Headline News

GORAN ALEKSIĆ ‘Prijavili smo banke pa im prijeti ukupno 25 mlrd. kuna kazni’

image_pdfimage_print

Aleksić otkriva planove protiv financijaša: Procjenjujemo da ima oko 100.000 ugovora o kreditima s nezakonito ugovorenim odredbama.

Goran Aleksić, u javnosti sinonim borbe za spas od švicaraca, u Sabor će ući kao zastupnik Snage, Stranke narodnog i građanskog aktivizma, iako je u igri bilo puno imena – Feniks, Franak, Neovisna lista Udruge Franak… Spiritus movens i koordinator pravnog tima udruge Franak, radio je kao prometnik vlakova od 1988. do 1994., potom u Organizaciji i regulaciji prometa kao glavni inženjer za prometne propise, a onda i voditelj grupe za prometnu regulativu.
U HŽ-u je upoznao i suprugu Vlastu koja je nakon privatizacije dijela HŽ-a u redarstvu i vatrogastvu ostala bez posla i sada u pedesetima otkriva nove svemire – završila je menadžment i slikarstvo, tako tumače zašto iz kuhinjskih ormara vire bočice s kistovima. O previranjima u koaliciji Jedina opcija razgovarali smo u njegovu stanu u Zaprešiću, četvrti kanadske gradnje.


Zašto ste osnovali stranku Snaga – i vi želite glavarinu na svoj račun?

– Osvojio sam mandat u koaliciji kao nezavisni kandidat i imam pravo dobiti 30.000 kuna mjesečno za političko djelovanje. Da bih ih dobio, moram biti u stranci, a ne želim biti u nekoj drugoj, nego u onoj koja proizlazi iz Udruge Franak. Imenom naglašavamo koliko je aktivizam važan, a tako ću i sam djelovati i u Saboru, stalno ću podsjećati HDZ na obećanja; svašta su nam rekli da hoće, a ja ću im mahati time pred nosom. Tko je onaj tko ne ispunjava javna obećanja?
Jeste li vi trebali biti 15. član Kluba Mosta nezavisnih lista?
– O tome se spekuliralo po medijima i Most je htio da ja budem 15., tako se barem moglo iščitati iz njihovih nastupa, a tome je pridonijela i činjenica da je Udruga Franak s Mostom imala razgovore o svojim ciljevima. Božo Petrov je rekao da su ti ciljevi smisleni i da ih treba podržati.


Hoćete li se pridružiti Klubu Promijenimo Hrvatsku?

– Još o tome razgovaramo, dogovorili smo se da će koalicija zbog veće vidljivosti imati dva kluba, ali ne znamo tko će biti u kojem klubu. Ako nemate klub, nemate pravo mimo dnevnog reda govoriti o temama koje smatrate važnima.
Ali ne možete ostati ravnodušni na niz afera u Živom zidu: od toga da Vladimira Palfi nema diplomu, žutih kuverti, očajničkih napora da u roku od mjesec dana tri puta zaredom pokušavaju osnovati novu stranku. Je li vam koalicijski partner prodao rog pod svijeću, jeste li izabrali krive ljude za suradnju?
– Ovo što vodstvo Živog zida sada radi motivirano je pragmatičnim razlozima. Budući da unutar svoje stranke imaju probleme, prvenstveno narušene međuljudske odnose, a prijete im i institucionalne mjere, odlučili su osnovati novu stranku da bi spriječili mogućnost da novac koji svatko po glavi dobiva za političko djelovanje ode u neke druge ruke. S obzirom na to da su oni ti koji su osvojili saborske mandate, a ne frakcija koja ih osporava, ne vidim ništa sporno u tome.
Moj mandat u Saboru je dokaz da nisam odabrao krive ljude – Udruga Franak nije imala nikakvih sredstava za kampanju, Frankeri su dali samo oko 5000 kuna donacija. Nismo mogli sami izaći na izbore. Mogli smo, ali ne bismo dobili mandat. Mi smo i dalje ozbiljni, nismo se promijenili.
Vama nije sporno kad supredsjednica Palfi pred birače izlazi predstavljajući se kao diplomirana inženjerka, a, po svemu sudeći, nije?
– Ne znam da li se ona predstavlja lažno ili ne, ja je ne nisam pitao za diplomu… Od trenutka kad se to objavilo nisam uopće kontaktirao s njom. Nisam je zvao na mobitel da je to pitam jer to nije moj problem. To je njezin problem. Ona se s time treba boriti i dati javnosti dokaz da ima diplomu.

Vidi još:  Živi zid: Izbori su jedino rješenje


Živi zid je prepun afera; kako će koalicijski savez izdržati pod teretom cijelog tog obračuna?

– Naše vezivno tkivo su bili zajednički ciljevi i pragmatičnost da nam se ne rasipaju glasovi. Udruga Franak se nije bavila time tko je Živi zid i kako oni funkcioniraju. Nemam problema s time da sutra surađujem sa Sinčićem i njihovim zastupnicima.
Što očekujete, kako će funkcionirati Vlada HDZ-a i Mosta?
– Mislim da će Vlada biti stabilna zahvaljujući Plenkoviću i Petrovu. Očito je da se njih dvojica dobro slažu. Ne znam kakve će poteze povlačiti. Ali znam da ćemo mi gurati ono zbog čega ja ulazim u Sabor: rješenje nezakonitih parametara u ugovorima o kreditima – postoji najmanje 100.000 ugovora u kojima ih nema ili su ih banke samovoljno odredile. Zato smo u svibnju pokrenuli prekršajne prijave DORH-u jer banke nisu s dužnicima ugovorile te uvjete i prijete im kazne od 80.000 do 200.000 kuna po svakom ugovoru o kreditu, a predsjednicima uprava od 10.000 do 50.000 kuna. DORH zasad nije pokrenuo ništa, ali nadam se da su istražne radnje u tijeku. Moj cilj je prikupiti u državni proračun od devet do 25 milijardi kuna od tih prekršajnih kazni.


Kako biste vi zaštitili porezne obveznike od učinaka konverzije kredita?

– Mi smo Vladi već poslali predstavku kojom tražimo da se ospori arbitraža u Washingtonu i da se izađe iz bilateralnih sporazuma sa svim državama članicama EU, a prije svega s Austrijom jer je ona najveća opasnost. O tome smo razgovarali s Mostom i oni su se složili s time.


I očekujete podršku Bože Petrova oko obustavljanja arbitraže?

– Petrov nam je rekao da je to smisleno i u redu i da treba ići tim putem. Mi želimo prekid arbitraže, ali ne možemo znati što će napraviti izgledni ministar financija Zdravko Marić koji ne zna gdje se nalazi milijarda kuna troška konverzije koju su banke prikazale. Prema izvještaju Ministarstva financija, proizlazi da je trošak konverzije 6,5 milijardi kuna, a banke kažu 7,5 milijardi. A ministar Marić nema odgovor. Dosad se pokazalo da Marić nije sposoban riješiti probleme o kojima govorimo. Na početku mandata upoznali smo ga sa svim problemima, nezakonitostima u radu banaka, ali nije poduzeo ništa. Imao je dosta vremena da promijeni odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju i propiše metodologiju za određivanje parametara u promjenjivim kamatnim stopama. Mogao je predložiti i izmjene Ovršnog zakona i zabraniti ovrhu nad nekretninama koje su opterećene nezakonitim odredbama u ugovorima o kreditu.
Znate li vi gdje je ta milijarda?
– Naslućujem da banke pokušavaju izmaklu dobit prikazati kao trošak, a izmakla dobit to nije – u trenutku konverzije trošak je samo ono što čini razliku između onoga što smo imali prije i što imamo nakon konverzije.

Vidi još:  Ovo trebate učiniti kako bi odjavili HRT-ovu pretplatu i oslobodili se njihovih inkasatora


Kakva su vaša predviđanja za arbitražu?

– Predsjednik Ustavnog suda najavio je da će do kraja godine odlučiti o ustavnoj tužbi Udruge Franak protiv presude Vrhovnog suda u kolektivnom procesu. Ako utvrde da presuda nije u skladu s Ustavom i zakonima, onda se spor vraća na Visoki trgovački sud. I ne znamo hoće li odluka biti pristrana ili nepristrana i pritom ne mislim da je pristranost sudaca toliko direktna koliko se očituje sklonošću da pilatski operu ruke.

Tako su pilatski oprali ruke Visoki trgovački i Vrhovni sud i rekli da neće ispitivati poštenost valutne klauzule u francima. Zato što je sve jasno, razumljivo i uočljivo. A nije – bilo je jasno i uočljivo, ali nije bilo razumljivo. Da bi bilo razumljivo, moralo se dužnike upozoriti na rizike kao što je to radila svaka banka u Austriji jer je tako morala po nalogu austrijske Narodne banke. Oni su upozoravali na 25 rizika.

A kod nas samo da tečaj može rasti i padati. Trebali su upozoriti da je tečaj franka u odnosu na euro i marku od 1980. do 2004. godine narastao 160 posto, da kapital bježi u franak u vrijeme krize, da oni nemaju franak u bilancama nego knjigovodstvenom metodom pretvaraju eure i kune u franke da bi imali pokriće u valutnoj klauzuli koju su plasirali pa na temelju tog pokrića banka majka zarađuje na razlici tog tečaja… Da su ljudi znali te stvari, nitko ne bi dizao kunske kredite s valutnom klauzulom u francima. U Washingtonu će se odlučivati samo o tome je li netko izgubio ili nije izgubio svoje investicije.

NISU NIŠTA IZGUBILI KONVERZIJOM Banke će uštedjeti 400 mil. € jer dužnici neće tužiti zbog kamata

 

Vidi još:  Živi zid pozvao građane: Ne plaćajte TV pretplatu i ne puštajte inspektore u svoju kuću

Što ako se pokaže da su banke izgubile na konverziji?

– A Banke nisu ništa izgubile konverzijom. Ukupan trošak iznosi 850 milijuna eura, na temelju poreznih olakšica dobit će 170 milijuna eura natrag, 50.000 konvertibilnih dužnika neće tražiti preplaćene kamate, čime će banke uštedjeti dodatnih 400 milijuna eura. Udio loših kredita smanjio se za 630 milijuna eura od datuma konverzije, što bankama oslobađa rezervacije i donosi kamate oko 180 milijuna eura u sljedećih deset godina, čime dolazimo do troška konverzije od sto milijuna eura.

Ako banke dobiju satisfakciju, što će onda Udruga Franak?

– Ide se prema kompromisu zahvaljujući tome što vlast nije sposobna upotrijebiti svoja oruđa – porez na aktivu, prekršajne kazne. Ne, nije to križarski rat protiv banaka nego izvođenje banaka na pravi put. Banke nezakonito posluju već 13 godina i nitko ih nije prisilio da prestanu, ni HNB, ni zakonodavna, ni izvršna vlast. Nitko bankama nije naložio da postupe po presudi Vrhovnog suda, jer iako ona ne obavezuje da se ljudima vrate preplaćene kamate, postoji dio presude koji kaže da se banke više tako ne smiju ponašati. A one se i dalje tako ponašaju.

Share Button
Izvor :

Jutarnji

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close