Kako su Božinović i Šeks postali dva oka u Plenkovićevoj glavi?!

Kako može čovjek koji je 1990. govorio da HDZ treba zabraniti, a Tuđmana uhititi biti osoba od Plenkovićeva najvećeg povjerenja, ogorčeno se ovih dana pitao jedan pripadnik stare stranačke garde. Kako je moguće da čovjek koji završi Obranu i zaštitu i bude šef kabineta Stipi Mesiću danas bude jedan od glavnih kreatora HDZ-ove politike. Kako […]

image_pdfimage_print

Kako može čovjek koji je 1990. govorio da HDZ treba zabraniti, a Tuđmana uhititi biti osoba od Plenkovićeva najvećeg povjerenja, ogorčeno se ovih dana pitao jedan pripadnik stare stranačke garde. Kako je moguće da čovjek koji završi Obranu i zaštitu i bude šef kabineta Stipi Mesiću danas bude jedan od glavnih kreatora HDZ-ove politike. Kako je uopće moguće da Božinović, kao i Šeks budu najvažniji politički oslonac aktualnom premijeru, te hoće li se to, na koncu, Plenkoviću vratiti kao bumerang, pogotovo u kontekstu rušenja Mosta i dalekosežnih i nesagledivih posljedica, koje taj čin može imati u bližoj i daljoj budućnosti

Nakon što su se ovih dana u medijima raspisali o tome tko su glavni arhitekti Mostova izbacivanja iz Vlade, na koncu je isplivalo nekoliko imena predvođenih Davorom Božinovićem, premijerovim šefom kabineta i čovjekom od njegova najvećeg povjerenja, te Vladimirom Šeksom – Plenkovićevim političkim mentorom i savjetnikom, koji je svojedobno prvi najavio Karamarkov pad i Plenkovićev dolazak na čelo stranke. Naime do mišljenja spomenutog dvojca premijer Plenković najviše drži, pa se mnogi u stranci u čudu pitaju kako je to uopće moguće. Kako je moguće da čovjek koji je 1990. govorio kako HDZ treba zabraniti a Tuđmana uhititi, postane osoba od Plenkovićeva najvećeg povjerenja, ogorčeno se ovih dana pitaju pojedini pripadnici stare i vjerne stranačke garde. Kako je moguće da čovjek koji završi Obranu i zaštitu i bude šef kabineta Stipi Mesiću danas bude jedan od glavnih kreatora HDZ-ove politike. Kako je uopće moguće da Božinović i Šeks budu najvažniji politički oslonac aktualnom premijeru, te hoće li se to, na koncu Plenkoviću vratiti kao bumerang, pogotovo u kontekstu rušenja Mosta i dalekosežnih i nesagledivih posljedica, koje taj čin može imati u bližoj i daljoj budućnosti.
Što se pak, Davora Božinovića, Plenkovićeva šefa kabineta tiče, njemu mnogi u stranci zamjeraju da je za Hrvatsku učinio upitne stvari tijekom pregovora o razgraničenju s Crnom Gorom na Prevlaci, te kao ministar obrane u sukcesiji vojne imovine. Školski jedrenjak Jadran, dragulj Mediterana i ponos hrvatske mornarice, još uvijek je u posjedu Crne Gore. Dijelom i zbog njegovih ozbiljnih propusta, pisali su svojedobno neki mediji.

Božinovića Jadranka Kosor primila u HDZ 2011.godine

Božinović je rođen 27. prosinca 1961. u Puli, a podrijetlom je iz Boke Kotorske. Otac mu je bio kapetan fregate u Ratnoj mornarici bivše vojske, a oba roditelja pokopana su u Crnoj Gori. Božinović je bio i šef kabineta Stipi Mesiću, bivšem predsjedniku Hrvatske oko kojega su, kako su pisali mediji, bili samo KOS-ovci i Udbaši (od Agotića, Perkovića i drugih…) i to u vrijeme kada su iz Ureda predsjednika tajni državni dokumenti odlazili u Haag.
Božinović se u HDZ učlanio 2011. godine na prijedlog Jadranke Kosor kada je stranci pristupilo još desetak osoba iz javnog života, među kojima i bivši kao i sadašnji predsjednik stranke Tomislav Karamarko i Andrej Plenković. U Vladi premijerke Kosor bio je ministar obrane. Bili su bliski prijatelji i suradnici te se njegov ulazak u HDZ tumačio kao podrška i prijateljska gesta što je i osobno u nastupnom govoru nekoliko puta istaknuo. Tada je kazao da je član HDZ-a bio 1990. godine, ali nije pojašnjavao kada je i zašto istupio. Na parlamentarnim izborima u prosincu 2011. godine bio je nositelj HDZ-ove liste u 8. izbornoj jedinici i osvojio je skromnih 12,15 posto glasova, odnosno samo dva saborska mandata. Najlošije u povijesti HDZ-a.
Na parlamentarnim izborima 2015. nije ušao u Sabor. U razgovoru za Nacional rekao je da Karamarko i on jednostavno nisu politički “kliknuli”. Na ponovljenim parlamentarnim izborima u rujnu prošle godine nalazio se na petom mjestu izborne liste u Prvoj izbornoj jedinici, iza Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Darinka Kosora i Željka Reinera. Osvojio je skromnih 475 glasova.

Vidi još:  Pokrenuta peticija protiv Ricova: Kako je konobar postao muzejski koordinator

Najveća greška je ona koja se ponavlja

A upravo od tih ponovljenih parlamentarnih izbora šira javnost je puno očekivala te je s oprezom i nadom dočekala zadnje promjene na čelu HDZ-a. Povijesne zasluge za stvaranje države, u neugodnim a često i neprimjerenim situacijama HDZ-u su bile dovoljan alibi. Tom neupitnom zaslugom se moglo opravdati sve – od lopovluka svih razina do lošeg kadroviranja i stvaranja beznađa. Argumentiranoj raspravi u našoj politici do sada nikada nije bilo mjesta. Međutim, propitkivanja ima sve više i sve ih je teže ignorirati, a na neka od važnih tema vjerojatno bi se mogao i očitovati i gospodin Božinović.
Primjerice, takva jedna važna tema koja je gurnuta na društvenu marginu zaslugom političkih elita je i arbitražni postupak sa Slovenijom. Samo zahvaljujući slovenskoj bahatosti upakiranoj u nemoralne izvansudske igre dobili smo priliku za izlazak iz tog pogubnog sudskog postupka. A je li našim jednostranim izlaskom iz arbitraže sve završeno? Temeljno pitanje je tko nas je uopće gurnuo u taj loše pripremljen i potpuno nepotreban sudski postupak koji je odgovarao Sloveniji. U mandatu Jadranke Kosor pamtimo susrete “iznenadne ljubavi” Pahora i Kosor. Sve je prštalo hvalospjevima. Iza svega je stajalo slovensko zadovoljstvo da su uspjeli Hrvatsku gurnuti u “ralje” suda jer su imali unaprijed pripremljen plan izvansudskih igara što je kasnije potvrđeno obavještajnim podacima.
Slovenci su godinama tražili “slabu kariku” u Hrvatskoj. I vjerojatno su je našli u tadašnjem djelatniku ministarstva vanjskih poslova u mandatu Jadranke Kosor, Davoru Ivi Stieru. On je, po mišljenju mnogih, vođen mentorom Davorom Božinovićem ‘pripremio’ Slovencima na pladnju arbitražu. Naime, Slovenci su, po mišljenju upućenih, iskoristili činjenicu da je majka supruge gospodina Stiera Slovenka, djevojačkog prezimena Pahor. Sve ostalo je vješto upakirano u naše europske potrebe.
I na kraju, gle čuda. Najnovija promjena na čelu HDZ-a u sam vrh stranke dovodi eurodvojac Božinović-Stier. Božinović, profesor obrane i zaštite, a Stier, klasično obrađeni „tvrdo kršćanski“, nacionalno definirani, pristojno obrazovani povratnik iz dijaspore. Privid primjera povijesne pomirenosti sinova ustaša i partizana.

Vidi još:  "Grmoja jednostavno lupa i objavljuje neistine"

Nazovi Šeksa radi političkog smaknuća

A kada se svemu tome pridoda još jedno ime u krugu Plenkovićevih najbližih suradnika i savjetnika – ime besmrtnog HDZ-ova patrijarha Vladimira Vlade Šeksa onda se postavlja sasvim opravdano pitanje može li Andrej Plenković u konačnici postati žrtva njihovih silnih političkih ambicija, pogotovo ako se zna da su, prije svega Šeks i Božinović do sada politički nadživjeli sve svoje šefove i nadređene. Primjerice, kada je Vladimir Šeks, gostujući 14. veljače prošle godine u emisiji “Nedjeljom u dva” kod Aleksandra Stankovića na pitanje kakvi su njegovi odnosi s tadašnjim predsjednikom HDZ-a, Tomislavom Karamarkom odgovorio – ”Moji odnosi s Karamarkom su ledeni, nikakvi, on misli da sam na čelu stožera koji priprema njegovo rušenje” – malo tko je u tom trenutku pomislio da će Karamarko, samo nekoliko mjeseci kasnije biti politički mrtvac, a da će Vladimir Šeks doživjeti svoju punu političku reanimaciju. A još manje su mogli povjerovati da će politički mrtvac, što je Šeks u tom trenutku uistinu i bio, nakon što ga je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović najurila iz svog Ureda zbog poznate afere s pomilovanjima, još jednom politički uskrsnuti i doista biti na čelu neformalnog stožera za rušenje Tomislava Karamarka. Jedino je Karamarko u tom trenutku shvatio ledenu poruku koju mu je s TV ekrana odaslao besmrtni Vladimir Šeks i sigurno mu se zaledila krv u žilama. Karamarko je dobro znao da je Šeks, bez sumnje, najosvetoljubiviji hrvatski političar, te da će one koji su mu, prema njegovu mišljenju, nanijeli nepravdu – proganjati do iznemoglosti, sve dok im se ne osveti.
Znao je Karamarko koja je bila uloga Vladimira Šeks u progonu Ive Sanadera, jer Šeks, nikada nije mogao oprostiti bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a, što je na mjesto predsjednika Hrvatskog sabora, umjesto njega, postavio svog prijatelja Luku Bebića. Dobro je zapamtio Karamarko i Šeksov mali prst koji je vrtio oko glave bivšeg potpredsjednika Vlade, Damira Polančeca, pokazujući mu koliku će mu kaznu odrezati sudac Turudić u poznatom slučaju “Reflektori”, ukoliko ne počne teretiti Ivu Sanadera.

Vidi još:  Glavno da smo mi ostali na vlasti…

Tuđman mu nije vjerovao

Danas je Šeks, uz Davora Božinovića najvažniji Plenkovićev savjetnik. On je postao i pročelnikom – koordinatorom Savjetodavnog vijeća HDZ-a. Dakle, on je, prema mišljenju relevantnih analitičara, uspio ono što je Karamarko uporno obećavao, a nikad nije proveo: formirati službeno savjetodavno stranačko tijelo, savjetnički tim šefa stranke, neku vrstu vijeća mudraca iliti klub seniora koji, možda neće imati veliku važnost u dnevnoj operativi, ali čiji utjecaj nikako ne treba podcijeniti, jer će poznata i priznata imena davati jasan politički alibi i težinu Plenkovićevoj vladavini i njemu samome u prvom redu unutar same stranke. Iza svake važne Plenkovićeve odluke nesumnjivo stoji Šeksova dobro odrađena ekspertna analiza.
Danas se nakon svega mnogi pitaju hoće li Šeks, kojem Tuđman nikada nije vjerovao, i koji je iza sebe ostavio političke mrtvace, Sanadera, Kosoricu i Karamarka, politički nadživjeti i Andreja Plenkovića? Slično pitanje može se postaviti i u slučaju Davora Božinovića. Jer njih dvojica postali su dva oka u Plenkovićevoj glavi, što, poučeni prethodnim povijesnim iskustvima u konačnici ne sluti na dobro.

Vesna Pusić bila je velika Božinovićeva zagovornica

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u veljači 2004. imenovao je Božinovića novim predstojnikom Ureda predsjednika Republike Hrvatske. Koordinirao je savjetničku ekipu i vodio Mesićeve protokolarne obveze. Veliki zagovornik Davora Božinovića bila je bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Godinu dana kasnije (2005.) imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-u u Bruxellesu.
Za vrijeme Vlade Jadranke Kosor s mjesta državnoga tajnika za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija otišao je za posebnog izaslanika predsjednice Vlade RH za jugoistočnu Europu. A krajem 2010. predsjednica Vlade Jadranka Kosor Božinovića je odabrala za novoga ministra obrane.

S 26 godina postao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu ondašnje države

Božinović je 1987., sa 26 godina postao savjetnik(?!) u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu, ondašnje SR Hrvatske! Nikom ne treba previše objašnjavati tko se u komunističkoj Jugoslaviji zapošljavao u Sekretarijatu za narodnu obranu, i to kao savjetnik. Tko je sve morao okaditi takvo imenovanje i s kakvim je preporukama kandidat morao doći da bi primirisao poslu u Sekretarijatu za narodnu obranu ili vojnim službama, pitali su se neki mediji. Za takav domet nije dovoljno samo znati engleski i bugarski jezik(?), biti primljen u SKJ kao mladi poletarac te u punom profilu biti provučen kroz partijski regrutni centar na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu – to je pripadalo samo odabranima.

Share Button
Izvor :

dnevno

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close