Grbin: Prije racionalizacije 31 tijelo uprave, a poslije 32

Hrvatski sabor je u petak kasno navečer donio paket od četiri zakona usmjerena na uspostavu učinkovitog sustava državne uprave, sastavljanje nove Vlade i provedbu njenog programa koje je predložio Klub HDZ-a.

Sabor je, naime, izglasovao izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o ustroju i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te Zakona o Vladi.

Izmjenama Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika ograničeno je pravo na naknadu plaće dužnosnika po isteku mandata.

Umjesto dosadašnjih “šest plus šest”, dužnosnici koji na dužnosti provedu manje od tri mjeseca neće imati pravo na nikakvu naknadu. Oni koji dužnost obnašaju između tri mjeseca i godine dana po isteku mandata primat će cijelu plaću tri i još pola plaće iduća tri mjeseca, a onima koji na dužnosti ostanu više od godine dana ostaje sadašnje pravo na šest mjeseci pune i još šest mjeseci pola plaće.

Uz taj zakon, većina je izglasala i zaključak po kojem će se zakon primijeniti na sve zastupnike tek konstituiranog saziva, dakle retroaktivno i na zastupnike koji su u petak prisegli kao zamjenici još uvijek tehničkih ministara.

Oporba je upozorila da bi takvo rješenje moglo pasti na Ustavnom sudu, koji je već jednom srušio sličan zakon, kada je u kolovozu 2012. srušio retroaktivno ograničenje za zastupnike koji su već stekli saborsku mirovinu.

“Preuzimamo rizik da Ustavni sud ne bude suglasan sa ovom našom političkom odlukom”, odgovorio je u ime Kluba HDZ-a Andrej Plenković, suglasan sa oporbom da bi trebalo uskladiti izmjene Zakona o pravima dužnosnika sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, kako bi se izbjegla diskriminacija saborskih zastupnika koji, za razliku od svojih kolega u izvršnoj vlasti, po isteku mandata godinu dana ne mogu voditi vlastiti obrt ili se baviti slobodnim zanimanjima poput odvjetničkog.

Novim zakonima omogućeno je da nova vlada ima 19 ministarstava i šest središnjih državnih ureda. Ministarstvu gospodarstva pripaja se Ministarstvo poduzetništva i obrta, a uprava za energetiku seli se u Mostovo Ministarstvo zaštite okoliša, kao i sektor vodnoga gospodarstva iz Ministarstva poljoprivrede.

Poseban naglasak stavlja se na demografsku obnovu, pa se ustrojava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Osnivaju se i dva nova središnja državna ureda – za sport te za razvoj digitalnog društva. Ministarstvima branitelja i zdravlja vraćaju se nekadašnji nazivi, dakle, zvat će se Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo zdravlja.

Umjesto zamjenika ministara postojat će državni tajnici.

Mrak Taritaš: Kao da ste lisicu stavili u kokošinjac

Oporbeni SDP i HNS ne spore vladajućima pravo da temeljem dobivenog povjerenja građana urede sustav državne uprave, ali ukazuju na nelogičnosti.

“Racionalizacija u režiji Mosta i HDZ-a izgleda tako da prije nego se u nju krene imamo 31 središnje tijelo državne uprave, a poslije 32”, primjetio je Peđa Grbin (SDP).

SDP bi, kaže, pozdravio zamjenu zamjenika ministra državnim tajnicima, ali da je to napravljeno do kraja, odnosno da su ukinuti pomoćnici ministara, a umjesto njih uvedeni ravnatelji uprava. Ovako, jedan zamjenik ministra zamjenjuje se s nekoliko državnih tajnika, kaže Grbin i podsjeća da je jedna od HDZ-ovih vlada imala 60 državnih tajnika.

Anka Mrak Taritaš (HNS) dvoji u funkcioniranje Ministarstva zaštite okoliša i energetike s obzirom da u djelokrug njegova rada idu poslovi iz tri bivša ministarstva, zaštite okoliša, djelomično pomorstva i prometa, te gospodarstva u dijelu koji se tiče energetike. To su tri vrste posla, imam osjećaj kao da ste lisicu stavili u kokošinjac, jer tu imamo apsolutno različite problematike, upozorava zastupnica.

Plenković je završno odbacio oporbene teze o bujanu administracije, potvrdio da je nekada bilo preko 60 državnih tajnika, ali i podsjetio da tada nisu postojali pomoćnici ministara, nego ravnatelji birani na javnim natječajima. Nije nam namjera imenovati pretjerano velik broj državnih tajnika, naprotiv, ističe Plenković.

Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja u ponedjeljak, 17. listopada, u 11 sati.

Pet prijedloga zakona vezanih uz jamstva

Klubovi Mosta i HDZ-a u saborsku su proceduru u petak uputili pet zakonskih prijedloga koji idu u smjeru ostvarenja najavljenih Mostovih ‘jamstava’.

Izmjenama izbornih zakona za parlamentarne i lokalne izbore predlaže se zabrana kandidiranja i onima koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode, pedofiliju i kaznena djela protiv službene dužnosti poput zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, mito i sl.

Most predlaže izmjene zakona o HRT-u po kojima bi javna radiotelevizija, umjesto posredstvom odvjetničkih ureda, sama naplaćivala dugovanja po RTV pristojbi. HRT-u bi se omogućilo da nakon druge pisane opomene uz dugove, naplati i paušal od 100 kuna.Taj bi se zakon primjenjivao od siječnja 2017. do kada HRT ima prilagoditi poslovanje i rad novim odredbama.

Izmjenama Zakona o HNB-u državnim revizorima omogućila bi se kontrola poslovanja i financijskih izvješća središnje banke. Most predlaže i izmjene Ovršnog zakona kojima namjerava zaštiti socijalno ugrožene građane. Predviđaju mogućnost jednokratne odgode ovrhe obiteljima bez prihoda ili imovine potrebne za namirenje troška stanovanja. Onima koji ispunjavaju uvijete za priznanje prava u sustavu socijalne skrbi, a ovršena im je jedina nekretnina u kojoj stanuju, država bi osigurala pravo na smještaj u trajanju od 18 mjeseci i to u nekretninama u državnom vlasništvu, a ako ih nema u istoj ili susjednoj lokalnoj jedinici Centar za socijalnu skrb snosio bi im troškove smještaja.

Predviđeno je i povećanje dijela plaće koji se ne može ovršiti sa sadašnjih dvije trećine na tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće u RH.

Utvrđuje se i maksimalan iznos koji jedan ovršenik može platiti za naknadu troška ovrhe na ukupno 51.399 kuna. U Mostu su izračunali da bi trošak provedbe novog zakona u prvoj godini iznosio nešto više od 3,4 a u narednima 5,1 milijun kuna.

HDZ i Most zajedno su predložili izmjene zakona o financiranju izborne promidžbe i političkih aktivnosti po kojima se ukupan iznos kojim se iz proračuna financiraju aktivnosti političkih stranaka, umjesto sadašnjih 0,05 posto proračunskih rashoda, utvrđuje na 0,075 posto poreznih prihoda proračuna, a u obrazloženju zakona navode kako će se tako izbjeći poticanje državne potrošnje. Svi zakoni su u hitnoj proceduri i o njima će se raspravljati u ponedjeljak.

Izvor :

N1info

Komentari

comments