 300 odašiljača širom RH distribuira televizijski program svih televizija do domova korisnika. Daljnjih 8 kuna izdvaja se za Hrvatski audio vizualni centar (HAVC) čime se putem pristojbe sufinancira hrvatsko filmsko stvaralaštvo, a u ovih 8 kuna spadaju i naknade za HDS ZAMP, odnosno naknade za korištenje autorskih izvođačkih prava. S HRT-a ističu da su, u ovoj stavki, i davanja namijenjena Fondu za pluralizam medija putem kojeg HRT sufinancira rad 150 radijskih i 27 tv lokalnih postaja u RH. Sljedećih sedam kuna izdvaja se za poreze, a iz preostale 24 kune financiraju se troškovi održavanja HRT-a (energija, amortizacija i ostali troškovi).

S 80 kuna mjesečno, HRT je u europskom vrhu po visini RTV pristojbe!

“Hrvatski građani plaćaju jednu od najskupljih pretplata u Europi, iako je dobra praksa da se za javnu televiziju pretplata ne naplaćuje. Osim toga, HRT ima pravo na gotovo četiri sata reklama dnevno, što ga stavlja u potpuno privilegirani položaj u odnosu na druge televizije. Broj zaposlenih je previsok, a plaće također. Nije normalno da glavni ravnatelj HRT-a ima dva puta višu plaću od premijera, čak 42 tisuće kuna! Ukidanje HRT pretplate smatramo i za socijalnu mjeru jer je mnogim građanima to preveliki financijski teret i mnogi su zbog nje ovršeni”, poručuju iz Živog zida čiji se članovi zalažu za ukidanje HRT pretplate i financiranje javne televizije direktno iz proračuna, kao i smanjenje broja reklama na najviše 30 minuta dnevno.

U Hrvatskoj godišnje za RTV pristojbu izdvajamo 128 eura. Građani Poljske, Češke, Italije te zemalja u regiji, izuzev Slovenije, pristojbu za javnu televiziju plaćaju mnogo manje od Hrvata:

Poljska – 52 eura

Izrael – 74 eura

Češka – 87 eura

Italija – 112 eura

Francuska – 131 euro

Irska – 160 eura

UK – 184 eura

Njemačka – 215,76 eura

Švedska – 228,50 eura

Norveška – 344,50 eura

Švicarska – 386 eura

Austrija – – 335 eura

Danska – 323 eura

Regija

BiH – 46 eura

Makedonija – 25.99 eura

Slovenija 132 eura

Crna Gora – 42 eura

Srbija – 53 eura

Share Button
Izvor :

Index.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close