Kakvo će to veliko vanzemaljsko otkriće objaviti NASA?

AMERIČKA svemirska agencija NASA u ponedjeljak je najavila da će sutra, u srijedu, održati konferenciju za novinare na kojoj će predstaviti veliko otkriće misije svemirskog teleskopa Kepler koji traga za ekstrasolarnim planetima nalik na Zemlju na kojima bi moglo biti života. Budući da će znanstveni rad biti predstavljen u prestižnom časopisu Nature, do trenutka objave […]

image_pdfimage_print

AMERIČKA svemirska agencija NASA u ponedjeljak je najavila da će sutra, u srijedu, održati konferenciju za novinare na kojoj će predstaviti veliko otkriće misije svemirskog teleskopa Kepler koji traga za ekstrasolarnim planetima nalik na Zemlju na kojima bi moglo biti života.

Budući da će znanstveni rad biti predstavljen u prestižnom časopisu Nature, do trenutka objave uobičajeno vrijedi strogi embargo na sadržaj vijesti. Nitko ne može sa sigurnošću reći o čemu se radi, što je to novoga Kepler otkrio. No za očekivati je da NASA neće izlaziti s nečim što bi bilo blijedo u usporedbi s najvažnijim dosadašnjim otkrićima u tom području. Osobito kada se uzme u obzir da je posljednje otkriće u tom kontekstu objavio Europski južni opservatorij (ESO), a ono je bilo uistinu spektakularno.

Kako se otkrivaju egzoplaneti?

Egzoplaneti su planeti koji kruže oko drugih zvijezda u svemiru. Kada su maleni, kameniti i kada se nalaze u zoni u kojoj na njima voda može postojati u tekućem obliku, smatraju se posebno zanimljivima za astrobiologe. Otkrivaju se na različite načine, uglavnom na temelju gravitacijskog utjecaja kojim, tijekom kruženja, uzrokuju jedva primjetan ples, odnosno teturanje matične zvijezde ili na temelju pada u jačini sjaja zvijezde izazvanim prelaskom planeta preko njezina diska. ESO ih otkriva na temelju prve metode, a Kepler na temelju druge.

Nekoliko desetaka Zemljinih blizanaca  

NASA-ina misija Kepler otkrila je do danas preko 8.000 zanimljivih objekata u 2.577 sunčevih sustava. Od njih 3.449 je potvrđeno, a 4.696 smatra se kandidatima. Među njima 348 su slični Zemlji, a dvadesetak je posebno interesantno jer se istovremeno nalaze u tzv. konzervativnoj nastanjivoj zoni koja se obično naziva zonom Zlatokose (infografika dolje). Granice tog pojasa vrlo su usko postavljene. Ako je planet previše blizu zvijezdi, poput Venere, na njemu će biti previše vruće. Ako je malo predaleko, poput Marsa, moglo bi biti previše hladno. Naravno, ovo preblizu i predaleko relativan je pojam koji ovisi o temperaturi matične zvijezde i atmosferi planeta. Primjerice, planeti koji kruže oko hladnijih crvenih patuljaka mogu imati mnogo manji polumjer putanje od onih koji se okreću oko veće zvijezde sličnije našem Suncu. Za podržavanje života planeti moraju ispunjavati i neke druge važne uvjete. Primjerice, poznato je da matična zvijezda može otpuhati njihovu atmosferu ako nemaju zaštitnu magnetosferu kakvu ima Zemlja.


Što bi moglo biti vrijedno senzacije?

Kao i sve druge znanstvene institucije, NASA mora svako toliko objaviti neke važne rezultate svojeg rada kako bi opravdala sredstva koja dobiva od države i donatora. Agencija stoga svako toliko izlazi s nekim zanimljivim otkrićima od kojih su neka uistinu vrlo važna i predstavljaju značajan kvalitativni pomak. Budući da se najavljeni tim govornika sastoji uglavnom od stručnjaka iz misije Kepler, za očekivati je da će biti riječi o nekom egzoplanetu.

Naš popularizator astronomije Ante Radonić za Index kaže kako bi značajniji pomak moglo biti otkriće sastava atmosfere nekog ekstrasolarnog Zemljinog blizanca.

“Do sada je bilo vrlo malo podataka o atmosferama otkrivenih planeta. Ponekad, dok su neki planeti prelazili preko diska matične zvijezde, znanstvenici su analizom spektroskopskih podataka uspjeli nazrijeti neke moguće elemente u njoj poput vodika. U novije vrijeme koriste se sve osjetljiviji senzori pa postoji mogućnost da su otkrili nešto više”, rekao je Radonić.

Kako planet kruži, svjetlost njegove matične zvijezde tijekom tranzita, na putu do naših teleskopa prolazi kroz njegovu atmosferu. Tijekom tog prolaska neki će elementi apsorbirati dio te svjetlosti, a izračiti neki drugi dio. Na taj način ostavit će karakterističan trag, tzv. spektralne linije, koje otkrivaju od čega se atmosfera sastoji.

“Druga mogućnost jest da NASA objavi kako je pronašla planet koji je uistinu jako sličan Zemlji. Naime, mediji su se do sada nerijetko previše olako razbacivali tvrdnjama da je neki planet Zemljin dvojnik. Pritom mi još uvijek nemamo pouzdanih informacija o tome kolike su točno temperature na njihovim površinama jer će to, među ostalim, ovisiti o sastavu i gustoći njihovih atmosfera”, pojasnio je Radonić

Tri najbolja ekstrasolarna kandidata za život

Dok čekamo uzbudljive vijesti, koje ćemo na Indexu u srijedu od 18:45h poslijepodne pratiti uživo, pogledajmo tri najistaknutija i najzanimljivija pronađena kandidata za postojanje života u dalekom svemiru.

Proksima b


Najsenzacionalnijim otkrićem nekog planeta s mogućim povoljnim uvjetima za život do danas smatra se ESO-ov pronalazak Proksime b objavljen 24. kolovoza 2016. Taj planet posebno je zanimljiv zbog toga što kruži oko nama najbliže zvijezde Proksima Centaure, crvenog patuljka udaljenog svega četiri svjetlosne godine od nas. Neki svemirski entuzijasti i stručnjaci stoga su predstavili zanimljivu misiju kojom bi se u nekoliko narednih desetljeća u sustav mogle slati jeftine minijaturne sonde sa svjetlosnim jedrima koja bi pogonili laseri smješteni u Sunčevom sustavu. Jedini problem ovog planeta je to što su novija istraživanja pokazala da bi erupcije i solarne oluje na Proksima Centauri mogle biti opasne za razvijenije oblike života na planetu. Prosječna temperatura na površini Proksima b procijenjena je na oko -39 °C. Za usporedbu prosječna temperatura na Zemlji je -18,8 °C.

Kepler-452b


Kepler-452b, koji se često naziva Zemljom 2.0, kruži oko zvijezde vrlo slične Suncu. Otkriven je u srpnju 2015., a udaljen oko 1.400 svjetlosnih godina. Nažalost, brzinom letjelice New Horizon, od oko 60.000 km na sat, za putovanje do njega trebalo bi nam oko 26 milijuna godina. Matična zvijezda ima masu 1,037 Sunčeve te polumjer 1,11 Sunčevog. Polumjer planeta kreće se oko 1,5 Zemljinog, a temperatura na površini procjenjuje se na oko osam stupnjeva Celzijusovih ispod nule. Gravitacija na površini je oko 1,9 Zemljinih.

Gliese 667 Cc


Gliese 667 Cc je jedan od više planeta iz sustava Gliese 667 koji se sastoji od tri zvijezde. Udaljen je samo 23,62 svjetlosne godine, a otkrio ga je ESO 2011. Promjer mu je oko 1,54 Zemljinog, a jačina svjetlosnog zračenja na površini oko 0,875 onog koje imamo na Zemlji. Prosječna temperatura procjenjuje se na oko 4,3 °C. Budući da je matična zvijezda crveni patuljak, a oni zrače malo ultraljubičastog svjetla, ima više šanse da bi uvjeti mogli biti povoljni za život.

Vidi još:  Kraljevska obitelj u službi smrti: princ William otvoreno o projektu smanjenja broja ljudi!

Share Button
Izvor :

Index.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close