Headline News

Grbin: Prije racionalizacije 31 tijelo uprave, a poslije 32

Hrvatski sabor je u petak kasno navečer donio paket od četiri zakona usmjerena na uspostavu učinkovitog sustava državne uprave, sastavljanje nove Vlade i provedbu njenog programa koje je predložio Klub HDZ-a. Sabor je, naime, izglasovao izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o ustroju i djelokrugu ministarstava i […]

image_pdfimage_print

Hrvatski sabor je u petak kasno navečer donio paket od četiri zakona usmjerena na uspostavu učinkovitog sustava državne uprave, sastavljanje nove Vlade i provedbu njenog programa koje je predložio Klub HDZ-a.

Sabor je, naime, izglasovao izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o ustroju i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te Zakona o Vladi.

Izmjenama Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika ograničeno je pravo na naknadu plaće dužnosnika po isteku mandata.

Umjesto dosadašnjih “šest plus šest”, dužnosnici koji na dužnosti provedu manje od tri mjeseca neće imati pravo na nikakvu naknadu. Oni koji dužnost obnašaju između tri mjeseca i godine dana po isteku mandata primat će cijelu plaću tri i još pola plaće iduća tri mjeseca, a onima koji na dužnosti ostanu više od godine dana ostaje sadašnje pravo na šest mjeseci pune i još šest mjeseci pola plaće.

Uz taj zakon, većina je izglasala i zaključak po kojem će se zakon primijeniti na sve zastupnike tek konstituiranog saziva, dakle retroaktivno i na zastupnike koji su u petak prisegli kao zamjenici još uvijek tehničkih ministara.

Oporba je upozorila da bi takvo rješenje moglo pasti na Ustavnom sudu, koji je već jednom srušio sličan zakon, kada je u kolovozu 2012. srušio retroaktivno ograničenje za zastupnike koji su već stekli saborsku mirovinu.

“Preuzimamo rizik da Ustavni sud ne bude suglasan sa ovom našom političkom odlukom”, odgovorio je u ime Kluba HDZ-a Andrej Plenković, suglasan sa oporbom da bi trebalo uskladiti izmjene Zakona o pravima dužnosnika sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, kako bi se izbjegla diskriminacija saborskih zastupnika koji, za razliku od svojih kolega u izvršnoj vlasti, po isteku mandata godinu dana ne mogu voditi vlastiti obrt ili se baviti slobodnim zanimanjima poput odvjetničkog.

Novim zakonima omogućeno je da nova vlada ima 19 ministarstava i šest središnjih državnih ureda. Ministarstvu gospodarstva pripaja se Ministarstvo poduzetništva i obrta, a uprava za energetiku seli se u Mostovo Ministarstvo zaštite okoliša, kao i sektor vodnoga gospodarstva iz Ministarstva poljoprivrede.

Poseban naglasak stavlja se na demografsku obnovu, pa se ustrojava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Osnivaju se i dva nova središnja državna ureda – za sport te za razvoj digitalnog društva. Ministarstvima branitelja i zdravlja vraćaju se nekadašnji nazivi, dakle, zvat će se Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo zdravlja.

Umjesto zamjenika ministara postojat će državni tajnici.

Mrak Taritaš: Kao da ste lisicu stavili u kokošinjac

Oporbeni SDP i HNS ne spore vladajućima pravo da temeljem dobivenog povjerenja građana urede sustav državne uprave, ali ukazuju na nelogičnosti.

“Racionalizacija u režiji Mosta i HDZ-a izgleda tako da prije nego se u nju krene imamo 31 središnje tijelo državne uprave, a poslije 32”, primjetio je Peđa Grbin (SDP).

SDP bi, kaže, pozdravio zamjenu zamjenika ministra državnim tajnicima, ali da je to napravljeno do kraja, odnosno da su ukinuti pomoćnici ministara, a umjesto njih uvedeni ravnatelji uprava. Ovako, jedan zamjenik ministra zamjenjuje se s nekoliko državnih tajnika, kaže Grbin i podsjeća da je jedna od HDZ-ovih vlada imala 60 državnih tajnika.

Anka Mrak Taritaš (HNS) dvoji u funkcioniranje Ministarstva zaštite okoliša i energetike s obzirom da u djelokrug njegova rada idu poslovi iz tri bivša ministarstva, zaštite okoliša, djelomično pomorstva i prometa, te gospodarstva u dijelu koji se tiče energetike. To su tri vrste posla, imam osjećaj kao da ste lisicu stavili u kokošinjac, jer tu imamo apsolutno različite problematike, upozorava zastupnica.

Plenković je završno odbacio oporbene teze o bujanu administracije, potvrdio da je nekada bilo preko 60 državnih tajnika, ali i podsjetio da tada nisu postojali pomoćnici ministara, nego ravnatelji birani na javnim natječajima. Nije nam namjera imenovati pretjerano velik broj državnih tajnika, naprotiv, ističe Plenković.

Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja u ponedjeljak, 17. listopada, u 11 sati.

Pet prijedloga zakona vezanih uz jamstva

Klubovi Mosta i HDZ-a u saborsku su proceduru u petak uputili pet zakonskih prijedloga koji idu u smjeru ostvarenja najavljenih Mostovih ‘jamstava’.

Izmjenama izbornih zakona za parlamentarne i lokalne izbore predlaže se zabrana kandidiranja i onima koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode, pedofiliju i kaznena djela protiv službene dužnosti poput zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, mito i sl.

Most predlaže izmjene zakona o HRT-u po kojima bi javna radiotelevizija, umjesto posredstvom odvjetničkih ureda, sama naplaćivala dugovanja po RTV pristojbi. HRT-u bi se omogućilo da nakon druge pisane opomene uz dugove, naplati i paušal od 100 kuna.Taj bi se zakon primjenjivao od siječnja 2017. do kada HRT ima prilagoditi poslovanje i rad novim odredbama.

Izmjenama Zakona o HNB-u državnim revizorima omogućila bi se kontrola poslovanja i financijskih izvješća središnje banke. Most predlaže i izmjene Ovršnog zakona kojima namjerava zaštiti socijalno ugrožene građane. Predviđaju mogućnost jednokratne odgode ovrhe obiteljima bez prihoda ili imovine potrebne za namirenje troška stanovanja. Onima koji ispunjavaju uvijete za priznanje prava u sustavu socijalne skrbi, a ovršena im je jedina nekretnina u kojoj stanuju, država bi osigurala pravo na smještaj u trajanju od 18 mjeseci i to u nekretninama u državnom vlasništvu, a ako ih nema u istoj ili susjednoj lokalnoj jedinici Centar za socijalnu skrb snosio bi im troškove smještaja.

Predviđeno je i povećanje dijela plaće koji se ne može ovršiti sa sadašnjih dvije trećine na tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće u RH.

Utvrđuje se i maksimalan iznos koji jedan ovršenik može platiti za naknadu troška ovrhe na ukupno 51.399 kuna. U Mostu su izračunali da bi trošak provedbe novog zakona u prvoj godini iznosio nešto više od 3,4 a u narednima 5,1 milijun kuna.

HDZ i Most zajedno su predložili izmjene zakona o financiranju izborne promidžbe i političkih aktivnosti po kojima se ukupan iznos kojim se iz proračuna financiraju aktivnosti političkih stranaka, umjesto sadašnjih 0,05 posto proračunskih rashoda, utvrđuje na 0,075 posto poreznih prihoda proračuna, a u obrazloženju zakona navode kako će se tako izbjeći poticanje državne potrošnje. Svi zakoni su u hitnoj proceduri i o njima će se raspravljati u ponedjeljak.

Share Button
Izvor :

N1info

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close