Kakvo će to veliko vanzemaljsko otkriće objaviti NASA?

AMERIČKA svemirska agencija NASA u ponedjeljak je najavila da će sutra, u srijedu, održati konferenciju za novinare na kojoj će predstaviti veliko otkriće misije svemirskog teleskopa Kepler koji traga za ekstrasolarnim planetima nalik na Zemlju na kojima bi moglo biti života.

Budući da će znanstveni rad biti predstavljen u prestižnom časopisu Nature, do trenutka objave uobičajeno vrijedi strogi embargo na sadržaj vijesti. Nitko ne može sa sigurnošću reći o čemu se radi, što je to novoga Kepler otkrio. No za očekivati je da NASA neće izlaziti s nečim što bi bilo blijedo u usporedbi s najvažnijim dosadašnjim otkrićima u tom području. Osobito kada se uzme u obzir da je posljednje otkriće u tom kontekstu objavio Europski južni opservatorij (ESO), a ono je bilo uistinu spektakularno.

Kako se otkrivaju egzoplaneti?

Egzoplaneti su planeti koji kruže oko drugih zvijezda u svemiru. Kada su maleni, kameniti i kada se nalaze u zoni u kojoj na njima voda može postojati u tekućem obliku, smatraju se posebno zanimljivima za astrobiologe. Otkrivaju se na različite načine, uglavnom na temelju gravitacijskog utjecaja kojim, tijekom kruženja, uzrokuju jedva primjetan ples, odnosno teturanje matične zvijezde ili na temelju pada u jačini sjaja zvijezde izazvanim prelaskom planeta preko njezina diska. ESO ih otkriva na temelju prve metode, a Kepler na temelju druge.

Nekoliko desetaka Zemljinih blizanaca  

NASA-ina misija Kepler otkrila je do danas preko 8.000 zanimljivih objekata u 2.577 sunčevih sustava. Od njih 3.449 je potvrđeno, a 4.696 smatra se kandidatima. Među njima 348 su slični Zemlji, a dvadesetak je posebno interesantno jer se istovremeno nalaze u tzv. konzervativnoj nastanjivoj zoni koja se obično naziva zonom Zlatokose (infografika dolje). Granice tog pojasa vrlo su usko postavljene. Ako je planet previše blizu zvijezdi, poput Venere, na njemu će biti previše vruće. Ako je malo predaleko, poput Marsa, moglo bi biti previše hladno. Naravno, ovo preblizu i predaleko relativan je pojam koji ovisi o temperaturi matične zvijezde i atmosferi planeta. Primjerice, planeti koji kruže oko hladnijih crvenih patuljaka mogu imati mnogo manji polumjer putanje od onih koji se okreću oko veće zvijezde sličnije našem Suncu. Za podržavanje života planeti moraju ispunjavati i neke druge važne uvjete. Primjerice, poznato je da matična zvijezda može otpuhati njihovu atmosferu ako nemaju zaštitnu magnetosferu kakvu ima Zemlja.


Što bi moglo biti vrijedno senzacije?

Kao i sve druge znanstvene institucije, NASA mora svako toliko objaviti neke važne rezultate svojeg rada kako bi opravdala sredstva koja dobiva od države i donatora. Agencija stoga svako toliko izlazi s nekim zanimljivim otkrićima od kojih su neka uistinu vrlo važna i predstavljaju značajan kvalitativni pomak. Budući da se najavljeni tim govornika sastoji uglavnom od stručnjaka iz misije Kepler, za očekivati je da će biti riječi o nekom egzoplanetu.

Naš popularizator astronomije Ante Radonić za Index kaže kako bi značajniji pomak moglo biti otkriće sastava atmosfere nekog ekstrasolarnog Zemljinog blizanca.

“Do sada je bilo vrlo malo podataka o atmosferama otkrivenih planeta. Ponekad, dok su neki planeti prelazili preko diska matične zvijezde, znanstvenici su analizom spektroskopskih podataka uspjeli nazrijeti neke moguće elemente u njoj poput vodika. U novije vrijeme koriste se sve osjetljiviji senzori pa postoji mogućnost da su otkrili nešto više”, rekao je Radonić.

Kako planet kruži, svjetlost njegove matične zvijezde tijekom tranzita, na putu do naših teleskopa prolazi kroz njegovu atmosferu. Tijekom tog prolaska neki će elementi apsorbirati dio te svjetlosti, a izračiti neki drugi dio. Na taj način ostavit će karakterističan trag, tzv. spektralne linije, koje otkrivaju od čega se atmosfera sastoji.

“Druga mogućnost jest da NASA objavi kako je pronašla planet koji je uistinu jako sličan Zemlji. Naime, mediji su se do sada nerijetko previše olako razbacivali tvrdnjama da je neki planet Zemljin dvojnik. Pritom mi još uvijek nemamo pouzdanih informacija o tome kolike su točno temperature na njihovim površinama jer će to, među ostalim, ovisiti o sastavu i gustoći njihovih atmosfera”, pojasnio je Radonić

Tri najbolja ekstrasolarna kandidata za život

Dok čekamo uzbudljive vijesti, koje ćemo na Indexu u srijedu od 18:45h poslijepodne pratiti uživo, pogledajmo tri najistaknutija i najzanimljivija pronađena kandidata za postojanje života u dalekom svemiru.

Proksima b


Najsenzacionalnijim otkrićem nekog planeta s mogućim povoljnim uvjetima za život do danas smatra se ESO-ov pronalazak Proksime b objavljen 24. kolovoza 2016. Taj planet posebno je zanimljiv zbog toga što kruži oko nama najbliže zvijezde Proksima Centaure, crvenog patuljka udaljenog svega četiri svjetlosne godine od nas. Neki svemirski entuzijasti i stručnjaci stoga su predstavili zanimljivu misiju kojom bi se u nekoliko narednih desetljeća u sustav mogle slati jeftine minijaturne sonde sa svjetlosnim jedrima koja bi pogonili laseri smješteni u Sunčevom sustavu. Jedini problem ovog planeta je to što su novija istraživanja pokazala da bi erupcije i solarne oluje na Proksima Centauri mogle biti opasne za razvijenije oblike života na planetu. Prosječna temperatura na površini Proksima b procijenjena je na oko -39 °C. Za usporedbu prosječna temperatura na Zemlji je -18,8 °C.

Kepler-452b


Kepler-452b, koji se često naziva Zemljom 2.0, kruži oko zvijezde vrlo slične Suncu. Otkriven je u srpnju 2015., a udaljen oko 1.400 svjetlosnih godina. Nažalost, brzinom letjelice New Horizon, od oko 60.000 km na sat, za putovanje do njega trebalo bi nam oko 26 milijuna godina. Matična zvijezda ima masu 1,037 Sunčeve te polumjer 1,11 Sunčevog. Polumjer planeta kreće se oko 1,5 Zemljinog, a temperatura na površini procjenjuje se na oko osam stupnjeva Celzijusovih ispod nule. Gravitacija na površini je oko 1,9 Zemljinih.

Gliese 667 Cc


Gliese 667 Cc je jedan od više planeta iz sustava Gliese 667 koji se sastoji od tri zvijezde. Udaljen je samo 23,62 svjetlosne godine, a otkrio ga je ESO 2011. Promjer mu je oko 1,54 Zemljinog, a jačina svjetlosnog zračenja na površini oko 0,875 onog koje imamo na Zemlji. Prosječna temperatura procjenjuje se na oko 4,3 °C. Budući da je matična zvijezda crveni patuljak, a oni zrače malo ultraljubičastog svjetla, ima više šanse da bi uvjeti mogli biti povoljni za život.

Vidi još:  Rođenje crvenog teleta u Izraelu signaliziralo dolazak Mesije, kažu Hebrejski znanstvenici

Izvor :

Index.hr

Komentari

comments