IMAMO PRAVO PONIŠTITI SVE ŠTETNE ZAKONE! NARODNI VETO!

Nositelj suvereniteta (najviše moguće vlasti) je NAROD. Predstavnička demokracija je proces kada građani SVOJU VOLJU I SVOJE PRAVO NA ODLUČIVANJE povjeravaju nekom drugom ( zastupnicima) u uvjerenju da će oni zastupati njihove interese. Dakle, svojevoljno smo se na izborima odrekli svog suvereniteta,ali ga nismo dali bjanko! Svim zastupnicima koji su svjesno radili protiv interesa onih […]

image_pdfimage_print

Nositelj suvereniteta (najviše moguće vlasti) je NAROD.
Predstavnička demokracija je proces kada građani SVOJU VOLJU I SVOJE PRAVO NA ODLUČIVANJE povjeravaju nekom drugom ( zastupnicima) u uvjerenju da će oni zastupati njihove interese.

Dakle, svojevoljno smo se na izborima odrekli svog suvereniteta,ali ga nismo dali bjanko!

Svim zastupnicima koji su svjesno radili protiv interesa onih zbog kojih jesu u saboru, dakle građana, države i društva u cjelini, treba skinuti imunitet i moraju materijalno, moralno i kazneno odgovarati, a također im doživotno treba zabraniti dalji rad obavljanja bilo koje javne tj državne ili društvene funkcije.

Ne manje je važno da im se doživotno ukine aktivno i pasivno biračko pravo, dakle da ne mogu više učestvovati u procesu bilo kojih izbora na bilo kom nivou, bilo kao kandidati bilo kao glasači.

Za početak treba osnovati neovisno tijelo koje bi se bavilo imovinom istih, i da se sva imovina za koje ne mogu dokazati porijeklo konfiscira. Isto važi i za sve nositelje javne vlasti kako zakonodavne, tako izvršne i naročito sudske.

Ta sredstva bi bila dovoljna da se napuni proračun, da se dalje ne uzimaju nove kreditne linije, da punjenje i trošenje proračuna bude potpuno javno i transparentno, da se ukine daljnja “privatizacija” jer je vlasništvo naroda (per capitta) nelegalno i nelegitimno i bez ikakvog pravnog osnova pretvoreno iz društvenog u državno (kao prelazni oblik) sa krajnjim ciljem da bi bilo poklonjeno sistemskim polugama. Vlasničko pravo se ne može prenijeti prostim otimanjem i bez suglasnosti nositelja (titulara) vlasništva.
Nije to ni legalno niti legitimno.

Ta sredstva bila bi dovoljna da se pokrene novi investicioni ciklus bez daljeg zaduživanja od strane MMF-a, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i ostalih komercijalnih banaka pod vrlo nepovoljnim i štetnim uvjetima po građane, državu i društvo u cjelini.

Vidi još:  Radnici koji proizvode odjeću za Zaru na etikete ušivali poruke za kupce: "Nisam plaćen za ovo..."

Svi koji su učestvovali u tom procesu sistemske korupcije i kriminala, koji je vrlo organiziran, ali nikako transparentan, moraju odgovarati i vratiti na taj način sva sredstva uz kamatu, izgubljenu dobit i nadoknaditi svu pričinjenu štetu.

Narodni veto, također poznat i kao građanski veto, abrogativni ili suspenzivni referendum je podvrsta zakonodavnog referenduma putem kojeg birači ukidaju važenje postojećeg zakona. U slučaju da do narodnog glasovanja dođe i na njemu postojeći zakon bude odbačen, smatrati će se kao da nikada nije ni bio donesen. To znači da veto naroda na zakon ima povratno djelovanje, jer se smatra da zakon koji je njime odbačen nije nikada ni postojao.

Pravno gledano, narodni veto je raskidni uvjet (condition résolutoire), kojem je podvrgnut odnosni zakon, koji svoju egzistenciju zasniva na tome što je izglasan u zakonodavnom tijelu. Uloga narodnog veta je da poništi zakon koji već postoji, zašto je potrebna većina upisanih birača. Apstinenti, svojim neizlaskom na glasanje, stavljaju do znanja da prihvaćaju status quo, tj. da su oni za to da na snazi bude zakon koji je izglasalo zakonodavno tijelo.

Ima autora koji smatraju da je narodni veto vrsta fakultativnog naknadnog zakonodavnog referenduma. Međutim, učešće birača u naknadnom referendumu (ratifikacija) daleko je naglašenije nego u narodnom vetu i ima drugačije pravno značenje. U slučaju narodnog veta zakon je donesen, on je isključivo djelo parlamenta. Parlament je taj koji samostalno, glasanjem, dodjeljuje tekstu koji je usvojio kvalitetu i snagu zakona. Birači, kad po osnovu narodnog veta interveniraju imaju pred sobom zakon koji je u svemu pravovaljan i u čijem stvaranju oni ni na koji način nisu pozvani da uzmu učešće.

Sve što oni mogu činiti je da ga ponište. Putem narodnog veta birači ne vrše nikakvu kreativnu vlast nego jednostavno, kako je to ovlaštenje nazivao Montesquie, vlast sprječavanja (faculté d’empecher), tj. pravo da se poništi odluka koju je donio neko drugi.

Vidi još:  Oštećenici RBA zadruga trebaju se udružiti i izgubljeno će vratiti, STRAŠNO je kakve NEPRAVDE je HNB dopustio!

Birači raspolažu zakonom koji je donio neko drugi izvan njih!
Na referendumu, za razliku od narodnog veta, građani učestvuju aktivno u stvaranju zakona. Oni su zakonodavac sa parlamentom.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima ( Universal Declaration of Human Rights)
Član 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvaća i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavijesti i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.

Podsjećamo na prisegu ‘hrvatskih’ zastupnika
“Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske”.

Share Button
Izvor :

Facebook

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close