Kakva je bila uloga Ante Ramljaka u TLM-u?

Vedran Dragičević, čelnik Sindikata metalaca Hrvatske, gostovao je u Novom danu i govorio o ulozi Vladinog povjerenika za Agrokor Anti Ramljaku, koji je u dva navrata radio unutar šibenske Tvornicu lakih metala (TLM), kao savjetnik.

 “TLM je u agoniji i stečaju 10 godina. Priča se odvijala dosta sporo i dramatično za radnike. Pokušavalo se spašavati TLM, ali ti pokušaji nisu bili dobri i pokazuje se da je TLM žrtva pogrešne politike”, kaže Dragičević.

Usprkos državnom vlasništvu u TLM-u, vjerovnici su oni koji diktiraju, a vlasnika suštinski i nema, navodi on.

“Osim vjerovnika, naravno da i Trgovački sud i stečajni upravitelji diktiraju, zajedno sa skupštinom vjerovnika. Situacija nije pod kontrolom, jer je država stala sa strane, iako je najveći vjerovnik u tvrtki. Dug od 1,3 milijardi koji je oprostila u dalekoj prošlosti država je generator svih ovih problema”, kazao je.

“Radnika prije deset godina je bilo 1.400, TLM je i puno više zapošljavao, a danas se to svelo na ugovore na određeno za 300 radnika. Dugovi prema radnicima se kreću između 60 i 70 kuna prema radnika… Oni su postali kolateralne žrtve pogrešne politike prema TLM-u, za što najodgovornijima smatram vlade. Stečaj, protiv kojeg smo se borili, nije bio dobar put”, kazao je Dragičević.

O Anti Ramljaku kaže da je “dobro surađivao sa Sindikatom metalaca”.

“Dobre namjere g. Ramljaka mogu potvrditi javno. Nije bila njegova namjera, kao savjetnika, da TLM uđe u fazu stečajnog postupka. Pokušavalo se sa svim sredstvima nabaviti sredstva za likvidnost, da bi se izbjegao stečaj i da bi firma radila. On je tu dosta pomagao sindikatu. No, on je sada, po meni, u drugačijoj poziciji, koja će pokazati kako će to ispasti kad on odlučuje. U TLM-u se vidjela njegova čisto savjetnička uloga, drugi su donosili odluke. Ne mogu ga spojiti s krivnjom za stanjem u TLM-u.”, kazao je Dragičević.

Vidi još:  IMAMO DOKUMENTE Kako je Ramljak spasio Tedeschiju 50 milijuna kuna

Zašto pokušaji nisu uspjeli, čak ni s Ramljakom u tvrtki, upitan je zatim.

“Politički su razlozi. Kriza je počela kad je dano 1,3 mlrd. kuna nelegalnh potpora TLM-u preko struje da bi se spašavalo tvornicu aluminija u Mostaru. To je nukleus današnje situacije. Tu su se vrtjeli i različiti lobiji, jer to je metal na kojem se može zaraditi, lobiji koji su žudili za profitom, a ne spašavanjem radnih mjesta. Država nije pravovremeno reagirala, iako je bila u vlasništvu, i nije spriječila te interese. Ne želimo da radnici postanu kolateralne žrtve. Mi imamo apsurd da idemo u drugi natječaj, koji završava za par dana, za prodaju poduzeća, i ići će se i na treći. Ima kupaca, ali odugovlačenje stečaja smanjuje vrijednost poduzeča, a time i ono što će radnici dobiti za odrađeno, a za što nisu dobili plaće. Apeliram da se natječaj uzbrza. Mogu razumjeti da natječaj traje do 60 dana, ali ako će se ići na četvrti natječaj, ne vidim smisla. Trebaju natječaji trajati po mjesec dana, kako bi radnici dobili svoje plaće”, kazao je.

Komentirao je i slovensku tvrtku “Impol”, investitora u TLM.

“Impol smatram da je OK – hajde da radimo što više da bismo dobili novca i da platimo ljude”, kazao je. Apsurdan je zakon o stečaju, smatra on, jer kada se nitko ne javi nakon 60 dana, ide se i na 15 dana roka za žalbe za pogodbe i pritužbe, iako se zna tko će biti vlasnik.

“Mjesec dana je dovoljno, ubrzajmo to”, navodi on.

Banke odlučuju o sudbini o TLM-a, iako je država najveći vjerovnik, navodi on. Potraživanja banaka, od kojih je najveće ono Jadranske banke je u rukama slovenskog Impola, pojašnjava on, slovenska tvrtka, koja se bavi aluminijem i respektabilna je tvrtka. No, ondje ljudi rade na određeno vrijeme, s dosta malim plaćama i sada prijeti situacija da odsele, iako žele raditi.

Vidi još:  IMAMO DOKUMENTE Kako je Ramljak spasio Tedeschiju 50 milijuna kuna

“Kad bi Impol ušli u vlasništvo, gledali bismo da se potpiše kolektivni ugovor što prije da bi se povećale plaće, koliko se može. Zato je važno da se stečaj ubrza. Radnici očekuju svoj novac, zašto bi oni bili žrtve? Želimo ići u normalnu proizvodnju i želimo da Impol funkcionira kroz tu firmu”, kazao je.

Koji su lobiji u pitanju, upitan je zatim, odnosno imaju li veze sa strankama ili bankama.

“To su ljudi koji su vidjeli da je proizvodnja novca u tvornici moguća i žele dio kolača. Prostor TLM-a je na atraktivnoj poziciji u Šibeniku, koji se razvija turistički i gasi industriju. TLM država treba obraniti, jer je jedan od zadnjih industrijskih utvrda”, kazao je.

Upitan je i je li nepravedno da je niz kompanija u problemima, pa i onih gdje država vlasnik, a opet država spašava privatni Agrokor.

“Po meni je igra velikih brojki zločesta – jedan čovjek i 30.000 ljudi vrijede jednako. Treba spašavati sve državne firme, sve one imaju perspektivu i treba ih spašavati na pametan način, upravama u kojima su stručnjaci. Oni trebaju pokazati što znaju kroz pola godine, a onda ih mijenjati, ako ne upravljaju dobro. Ljudi koji dolaze iz politike često nemaju znanja, pa je bilo jasno da su samo mislili na sebe, a ne proboj na tržište, gdje moramo biti konkurentni i imati poslove koji nas mogu nagraditi. Nisam siguran da to država sad može”, kazao je.

Podsjeća da je njemačka kancelarka Angela Merkel, kada je imala 300 tisuća radnika u brodogradnji, osnovala odjel koji se bavi samo brodogradnjom.

“Zašto mi to nismo napravili, gledajući na to što nam donosi profit?”, pita on.

Vidi još:  IMAMO DOKUMENTE Kako je Ramljak spasio Tedeschiju 50 milijuna kuna

Na pitanje treba li nam nakon “lex Agrokora” i “lex Borovo” ili “lex TLM”, kaže da ne.

“To se može riješiti i promjenom ovog postojećeg zakona – ubrzavanje stečajem postupka”, naglašava te iznosi druge primjedbe.

“Fina ne može voditi stečaj, a ona zakazuje otvaranje skupština i vjerovnička vijeća. To trebaju raditi sudovi. Prioritete treba staviti na listu – u vjerovnička vijeća treba staviti predstavnika radnika”, kazao je.

“Ne želim da se prema jednima odnosimo kao majka, a drugima kao maćeha. Sve firme zaslužuju da se spašavaju. Ako to treba napraviti TLM ili neku drugu firmu, želim da se postupa na isti način. Moramo svi biti jednaki i volio bih da se država tako i ponaša”, navodi također.

Koliki je značaj jednog čovjeka i ako Ramljak nije uspio u TLM-u, može li uspjeti u Agrokoru, upitan je zatim.

“Krivi je dojam da je on bio stečajni upravitelj, on je bio savjetnik. Mislim da on zna i može, ali nije bio ključni faktor. On sada dolazi u ulogu onog koji odlučuje. Budući da svi u politici žele da uspije, vrijeme je da pokaže koliko zna. Imao je kontakte s bankama, Čačić ga je zvao zato što je stručan u energetici – to je sve priprema za ovo”, kazao je.

“Dok pratim ovo preko medija, strah me trenutka kad se budu prikupljala potraživanja da ta brojka ne odleti u nebo, da ćemo tad saznati kako je kapilarno to vezano. Volio bih da se tome ozbiljno pristupi, za mjesec dana ćemo biti pametniji”, smatra Dragičević.

Izvor :

n1info

Komentari

comments