I policajci bježe u Njemačku i Irsku. MUP svaki mjesec napuste 32 osobe

Ima nekih desetak dana kako se voditelj smjene jedne policijske postaje nadređenom požalio da ne može iznaći načina kako napraviti raspored da postojeći broj policajaca “rastegne” na dežurstva, autoophodnje, opservacije… jer jednostavno nema dovoljno ljudi. U minusu je, napisao je, za tri čovjeka jer ljude mora pustiti i na godišnji, a k’o za vraga uvijek se […]

image_pdfimage_print

Ima nekih desetak dana kako se voditelj smjene jedne policijske postaje nadređenom požalio da ne može iznaći načina kako napraviti raspored da postojeći broj policajaca “rastegne” na dežurstva, autoophodnje, opservacije… jer jednostavno nema dovoljno ljudi. U minusu je, napisao je, za tri čovjeka jer ljude mora pustiti i na godišnji, a k’o za vraga uvijek se zalomi da je netko i na bolovanju.


Od policajca do vozača busa

S 1. srpnja ove godine njegova postaja, navodi, broji najmanje ljudstva od osamostaljenja Hrvatske. Mjesecima odlazi na posao s grčem u želucu jer što ako se dogodi nešto što zbog nedostatka policajaca neće moći pokriti, a kamo li riješiti? Glavni ravnatelj policije Marko Srdarević je – navodi taj voditelj smjene – nedavno pitao zbog čega nekom zgodom kad se šetao gradom nije na tom potezu kojim je hodao vidio policajca. “Eh, što bih ja tek dao za tog jednog policijskog službenika”, piše voditelj smjene, apelirajući na zdrav razum da, unatoč tome što su financije problem i novca manjka, sigurnost građana ipak bude ono što nema cijenu.

Treću godinu zaredom statistike u MUP-u bilježe da policajci – očito nezadovoljni plaćom manjom od prosječne u Hrvatskoj, koja za početnike nastanjene u Zagrebu bez uzdržavanih članova obitelji iznosi oko 3800 kuna – daju otkaze, u naponu snage odlaze u mirovinu te uzimaju neplaćene dopuste tijekom kojih u dosta slučajeva ili u inozemstvu rade na crno ili uče jezik, da u dogledno vrijeme mogu otići. Po ove tri osnove od početka godine otišlo ih je 197, odnosno njih oko 32 mjesečno. Od onih koji su dali otkaze dobar dio to je učinio jer su odlučili potražiti neki bolje plaćen posao u Njemačkoj. Ili Irskoj.




Od 2014. godine naovamo otkaze je dalo 288 policajaca. Te je 2014. godine otkaze dalo i dvadesetak pripadnika Specijalne jedinice policije koji su novi posao pronašli na poslovima sigurnosti i osiguranja u Afganistanu, Iraku, Kosovu… i to za plaću od četiri do osam tisuća američkih dolara, uz osiguran smještaj i avionske karte. Jedan od specijalaca koji je otišao iz MUP-a opisao nam je da je mahom bila riječ o ljudima starima od 30 do 40 godina, koji su u Specijalnoj policiji radili između deset i 20 godina. Razlozi njihova odlaska bili su financijske prirode, a dio ih se s plaćom od 6000 kuna drukčije nije ni mogao izvući iz kredita u švicarcima. Prije odlaska tražili su od MUP-a neplaćeni dopust u trajanju od godine dana, koliko im je, izračunali su, bilo dovoljno da se izvuku iz stiske. No, nekima su zahtjevi prošli, a nekima ne pa su se odlučili na sporazumni raskid radnog odnosa.

Lani se za sporazumni prekid radnog odnosa odlučilo 110 policijskih službenika. Od početka godine otišlo ih je pedeset dvoje. Među njima je i policajac s desetogodišnjim stažem koji je bio radio u Upravi za posebne poslove sigurnosti, koja inače među samim policajcima slovi za elitniju i bolje plaćenu službu i u kojoj se na poslovima čuvanja političara lako “nabiju” dnevnice i prekovremeni. Ipak, policajac je odlučio ostaviti posao i danas u Njemačkoj vozi – autobus.

– Prije nego što je otišao, položio je za vozača. Zatim je dao otkaz, napravio feštu i otputovao – prepričavaju njegovi kolege dodavši kako je slučajeva poput ovoga napretek.

Spominje se i da samo u zagrebačkoj policijskoj postaji Centar nedostaje najmanje četrdesetak policajaca. Među onima koji su dali otkaze najbrojniji su policajci s pet i šest godina radnog staža. Od 2014. godine naovamo takvih je otišlo više od 70. No, odlaze i oni s više od dvadeset godina radnog staža. U istom razdoblju otišlo ih je dvadesetak.


– Izuzetno smo žalosni što je došlo do toga da se policijski službenici sve više odlučuju za odlazak iz MUP-a, osobito davanjem otkaza. Tragično je da je većinom riječ o mlađim ljudima u naponu snage i profesionalnog razvoja koji bi ono najbolje tek trebali dati policiji. Brojke i trend zabrinjavaju jer tako se nešto u prošlosti događalo samo sporadično. I odlasci u mirovinu često su povezani s istim razlozima kao i oni koji “tjeraju” mlađe policajce na prekid radnog odnosa – kaže Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, koji je od MUP-a zatražio podatke o otkazima policajaca uočivši da se u policijskim redovima “nešto događa”.

MUP jamči sigurnost

I u MUP-u su svjesni da su plaće policajaca male, ali odgovor je uvijek isti: novca jednostavno – nema. Uvjeravaju da sigurnost građana nije i neće biti dovedena u pitanje, a odlaske policajaca nastoje kompenzirati novim zapošljavanjima pa će do 10. srpnja zaposliti njih još 160, uz 62 policajca koji su ove godine dobili posao. Prema podacima MUP-a, od 2015. godine do sada policijski je posao dobilo 870 osoba. No, Sindikat računa da ih je zaposleno nešto manje. U svakom slučaju, u istom razdoblju otkaze je dalo 236 policajaca, u mirovinu je otišlo njih 714, a na neplaćeni dopust 71 policajac, odnosno njih ukupno 1021. I nema uvjerljivih naznaka da će se ovaj trend zaustaviti.

– Ne možemo kritizirati nijednog kolegu zbog odluke da napusti MUP jer su razlozi za to u gotovo svim slučajevima egzistencijalne prirode. Policajci napuštaju MUP u pravilu zbog niskih primanja, nemogućnosti osiguranja stambenog pitanja, izuzetno teškog i opasnog posla bez pravog priznanja i vrednovanja njihova rada od države i društva. Problemi su i što se policijski službenici iz unutrašnjosti upućuju na rad npr. u PU dubrovačko-neretvansku u kojoj je jako teško osigurati smještaj jer ga nema ili je izuzetno skup pa je tamo teško osigurati egzistenciju – kaže Jagić.

Ukinuta srednja škola




Sindikat policije Hrvatske smatra, a tu će se s njima složiti i dobar dio zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova, da je jedan od prioriteta vraćanje prije četiri godine ukinute Srednje policijske škole koju je politika posljednjih godina ukidala i vraćala, po potrebi. Otkako nema te škole, policajcem se postaje nakon završenog tečaja na koji se mogu javiti oni koji su završili neku drugu srednju školu, što znači da polaznici uz policijsko, već imaju neko konkretno zvanje.

Ako njime mogu konkurirati na europskom tržištu rada, zapravo je pitanje trenutka kada će dići sidro. Prijašnjih godina bila je pomama za prekvalifikacijom u policijsko zvanje. I danas je interes nešto veći nego broj slobodnih mjesta, no ni izbliza kao prije, što će dovesti do toga da će se kriteriji za prijam u službu sami po sebi urušavati.

K tomu, prije dvije godine bilo se dogodilo to da je MUP raspisao natječaj za upis 325 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih i to u trenutku kada je na čekanju već bila cijela jedna generacija u kojoj je bilo više od tri stotine prekvalifikanata. Zbog tog čekanja, koje zna potrajati dulje od godine, događa se da tečajci potraže drugi posao jer od obećanja da će ga dobiti ne mogu živjeti. Na prekvalifikaciju iz nekog zvanja u policijsko ponajviše se javljaju ljudi iz Slavonije, u kojoj su uprave i postaje i inače najpopunjenije. A kada Slavonac dobije posao u Dubrovniku, ispada da radi samo za trošak najma stana. Postalo je javnom tajnom da policajci došljaci na jugu u slobodno vrijeme rade na “baušteli”, da bi imali koju kunu za izlaske.

Kako sada stvari stoje, i nakon deset godina staža u policiji i to na mjestu voditelja smjene, s odrađenih tridesetak prekovremenih sati, noćnim radom i jednim blagdanom u mjesecu policijska plaća i dalje je za oko tisuću kuna manja od prosječne plaće u Hrvatskoj koja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi blizu 5900 kuna.

– Manji broj policijskih službenika, osobito onih s iskustvom, može predstavljati probleme u radu te se događa da je vrlo često teško organizirati smjenu u nekim postajama. Zbog sigurnosti građana i države to je problem koji se što prije treba početi rješavati. Kako bi se odlazak policijskih službenika zaustavio ili što više smanjio, potrebna su ulaganja države u policiju – ponajprije u više plaće, bolju opremljenost, napore za osiguranjem stambenog zbrinjavanja policijskih službenika te zakonsku zaštitu. Kao što uvijek naglašavamo, na sigurnosti se ne smije štedjeti, tako je i ulaganje u policijske službenike nešto na čemu se ne smije štedjeti, ali sve uloženo vraća se višestruko kroz jačanje pravne države, sigurnost građana, a uostalom i turistička smo zemlja koja kao jednu od svojih prednosti naglašava sigurnost te to treba graditi i čuvati. Također, smatramo da je prioritet i vraćanje Srednje policijske škole – navodi Dubravko Jagić uime Sindikata policije Hrvatske.




Ocijenjeni trojkom

I nije tu kraj boljki sustava koji su neki policajci odlučili zamijeniti životom i radom u inozemstvu. Treba se samo podsjetiti cirkusa s policijskim automobilima, kada je MUP u ožujku počeo vraćati “šarene” automobile, a novi nisu stigli jer se zbog pada Vlade postupak obnavljanja voznog parka policije bio otegnuo. Kako policija u jeku turističke sezone ne bi ostala bez automobila, policijske Škode koje su po isteku leasinga bile vraćene autokućama, na kraju su opet vraćene u MUP. Policajci i njihovi sindikati godinama upozoravaju i na opremu pa je tako početkom godine Večernjak bio aktualizirao činjenicu da policija nema dovoljno pancirki, a i onima postojećima ili je istekao rok trajanja ili je pred istekom.




I dok policajci upozoravaju na sve nedaće koje su ih zadesile, godišnje ocjene koje plavci dobivaju za svoj rad pokazuju, već treću godinu zaredom, da je u Ministarstvu unutarnjih poslova najviše je onih koji rade za trojku, što znači da posao obavljaju korektno, uglavnom samostalno uz minimalan nadzor i rutinsko usmjeravanje. I u većini slučajeva – jer trojkom je ocijenjeno 61,67 posto policajaca – ništa više od toga.

Share Button
Izvor :

večernji

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close