Je li cijena koju Makedonija plaća za ulaz u NATO i Europsku uniju previsoka?

Hoće li okončanje višegodišnjeg spora s Grčkom Makedoniji konačno donijeti stabilnost i pozivnicu za NATO-a i Europu, pokazat će mjeseci koji dolaze. S gledišta međunarodne zajednice, postignuti dogovor velika je stvar za obje zemlje, no Makedonci zbog nekih spornih stavaka u sporazumu koji je potpisan u nedjelju, na sretan kraj ove teške, 27 godina duge političke drame, gledaju sa skepsom.

Zbog toga smo popričali s politologom Blagojom Mirčevskim, zagrebačkim Makedoncem i članom Vijeća makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba. Blagoja je za portal Dnevno iznio kratku politološku analizu i moguće implikacije sporazuma kroz povijesni i politički kontekst.

“Po sporazumu ispada da je jedina ‘prava’ Makedonija u Grčkoj i da se današnja Republika Makedonija nema pravo tako zvati. Dugoročno to može biti pogubno za makedonski identitet. Prvo je lansiran spin oko Ilindenske Makedonije koji su odbile obje strane, a onda je baš u utorak, 12. lipnja objavljena vijest o postignutom sporazumu kojim Republika Makedonija mijenja ime u Republika Sjeverna Makedonija. Dakako, taj dan nije odabran slučajno jer su se baš toga dana u Singapuru susreli Kim Yong un i Trump”, govori Mirčevski i naglašava kako je ova situacija delikatna za obje strane.

“Iako Grčka svojata termin, ne može ignorirati činjenicu da iz njega proizlazi čitav jedan povijesno – kulturološki okvir na kojem su Makedonci izgradili svoj identitet, a sada im se to naslijeđe politički i revizionistički oduzima. Objektivno, Grci ne mogu imati ekskluzivno pravo biti nositelji imena Makedonija I pritom ga tretirati kao nekakav brend i istovremeno oduzimati narodu Makedonije pravo da egzistira te ima povijesno i kulturološko naslijeđe”, objašnjava.



Istovremeno, dok osporavaju prava Makedoncima na ime i nasljeđe, Grci i sami zaboravljaju da ni oni nisu direktni potomci antičkih Grka od kojih ih dijeli više od 2000 godina krvavih ratova, emigracija i miješanja naroda istoka i zapada koja su oduvijek mijenjala ‘krvnu sliku’ i ‘etničku čistoču’ turbulentnog Balkanskog poluotoka. Krvna zrnca, pokazala je povijest, a dokazuje i sadašnjost, na Balkanu je nemoguće izbrojiti.

Vidi još:  POPULARNI MAKEDONSKI PJEVAČ (33) PRONAĐEN MRTAV: Policija pronašla tijelo u njegovom automobilu

Agresivnost grčke vanjske politike kada je u pitanju Makedonija ima porijeklo u Megali Idei, svojevrsnoj ideji Velike Grčke, smatra Mirčevski.

“Megali Ideu Grci danas ‘vježbaju’ na najslabijoj državi u okruženju, a to je Makedonija. Punih 27 godina, pomoću snažne diplomacije uspjeli su blokirati Makedoniju i oduzeti joj pravo na identitet. Zakon jačega oduvijek je vladao na Balkanu, a koliko možemo vidjeti na primjeru grčkog odnosa prema Makedoniji, on se koristi i u međunarodnim odnosima“, govori Mirčevski.

Dogovor oko imena stoga je kompromisno rješenje kojim su obje strane relativno (ne)zadovoljne. S jedne strane, Grcima nije uspjelo natjerati Makedoniju da potpuno izbaci termin iz naziva. S druge, dug je put od potpisivanja sporazuma, njegove ratifikacije u Sobranju te promjene makedonskog ustava kojeg sporazum nalaže i bez čega sporazum ne stupa na snagu. Ono što najviše ljuti makedonsku stranu je činjenica da sporazum nije dovoljan jamac da im Grčka neće stvarati probleme u pregovorima s Europskom unijom.

“Sporazum će u parlamentu vjerojatno biti ratificiran, no nisam siguran koliko će to biti lako s promjenom ustava jer nalaže promjenu preambule i promjenu ustavnog imena, a sadašnja vlast nema dovoljno ruku za promjenu Ustava. Nakon ratifikacije sporazuma u parlamentu, Grčka će dati suglasnost za pozivnicu za NATO i otvaranje pretpristupnih pregovora s Europskom unijom. Međutim za punopravno članstvo u obje asocijacije nužna je promjena određenih dijelova preambule Ustava, promjena ustavnog imena erga omnes koje će pritom biti korišteno i za domaću upotrebu, te brisanje pojedinih članaka ustava, kao što je primjerice da se Republika Makedonija brine za makedonsku manjinu u susjednim državama. To se prvenstveno odnosi na oko 50 000 grčkih građana koji se identificiraju kao Makedonci”, objašnjava politolog Blagoja Mirčevski.

Vidi još:  POPULARNI MAKEDONSKI PJEVAČ (33) PRONAĐEN MRTAV: Policija pronašla tijelo u njegovom automobilu

“U sporazumu se uopće ne jamči da Grčka neće Makedoniju blokirati u pojedinim poglavljima pretpristupnih pregovora. Poznavajući dosadašnje njihove odnose realno je očekivati dodatne grčke zahtjeve. Sigurno će biti problema i sa zaštitom geografskog porijekla nekih makedonskih proizvoda i sorti vina”, navodi neke od problema Mirčevski te nastavlja:

“Ključni problem nije geografska odrednica imena države već implikacije koje slijede iz točaka sporazuma. Naime, prema sporazumu nalaže se osnivanje dvojne interdisciplinarne komisije koja će revidirati povijesne udžbenike i pomoćne nastavne materijale kao što su povijesne karte. To bi moglo dovesti do povijesnog revizionizma u skladu s grčkim pogledom na povijest. Isto tako, prema sporazumu pridjev ‘makedonski’ u Grčkoj neće imati isto značenje kao u Makedoniji što će utjecati na povijesni identitet makedonskog naroda”, ističe politolog te objašnjava specifičnosti etnogeografske cjeline Makedonije koja se nalazi u tri države, današnjoj Republici Makedoniji, Bugarskoj te dakako Grčkoj.

“Geneza grčko-makedonskog problema seže u Balkanske ratove s početka XX. stoljeća kada je Makedonija podijeljene između Srbije, Bugarske i Grčke. U grčkome je dijelu izvršeno etničko čišćenje ne-grčkog stanovništva, posebno makedonskog koje je bilo najbrojnije u dubini osvojenog područja. Egzodus je nastavljen nakon grčkog građanskog rata kada je puno Makedonaca protjerano, a njihova imovina eksproprirana. Zato Grčka stalno ističe strahovanje od makedonskog iredentizma koji je nerealan”, govori Mirčevski

“Implementacija ovog sporazuma bi mogla Makedoniji donijeti unutarnja društvena i politička previranja, te smatram da je Makedonija mogla proći bolje jer je ovim sporazumom prihvatila grčke maksimalističke zahtjeve. To se u prvome redu odnosi na promjenu ustava sukladno grčkim zahtjevima. Generalno, Makedonija je platila preveliku cijenu za ulazak u NATO savez, a pritom nije dobila nikakvo jamstvo da je Grčka neće dalje blokirati u pretpristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju“, zaključuje.

Vidi još:  POPULARNI MAKEDONSKI PJEVAČ (33) PRONAĐEN MRTAV: Policija pronašla tijelo u njegovom automobilu

Izvor :

dnevno

Komentari

comments