Headline News

Gotovina, Čermak i Zoki u misiji: INA mora biti naša! U atmosferi stroge tajnosti odvijaju se dramatični sastanci o Ini

image_pdfimage_print

General Čermak kupuje Inu… Ta tvrdnja, koja je djelovala kao znanstvena fantastika, ovih je dana (“u najstrožem povjerenju”) tiho kolportirana po zagrebačkim kuloarima, izazivajući nevjericu. Otkud generalu Čermaku toliki novac? Što će mu Ina? Za koga on to radi, ako radi? Zašto bi Mađari prodavali svoj paket? Je li Čermak sam u toj akciji?

Idućih dana prizvuk fantastike se, malo po malo, gubio. Najprije su, na tajanstvenoj večeri u centru Zagreba, uhvaćeni general Ivan Čermak, Zoran Milanović, Ante Gotovina i Milivoj Goldstein.

Gotovina i Milanović na večer | Author: Tomislav Miletic (PIXSELL)Tomislav Miletic (PIXSELL)

Objašnjenje je bilo jednostavno – druže se, vole se, prijatelji su, sljedovi ukusne hrane i dobrih vina jedina su tema njihovih razgovora.

Potom je, neovisno o ovom, šef MOL-a Zsolt Hernadi još jednom u njemačkom tisku demonstrativno naveo kako će se MOL riješiti dionica Ine ako se nesretni brak s Hrvatima nastavi prema starom običaju, uz masu poteškoća.

Nakon toga je u Zagrebu osvanuo Amos Hochstein, dužnosnik američke vlade zadužen za energente. Hochstein nije bilo tko, on je Rambo američkih energetskih akcija, diverzant koji pokušava zaći u neprijateljsku pozadinu i opstruirati planove protivnika.

Pojednostavljeno: kad god su Rusi prošlih godina, preko svojih ljudi u Zagrebu, ili preko Alekseja Milera iz Gazproma, pokušali prodrijeti više i dublje u Hrvatsku (ući s naftovodom DružbAdria ili plinovodom Južni tok), Hochstein bi se pojavljivao u Zagrebu kako bi spriječio takve pokušaje.

Nema nikakve sumnje da je u tom poslu postizao vrhunske uspjehe. Svi veliki ruski pokušaji trasiranja izvoznih putova ruskih energenata kroz Hrvatsku propali su.

Jozo Petrović | Author: Marko Lukunić (PIXSELL)Marko Lukunić (PIXSELL)

A dotok jeftine energije temelj je ruske moći u Europi. Zadnja akcija iza koje je stajao famozni

Jozo Petrović

– koja je u odnosu na prethodne ofenzive nalikovala na pokušaj krijumčara srednjeg ranga – također je propala.

Ideja je bila da se MOL u cijelosti dokopa Ine, do čega je trebalo doći obustavom arbitraže, daljnjim otkupom dionica i izbacivanjem Hrvatske iz igre. MOL je mađarska kompanija, ali vlasnički portfelj nije sasvim jasan.

Ruski ambasador Anvar Azimov nekoliko je puta, bez ikakvog okolišanja, priznavao da je Rusija spremna kupiti i Inu i MOL, i ne samo njih nego i HEP.

Ako bi se to ostvarilo, Rusija bi na ovim prostorima stekla moć kakvu je imala tek dvije-tri godine u povijesti, 1946., 1947. i 1948., do trenutka u kojem je Tito, u vili u Visokoj ulici – nesuđenom uredu Kolinde Grabar Kitarović – primio famozni telegram Staljina i Molotova.

Vidi još:  SRBIJA U PANICI: Gotovina i Limaj pripremaju napad na sjever Kosova!?

Onaj, naime, tko kontrolira putove energenata i tko raspolaže takvim količinama novca, taj realno kontrolira stanje na terenu, neovisno o političkim ili vojnim savezništvima.

Imamo li na umu to da je Rusija u Hrvatsku ušla i u bankarski sektor te da Sberbank nastupa vrlo ofenzivno, a da će sankcije Rusiji, prema svemu sudeći, biti ograničenog trajanja (Rusija i Njemačka počele su dogovore o novom pravcu za ruski plin), jasno je da se ovdje zapravo dijele karte za geopolitičku kontrolu ovih prostora za mnogo godina unaprijed…

Lanac događaja vezanih za Inu dovršen je konferencijom za novinare premijera Andreja Plenkovića.

Plenković je ponovio da je Ina nacionalni interes te da bi se otvorena pitanja Ine i MOL-a trebala odvojiti od odnosa između Hrvatske i Mađarske.

“Hernadijeva izjava o tome da će MOL, ako je nepoželjan u Hrvatskoj, prodati dionice Ine je medijska, primili smo je k znanju”, rekao je, bez daljnjih objašnjenja.

No u izbornoj kampanji žestoko se protivio gašenju rafinerije u Sisku. Istog dana ministar financija Zdravko Marić posve je neočekivano objavio da tzv. porezni Uskok nastavlja raditi na stari način! Dakle, ostaju odgovorni izravno ministru, kao i u vrijeme Lalovca, umjesto da budu podređni šefu Porezne uprave.

Riječ je o ustanovi koja najuže surađuje s Amerikancima i čija je uloga bila presudna u “hvatanju” braće Mamić s rukama u pekmezu.

Američke akcije, naime, u suradnji s europskim saveznicima, u velikoj su mjeri okrenute protiv rasta ruske moći preko nogometa.

Vladimir Putin | Author: REUTERSREUTERS

Prema nekim izvorima, i padovi

Michela Platinija

i

Seppa Blatera

imali su veze s njihovom bliskošću s Rusima. Porezni Uskok, izdvojen iz ovlasti Porezne uprave, u tom je smislu fleksibilniji, otvoreniji za suradnju s američkim i srodnim europskim institucijama, samostalniji, nego da se nalazi pod njenom kontrolom.

Uskok pod kontrolom Porezne uprave bio bi Uskok s brnjicom. Čini se da bi ova promjena također mogla imati veze s posjetom Amosa Hochsteina. On je, doduše, čovjek Obamine administracije i slijedi Obaminu vanjsku politiku, a u njoj je Vladimir Putin neprijatelj broj jedan.

Hoće li politika Donalda Trumpa nastaviti tim smjerom ili će s Rusijom obnoviti “detant” (politiku mira i suradnje), još nije jasno ni najboljim analitičarima, pa nije jasno je li Hochsteinov posjet kraj jedne ere ili znak kontinuiteta, no ovo drugo čini se sve izvjesnijim…

Vidi još:  Jedna od najkontroverznijih biografija u državi: Milijarder, bivši komunist, Sanaderov i Kolindin miljenik! Tko je moćni hercegovački zet?

Amerika je, naime, kao golemi prekooceanski brod: to je prevelika masa da bi se putanja mogla promijeniti prebrzo bez velikog rizika i opasnosti od prevrtanja.

Za razliku od Amerike – Hrvatska, čini se, nema putanju.

Nema strategiju ni za što, pa ni za Inu. U velikoj mjeri slijedi američke naputke, ali Amerika je nekoć svoje saveznike financijski obilno pomagala- Tito je dobio više od sto milijardi dolara nepovratne pomoći nakon sukoba sa Staljinom – a današnja Amerika daje uglavnom savjete, ili naloge, ali novca tu nema.

Da ga ima, famozni LNG terminal na Krku već bi odavno bio gotov. Zato novac za kupnju mađarskog paketa dionica Ine u Hrvatskoj tek treba pronaći.

Toliki iznos, naravno, nema nitko, pa će – odluče li se Mađari doista na prodaju- kupac morati uzeti kredit.

General Ivan Čermak nije do zaključenja ovog broja htio razgovarati o tome. On je već jednom spominjan kao kupac velikog pogona koji je trebalo spasiti.

Čermak je kotirao kao ozbiljan kupac Dina Petrokemije, no od toga je odustao. Bio je brana Rusima. Svojedobno je za oko 100 milijuna eura kupio 63 benzinske postaje, lokacije za nove crpke te skladišne kapacitete OMV-a i time izbacio iz utrke Zarubežnjeft i Gazprom.

Ante Kotromanović | Author: Boris Scitar/PIXSELLBoris Scitar/PIXSELL

Čermak je inače dio mistične koterije koja se voli držati u drugom planu, ali vuče jake poteze. Svi akteri tajne večere, od Čermaka, preko Gotovine, do Milanovića, povezani su s naftnom industrijom i mogućom prodajom, odnosno kupnjom Ine od MOL-a! Tu valja dodati i Milanovićeva prijatelja

Antu Kotromanovića

.

“Kotromanović i Čermak su stari prijatelji, a sad je Kotromanović zaposlen kod njega, tu je i Gotovina sa svojim odvjetnikom Lukom Mišetićem, koji radi za moćnu odvjetničko-lobističku tvrtku Patton Boggs (PB) i koji je savjetnik Vlade RH u sporu s MOL-om”, kaže jedan naš sugovornik i dodaje:

“Vjerojatno je samo slučajnost da je Milanovićeva tvrtka EuroAlba advisory registrirana u poslovnom centru u kojem je i tvrtka Globalosa Gotovinina odvjetnika Luke Mišetića, no suradnja Milanovićeve vlade i Mišetićeva ureda bila je intenzivna, a riječ je o državnom interesu i danas. Prije dvije godine američki senator Chris Murphy bio je u Hrvatskoj te razgovarao sa Zoranom Milanovićem, Ivom Josipovićem i Antom Kotromanovićem. Zadovoljan se vratio u SAD jer su mu Milanović i Josipović tad obećali kako Hrvatska neće dopustiti Rusiji da preko tvrtke Gazprom, koja bi kupila dionice Ine – uđe dublje na europsko tržište i time uđe u interesnu sferu SAD-a. Murphy je na svom blogu priznao: “U Hrvatsku sam išao na molbu i nagovor prijatelja Amosa Hochsteina, zamjenika tajnika za energetsku politiku”.

Vidi još:  Život ‘iza rešetaka’: Jednog poznatog HDZ-ovca zatvorenici su brutalno zadirkivali…

Krajem 2012. u Zagrebu je registrirana kompanija Gaspromnjeft Balkan, a za nju radi i Boris Medvjedev, bivši zamjenik ruskog ambasadora u Zagrebu.

“Za Inu postoje tri scenarija”, rekao nam je izvor blizak hrvatskom dijelu vrha te kompanije.

“Prva je opcija da država proda svoj udio MOL-u. Drugi je scenarij da se dvije kompanije, Ina i MOL, spoje pa da hrvatska država u takvoj kompaniji dobije određeni postotak, između 15 i 25 posto vlasništva. Treći je scenarij da Hrvatska otkupi svoj udio od Mađara. No mi danas ne znamo vrijednost Ine. To nije Ina od prije 15 godina. Ima li netko novca za kupnju Ine? Da, HEP ima oko dvije milijarde kuna zadržane dobiti, i uz kredit bi mogao kupiti Inu. To bi bila dobra kompanija. No država mora reći što bi htjela učiniti s Inom. Morala bi imati strategiju, znati kako upravljati kompanijom. Naći će se banka koja će to kreditirati, ali Ina danas više sliči privjesku MOL-a nego uspješnoj kompaniji. MOL ima krasnu viziju strategije do 2035. godine, a mi nemamo nikakvu…

Ivan Vrdoljak kao ministar tvrdio je da postoji plan u kojem se Ina vraća u državno vlasništvo tako što “njezine dionice služe kao kolateral za kredit koji će ona otplaćivati”.

Uostalom, rekao je, i mađarska je država nakon privatizacije išla ponovno otkupljivati dionice MOL-a, pa je kupila paket od 25 posto. Milanovićeva vlada nije digla 1,5 milijardi dolara za Inu. Možda to učini Plenkovićeva vlada, ali zasad šuti o tom strateškom projektu.

Share Button
Izvor :

Express.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close