ISTRAŽILI SMO: Kako preživjeti ZVJERINJAK utjerivača dugova, Fine, odvjetnika i bilježnika

”O problemu blokiranih treba pisati, jer to je svačiji problem. Cijelo društvo bolesno je zbog blokiranih, zbog brojnih samoubojstava, psihičkih i fizičkih oboljenja, kriminala… Treba mijenjati zakonodavstvo, jer država je lošim zakonima doprinijela pošasti. Svi zarađuju na grbači čovjeka u nevolji! Zar je to bio cilj zakona koje su donijeli? Čini se da je upravo tako ”, […]

image_pdfimage_print

”O problemu blokiranih treba pisati, jer to je svačiji problem. Cijelo društvo bolesno je zbog blokiranih, zbog brojnih samoubojstava, psihičkih i fizičkih oboljenja, kriminala… Treba mijenjati zakonodavstvo, jer država je lošim zakonima doprinijela pošasti. Svi zarađuju na grbači čovjeka u nevolji! Zar je to bio cilj zakona koje su donijeli? Čini se da je upravo tako ”, ističu volonterke Stranke rada i solidarnosti koje svakog ponedjeljka pomažu blokiranim građanima.

Hrvatska je jedan veliki zvjerinjak u kojem krvoloci samo čekaju da napravite pogrešan korak, da prestanete biti budni, pa da vas izlihvare, izgrizu i pojedu, da vam otmu imovinu, djedovinu cijele obitelji! ‘Zvijeri‘ imaju oblik agencija koje otkupljuju pa potom utjeruju znatno uvećane dugove, javnih bilježnika, odvjetnika, FINE, sudaca, monopolističkih tvrtki…, bez milosti za dužnike.

I premda svjesni da vas tako ubijaju, oni ne mare za to! Novac. Vaš novac, jedini im je cilj. A za dokopati ga se, ne biraju sredstva. Država im sve to omogućava. Dapače, često i pomaže da vas ogule do kože.

Upravo takav zaključak nameće se neutralnom novinaru nakon što provede više sati u razgovoru s blokiranim građanima i volonterkama Stranke rada i solidarnosti, koje pomažu blokiranima, no koje, valja naglasiti, ne poriču da su vani ‘morski psi’ s kojima običan smrtnik (ne odnosi se to na ‘elite’) svo vrijeme mora biti oprezan, ako ne želi biti proždren’.

Upravo zato, razgovor s volonterkama u Praškoj 5 u Zagrebu svakako je dobar i koristan za sve blokirane koji su tamo, unatoč mogućoj nelagodi i skepsi, ikada pomolili nos.

”Jeste li primijetili da svi odlaze opušteniji i mirniji nego su bili?”, upitale su nas volonterke u Praškoj 5, nakon prvog dijela razgovora sa ženama s blokiranim računima, koje su u ovaj ponedjeljak svratile u Savjetovalište.

I doista, dvije blokirane Zagrepčanke tijekom razgovora postupno su se smirile. A prije toga temeljito su se izjadale, na trenutke i vikale, mahale rukama, uzrujano pokazivale dijagnoze i lijekove, pričale o brojnim bolestima koje ih muče, ukazivale na nepravdu što vrišti do neba, istresle muku i jad, iskreno i hrabro, bez ustručavanja, pred novinara i žene koje pomažu blokiranima.

Blaženka Pohižek, ekonomistica iz Zagreba, psihički je, kaže, stradala od muke i briga, nakon što je 2006. završila na Zavodu za zapošljavanje.

”Dobila sam takihardiju, štitnjača mi je u komi, TSH mi je ispod granica normale,  ali nemam 300 kuna da platim hormone štitnjače. Trne mi desna ruka, stalno sam u grču i napeta. Imam visok tlak, 180 sa 105. Dvijetisućedesete sam dva tumora operirala. Od stresa. Imam preko pet godina stare blokade, no kamate i troškovi sto su puta premašili dug. I što da radim? Da se objesim na Trgu bana Jelačića? Nije lako kada ti stalno šalju opomene. Muž mi je u mirovini. Invalidskoj. Godine 2003. digla sam kredit za automobil, no dvije godine kasnije banci sam vratila auto, jer ga nisam mogla otplaćivati. No, par godina kasnije poslali su mi obavijest da sam dužna još 14.000 kuna. Zašto mi to odmah nisu rekli? Nedavno su taj dug prodali agenciji za utjerivanje duga, EOS-u, koji kažu da sam im dužna 65.000 kuna! Stalno me maltretiraju, bezobrazni su i drski. Završila sam na hitnoj, kada su me prvi puta zvali 29. lipnja ove godine. Od tada mi ne daju živjeti”, ispucala je, u dahu, uzrujana žena.

Vidi još:  Priprema se otpis dugova do visine prosječne plaće?
Za tisuću kuna šalju utjerivače, a milijune opraštaju! Pogledajte Mrsićevu ženu!

Dala nam je i broj mobitela s kojeg ju svakodnevno zovu. I prijete.

Nazvali smo broj, no uključila se ‘sekretarica’ EOS Matrix-a, tvrke za naplatu potraživanja. ‘Telefonska sekretarica’ upozorila je da će razgovor biti sniman… No, nitko se nije javio…blokirane-tuzne

Gospođa Pohižek nastavila je priču.

”Odselila sam iz stana, otkazala telefon, no i dalje šalju račune za telefon! Maltretiraju me godinama. Naplaćuju i kamate. Sada je to nemoguće platiti. Moj brat je dao život za ovu državu. Bio je branitelj. Jednog dana, samo se ugasio. I suprug mi je bio na ratištu. Sada je u invalidskoj mirovini. Nisu se borili za ovakvu državu”, rezignirano je zaključila nezaposlena ekonomistica te dodala da je poželjno biti dužan stotinu milijuna, a ne nekoliko tisuća kuna, jer vam država onda sve oprosti!

”Pogledajte kako su ženi Miranda Mrsića oprostili 10,7 milijuna kuna! Za tren oka. A mi se razbolili zbog duga od par tisuća kuna!”, ljutila se, s razlogom, gospođa Pohižek.

Volonterka ju je, prvo, svojim mirom umirila. Upitala je potom je li bila na Fini kako bi doznala kome je dužna i koliko. Upozorila je da FINA naplaćuje 11 kuna za list papira  na kojem piše kome su sve blokirani građani dužni. No, budući da vjerovnika najčešće ima više od jednoga, nije to samo jedan list papira…  Nije, dakle, jedanaest, već tko zna koliko kuna.

”Koliko? Pa otkud mi da FINI platim toliki novac? I to samo da bih doznala kome sam dužna?!”, skočila je uzrujana žena.

Volonterka je savjetovala da u FINU donese USB stick, pa će joj službenice na to snimiti izliste dugovanja. To će, kaže, biti znatno jeftinije.

”Kada od suda dobijete obavijest o ovrsi, trebate svakako odgovarati na to. Zapamtite da dug nikada ne zastarjeva. Zastarjeti može samo rok za tužbu zbog duga, što znači da se vjerovnik ne može u tom slučaju sudski naplatiti. Režije su mahom godinu dana na naplati, a ako prođe godina, više nemaju pravo tužiti vas. No, važno je znati da sud ne pazi na zastaru, što znači da morate reagirati ako vas tuže zbog duga starijeg od godinu dana”, pojašnjavala je volonterka blokiranim ženama.

”Zar sud nema službenu dužnost paziti na zastare?!’, upitala je gospođa Pohižek.

Sud baš briga je li dug zastario, presudit će u korist vjerovnika?!

”Ne! Sud će, moguće je, presuditi u korist vjerovnika, ako niste budni i ako sami ne ukažete na zastaru.”, pojasnile su volonterke.

Vidi još:  Kolakušić djeluje umjesto OPORBE – radi ono što bi morali SDP, Most i drugi: GAĐA ključne CRNE TOČKE

”A što je s onima u depresiji? Kako će oni paziti, kada nemaju ni snage ni volje?

”To nema utjecaja. Važno je da su građani budni, da paze, reagiraju na tužbe, da uvijek od vjerovnika traže potvrdu ili izjavu da su platili dug, da čuvaju račune i papire na kojima piše da su dug platili. U suprotnom, postoji mogućnost da vam dug naplate nekoliko puta, da zaračunaju i kamate. To vam je, na žalost, kapitalizam. Građani stalno moraju paziti na sve, biti oprezni i proaktivni. Poput one: Ako si sami pomognete, i Bog će vam pomoći”, strpljivo je, volonterka pojašnjavala mehanizme i pravila koja vrijede u ‘vučjoj jazbini’ zvanoj Republika Hrvatska.

”Trebate biti uporni u traženju prava, dok država ne dođe do stupnja kada će zaživjeti sustav koji će omogućiti da se opraštaju dugovi svima onima koji nisu u mogućnosti plaćati”, napomenula je volonterka.

”Bit će to kada budem počivala u miru”, kroz smijeh je, ali nimalo šaljivo, zaključila Blaženka Pohižek.

Volonterka je pojasnila da problem neće nestati preko noći, da blokirani trebaju pokazati volju i inicijativu, prvo doznati kome su i koliko dužni, a potom vjerovnicima pisati zamolbe za oprost duga, kamata na dug, ili dijela duga.

Po mogućnosti, kad imaju prilike, platiti makar i stotinu kuna, da bi pokazali da su voljni surađivati, kako bi lakše mogli ishoditi oprost duga, ili dijela duga.

Sastanak volonterki s blokiranim Zagrepčankama – Blaženkom Pohižek i Verom Tomašević (čiju priču ćemo sutra ispričati) završio je dogovorom da najprije odu u Finu i doznaju točno kome su sve dužne, pa da potom ponovno dođu uSavjetovalište u Prašku 5, kako bi dogovorile daljnje korake, odnosno pisale zamolbe, uz pomoć volonterki, za oprost kamata na dug, duga ili dijela duga…

”O ovome treba pisati, jer to je gorući, najveći hrvatski problem. To je svačiji, a ne samo problem ovih ljudi. Cijelo društvo bolesno je zbog blokiranih. Radi brojnih samoubojstava, psihičkih i fizičkih oboljenja, kriminala – jer ljudi kradu kada nemaju što jesti – cijela je država nezdrava. A probleme treba riješavati. Zato valja mijenjati javno mnijenje. Još postoje predrasude i nerezaumijevanje. No treba mijenjati i zakonodavstvo, jer država je lošim zakonima doprinijela ovoj pošasti”, ističu volonterke ‘Bandićeve’Stranke rada i solidarnosti, koje su u ponedjeljak 3. listopada 2016., nakon radnog dana došle u Prašku 5 razgovarati s ljudima u problemima (savjetovalište djeluje od kraja lipnja ove godine).

”Banke su dijelile kredite šakom i kapom, bez provjere, ili uz nedostatnu provjeru klijenta. Država je dopustila da se ljude stavi u nesiguran položaj. Mnogi su potom, uslijed krize, dobili otkaze, a krediti su ostali. Država i banke tome su itekako kumovali i zato je to problem cijelog društva i države, a ne samo ljudi koji su se našli u situaciji da ne mogu plaćati rate kredita i račune”, dodaju volonterke.

blokirane-etna-se-bolje-vidiNapominju potom da problem blokiranih postoji godinama, ali da se o njemu govori samo u predizborno vrijeme, da bi poslije izbora svi o tome prestali pričati.

Vidi još:  BLOKIRANI PORUČILI PLENKOVIĆU I HDZ-u: “Sklonite nam se s očiju- GO HOME!”

”Kod nas nije tako. Nakon izbora ništa se ne mijenja. Nastavljamo dalje. Služimo kao putokaz onima koji se ne snalaze. Mislimo da je najveća vrijednost ovog savjetovališta što tu blokirani mogu u miru doznati kome se trebaju obratiti i što im je činiti. Ljudi dođu vidjeti što i kako dalje. Mi im u tome pomažemo. Kroz razgovore s ljudima doći ćemo do same srži problema, pa ćemo na osnovu toga stranci predložiti rješenja. To će se onda gurati kroz politiku. Tako je to zamišljeno”, pojašnjavaju Etna Mustapić, voditeljica Savjetovališta i dvije volonterke, koje su nas molile da ostanu anonimne.

Naknadu Fine treba ukinuti! Je li cilj ljudima oteti i krov nad glavom?

A na pitanje što će kazati u Stranci rada i solidarnosti: kako riješiti problem 330.000 blokiranih građana, volonterke odgovaraju da će predložiti, kao prvo, da se ljude prestane reketariti sudskim i odvjetničkim troškovim, javnobilježničkim davanjima, te troškovima FINA-e…

”Naknadu FINE treba ukinuti! Suludo je da kamate na dug i odvjetnički i javnobilježnički troškovi višestruko premašuju iznos duga. Suludo je i da Financijska agencija ljudima bez kune u džepu naplaćuje 11 kuna po stranici očevidnika. Pitamo se, koja je korist od toga da se stotine tisuća ljudi dovedu u bezizlaznu situaciju? Je li cilj da im se otme sva imovina? Stanovi i kuće u kojima žive? Zašto politika sve ove godine ne poduzme nešto? Svi zarađuju na grbači čovjeka u nevolji! Zar je to bio cilj zakonskih rješenja koja su donijeli? Čini se da je upravo tako. Jer, teško je drugačije objasniti činjenicu da je 330.000 ljudi blokirano, a da politika još uvijek ništa ne poduzima da se to promijeni”, ističu volonterke.

Dvije dame, koje volontiraju svakog ponedjelja od 16.30 do 19.30 sati, molile su da ih ne smimamo, jer, kažu, cilj im nije dobiti publicitet, već pomoći potrebitima.

Etna Mustapić, voditeljica Savjetovališta Stranke rada i solidarnosti u Praškoj 5, istaknula je da je Savjetovalište u Praškoj 5 za građane s problemima otvoreno svakog ponedjeljka, utorka, srijede i četvrtka od 16.30 do 19.30 sati.

Ponedjeljkom primaju blokirane, utorkom branitelje i članove njihovih obitelji, srijedom osobe s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju i majke i očeve koji žele ostvariti status roditelja odgajatelja. Četvrkom je Savjetovalište otvoreno za savjete u vezi prava iz mirovinskog osiguranja.

Zainteresirani se mogu najaviti na telefon 01-6460-693 od ponedjeljka do petka od 9 do 19 sati, a subotom od 10 do 13 sati. Mogu to učiniti i dopisom na mail adresu [email protected].

Valja, na kraju, napomenuti da je dugo, predugo u Hrvatskoj vladala sramotna šutnja o problemima stotina tisuća blokiranih građana (problema za koje je odgovorna ponaprije država Hrvatrska) te da je do interesa za temu blokiranih – u Hrvatskoj, ali i na međunarodnoj sceni, došlo zahvaljujući – u ponajvećoj mjeri – upornosti i javnom djelovanju udruge Blokirani, teMiriam Kervatin, predsjednici te udruge.

Share Button
Izvor :

Promise.hr

Loading...
loading...

Komentari

comments

You may also like

By 
Loading...

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close

Read more:
„Još jedna državotvorna“.
„Još jedna državotvorna“.

„Još jedna državotvorna“.

Close