Headline News

HDZ – stvarni nasljednik Saveza komunista Hrvatske

>>>”U ovom selu sad ima 50% nepismenih ljudi, nadam se da će dogodine biti obrnuto.” Josip Broz Tito KOMUNISTI, crveni, plavi, crni, domoljubi, izdajnici, partizani, ustaše, domobrani… Čini se da je izborna kampanja, dosadna, predvidljiva i svadljiva uvelike u tijeku. Jedna od težih optužbi koja se zadnjih mjeseci može čuti je: komunisti, crveni, “crvena opasnost”. […]

image_pdfimage_print

>>>”U ovom selu sad ima 50% nepismenih ljudi, nadam se da će dogodine biti obrnuto.”
Josip Broz Tito

KOMUNISTI, crveni, plavi, crni, domoljubi, izdajnici, partizani, ustaše, domobrani… Čini se da je izborna kampanja, dosadna, predvidljiva i svadljiva uvelike u tijeku. Jedna od težih optužbi koja se zadnjih mjeseci može čuti je: komunisti, crveni, “crvena opasnost”.

Uostalom, sjećamo se kako je nakon predsjedničke pobjede Kolinde Grabar Kitarović predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko izjavio: “Ova bešćutna tzv. crvena vlast nije ništa do jugonostalgije i jugofilije, a dopustila si je luksuz da relativizira vrijednosti 90-tih i velebnu ulogu prvog hrvatskog predsjednika.”

Zaista, vladajućoj Koaliciji može se spočitati puno toga – od toga da ne bi znali posložiti ni komplet Lego kocaka, do toga da bi valjda i najplodnije polje pretvorili u pustinju. No, ova ideološka igra, koja samo služi da bi građani skrenuli pozornost s ekonomskih pitanja i rješavanja ekonomskih problema, navodi nas da podsjetimo g. Karamarka gdje su to danas “crveni”, tj. nekadašnji pripadnici Saveza komunista Hrvatske.

Zaista, što se dogodilo s hrvatskom komunističkom partijom 90-tih?

Znanstveni pristup – gdje su otišli članovi SKH

Da ne bi bilo zabune i podmetanja – iskoristiti ćemo znanost. Preciznije članak “What is to be done? Succession from the League of Communists of Croatia”, objavljen u časopisu Communist and Post-Communist Studies 41 (2008). Autori članka su Paula M. Pickering, Department of Government, College of William and Mary, Williamsburg, USA te Mark Baskin, Center for International Development, State University of New York, USA. Dakle, dvoje Amerikanaca koji se bave istočnom Europom.

Izdavač spomenutog časopisa je Elsevier, poznati i priznati svjetski izdavač kod kojega nema puno šale – članci idu na jaku recenziju (za one koji se ne bave znanošću: anonimno ih provjeravaju drugi znanstvenici) i tek nakon debele provjere idu u objavu. Znači, nešto sasvim drugo od običnog novinarskog pisanja. Pa onda i brojeve tu navedene treba uzeti ozbiljnije od novinarskog teksta. I tko njima nije zadovoljan – put za demantirati je objaviti svoj znanstveni članak. U istom ili “jačem” znanstvenom časopisu.

Što je značilo biti član Saveza komunista?

Za one mlađe, prvo malo objašnjenja. Za biti član Saveza komunista niste trebali biti – komunist. Recimo, morali ste to biti javno, morali ste se na sastancima uglavnom slagati s onim što govori partija ili barem paziti da ne skrenete sa službene linije – no intimno velik broj ljudi koji su imali partijsku knjižicu intimno nisu bili komunisti.

Uostalom, kako se i u članku navodi, 1985. godine 28% članova Saveza komunista Hrvatske pozitivno je gledalo na višestranačje – godinama prije pada Berlinskog zida dakle preko četvrtina hrvatskih komunista protivila se jednoj od glavnih ideoloških odrednica socijalističkog sustava – jednopartijskoj vlasti s vodećom ulogom upravo Saveza komunista.

Broj članova Partije bio je ogroman – 1989., dakle pred samu liberalizaciju političkog sustava, Hrvatska je uredno imala 298.000 članova Saveza komunista! Praktično, svaki deseti odrasli bio je “u Partiji”, makar ni članarina nije bila simbolična ako ste imali iole veća primanja. Članarine su bile tolike da je Savez komunista uredno od toga, bez pomoći države, gradio svoje zgrade i druge prostore – pa su mu i ostali nakon 1990. godine.

Nekoliko je bilo razloga zašto se išlo u Savez komunista. Prvi je bilo zaista vjerovanje u sustav – socijalizam i federalno uređenu Jugoslaviju (naglašavam: federalnu, hrvatski komunisti su se još od prije Drugog svjetskog rata borili protiv velikosrpskog hegemonizma, a uostalom Hrvatsko proljeće 1971. vodili su velikim dijelom upravo hrvatski komunisti!). Sjetite se uostalom i karijere Franje Tuđmana u mlađim danima.

Drugi razlog je bio – pokušaj da se stvari promjene. Kada imate jednu stranku, jedini način promjene, osim revolucije, je djelovati kroz upravo tu stranku. Treći je bio – muvana. Ako ste htjeli sitnu kriminalnu karijeru u firmi, nije zgoreg bilo imati partijsku knjižicu. Zlobnici bi dodali – slično kao i danas.

Četvrti, no sigurno ne najmanje važan razlog članstva u Savezu komunista je bio egzistencijalni – na osjetljivija mjesta u školstvu (predavanje povijesti ili jezika, direktorsko mjesto), ili općenito za mjesto rukovoditelja u firmi – praktično ste morali biti član Saveza komunista. Izuzeci su postojali, ali su bili rijetki, a za biti izuzetak, npr. direktor bez partijske knjižice, obitelj vam se morala iskazati u partizanima.

Iz Saveza komunista u Hrvatsku demokratsku zajednicu

Krajem 1989. jednopartijski sustav se urušava. Urušava se i broj članova Saveza komunista. Dio ljudi se odmiče od ikakvog daljnjeg političkog angažiranja – najviše su to oni koji su u bili članovi Partije radi potreba posla. Ako ste pogonski direktor – jednostavno, članstvo u partiji vam više ne treba da biste i dalje bili na položaju gdje jeste. Makar bi i ovdje mnogi rekli da se u javnom sektoru nije puno toga promijenilo – stranačka iskaznica dobro dođe.

Jedan dio ljudi ostaje u tadašnjem Savezu komunista Hrvatske – stranci demokratskih promjena (kasniji SDP). No to je niti šestina članstva – između kraja 1989. i lipnja 1999. godine broj članova SKH-SDP pada s 298.000 na svega 46.000 ljudi! Dio se politički pasivizirao, no ne svi – odlaze u druge stranke, pri čemu vodi HDZ!

Samo u razdoblju kraj 1989. i ožujak 1990. 27.000 članova nekadašnjeg Saveza komunista Hrvatska prelazi u HDZ. Do kraja godine broj enormno raste – još 70.000 ljudi prelazi u HDZ. Autori članka se ovdje, glede brojeva, referenciju na drugog autora: Cohen, L.J., 1997. Embattled democracy: post-communist Croatia in transition. In: Dawisha, K., Parrott, B. (Eds.), Politics, Power, and the Struggle for Democracy in South-East Europe. Cambridge University Press, Cambridge.

Dakle, kraj 1990. godine SKH-SDP, današnji SDP ostaje s niti 50.000 članova, dok HDZ preuzima 97.000 članova Saveza komunista Hrvatske. Zaključak koji navode Pickering i Baskin je (citiramo u izvorniku): “These party membership numbers suggest that the HDZ, which Croatian voters swept into power in the April 1990 multiparty elections, could be considered a Communist successor party.”

Što je važnije, zgrade ili ljudi?

Zaista, što čini bit neke politike, neke stranke, nekog djelovanja – zgrade ili ljudi? Način razmišljanja ili ime? Jer, ako ćemo formalno, SDP je nasljednik SKH, komunisti su postali socijaldemokrati. Preuzeli su i članstvo i nekretnine i račune i promijenili ime.

No, ako ćemo stvarno, ako je bit političke stranke u ljudima, u njihovom načinu razmišljanja i obrascu djelovanja – stvarni nasljednik Saveza komunista Hrvatske jest Hrvatska demokratska zajednica, HDZ. Ta stranka, makar stalno govorila protiv “crvenih” je “Communist successor party”, kao su primijetili američki autori. Nasljednica Saveza komunista.

Kada se gleda razina “zaboravljivosti” čelnika HDZ-a, kada se gleda isključivost i svadljivost i kada se čitaju očito prazne izreke koje služe samo očuvanju partijskih uhljeba (genijalna je ona nedavna, Tomislav Karamarko: “Ali, moram reći, ne mi nećemo ukidati županije, jer je županijski sustav vrlo dobro prihvaćen, zaživio je i ljudi se identificiraju sa svojim županijama.”) – onda dolazimo do jasnog zaključka. Savez komunista Hrvatske, dugo godina prazna i bezidejna stranka koja se nakon Hrvatskog proljeća 1971. (kada su isključeni Savka i Tripalo) u Jugoslaviji borila uglavnom frazama i praznim djelovanjem, dobio je samo nacionalni prizvuk – ljudi su velikim dijelom ostali isti.

Štoviše, generacije su se uvelike promijenile, ipak je prošlo četvrt stoljeća, biologija radi svoje, no ispraznost, svadljivost i isključivost je ostala – samo se promijenio “unutrašnji neprijatelj”.

Prazna priča za hrvatske građane

Stranka gdje je ušlo 97.000 nekadašnjih “crvenih” sada spočitava stranci gdje ih je ostalo 46.000 kako su eto ti drugi “crveni”. Sama riječ “komunist” je postala pogrda – makar po ovim podacima su svugdje oko nas, najviše u recimo tako “nacionalno svjesnim” strankama (ili barem onima koji se tako predstavljaju).

Koliko god je SDP nasljednik Saveza komunista Hrvatske – toliko god je HDZ duplo od njih nasljednik Saveza komunista Hrvatske. Pa je stoga igra tko je “crven”, tko je “plav”, tko je “nacionalni”, a tko “anacionalni” samo jeftina igra za sve gladnije građane – u zemlji koja i dalje tone, iz koje se i dalje iseljava i u kojoj se svi problemi javnog duga rješavaju povećanjem poreza.

A kako će se, po svemu sudeći HDZ i SDP uredno i dalje izmjenjivati na vlasti, jedni u Vladu, drugi kao oporba u Sabor (uz manje-više iste plaće – 18.000 kuna), netko bi rekao da se stvari nisu previše promijenile – tj. promijenila se država, grb i zastava, a nekadašnji Savez komunista Hrvatske je dobro i pametno smislio kako će podjelom na dvije stranke osigurati sebi budućnost u vladanju Hrvatskoj barem još pola stoljeća. Jer, evo, četvrt stoljeća su izdržali!

Ukoliko HDZ dobije naredne izbore – upravo će na vlast doći ona stranka, gdje ima, eto, više bivših komunista. Premijer Milanović bi u trenutku iskrenosti valjda rekao: “Panem et circenses.” Za one koji nisu deklinirali latinske padeže u školi: “Kruha i igara.”

Share Button
Izvor :

Index.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close