Koje su posljedice Hanfine istrage o Agrokoru?

Predsjednik uprave Hanfe, Pierre Matek, gostovao je u N1 studiju uživo. Prozivali su vas kad je trebalo zaustaviti trgovanje dionicama Leda. Mi smo donijeli odluku o obustavi trgovanjem određenih dionica na Zagrebačkoj burzi kad su za to stvoreni zakonski uvjeti. Kad je izvanredni povjerenik izrazio sumnju da financijski izvještaji neće biti objavljeni na vrijeme, tad […]

image_pdfimage_print

Predsjednik uprave Hanfe, Pierre Matek, gostovao je u N1 studiju uživo.

Prozivali su vas kad je trebalo zaustaviti trgovanje dionicama Leda.

Mi smo donijeli odluku o obustavi trgovanjem određenih dionica na Zagrebačkoj burzi kad su za to stvoreni zakonski uvjeti. Kad je izvanredni povjerenik izrazio sumnju da financijski izvještaji neće biti objavljeni na vrijeme, tad je Hanfa zaustavila trgovanje dionicama. Kad su uvjeti ispunjeni, trgovanje se nastavilo. Obustava trgovanja neće uvijek zaštititi ulagače, dapače, ona njima može i štetiti, jer netrgovanjem sprečavate dioničare da prodaju svoje dionice na tržištu ako to žele ili moraju. Kad su objavljeni izvještaji, stvoreni su uvjeti da se trgovanje nastavi.

Jeste li vi osjećali pritisak da morate što prije nastaviti s trgovanjem dionicama?

Ne, trgovanje se nastavilo automatski kad su objavljeni izvještaji. Kad se nastavilo, procijenili smo da nema razloga za ponovnu obustavu trgovanja. Postoji li rizik da netko na temelju povlaštenih informacija manipulira cijenom – postoji, ali to postoji kod trgovanja svake dionice. Postoji cijeli niz kompanija na burzi, koje su u financijskim teškoćama, a čijim se dionicama normalno trguje i dalje.

Kako procijeniti ponašanje mirovinskih fondova, koji intenzivno prodaju svoje dionice Leda?

Mirovinski fondovi su u Ledo uglavnom ulagali kad je bila dokapitalizacija Leda. Oni ulažu u takvim iznosima da ne mogu iz tih pozicija brzo i jednostavno izaći i u brojnim su poduzećima izabrali da budu veliki dioničari. Oni su kao dioničari na skupštinama mogli glasovati i mogli su tako i formirati sastav Nadzornog odbora. Zakon o mirovinskim fondovima iz 2014. je prepoznao da odnos mora biti strukturiraniji i bolje dokumentiran. Taj je zakon prepoznao moment konflikta interesa koji se neminovno javlja u financijskom sektoru, oni to moraju prepoznati, oni time moraju upravljati i sve moraju adekvatno dokumentirati.

Sjedili su u Nadzornom odboru Leda, jesu li se nekome trebala pokazati jamstva za otkup dionica?

Ta jamstva su bila javno poznata svima. Ledo, a i druge kompanije na burzi, objavljivale su te informacije na burzi i kroz druge kanale. Nitko ne može reći da je iznenađen i da nije znao za jamstva. Mirovinski fondovi su znali za ta jamstva, dužni su odraditi analizu i procjenu vrijednosti i unatoč tome su procijenili da je ta investicija za njih isplativa. Izloženost mirovinskih fondova Agrokoru bila je daleko ispod zakonskih limita, ali nisu imala nikakvih dramatičnih posljedica.

Koliko danas možemo biti zadovoljni načinom na koji funkcioniraju?

Mirovinski fondovi su svojom veličinom nadrasli hrvatsko tržište. To za njih nosi i cijeli niz odgovornosti koji za portfolio i investitore nije uobičajen i zakon propisuje do neke mjere kako se oni trebaju ponašati. Razina transparentnosti je izuzetno visoka. O razini ulaganja fondova hrvatska javnost zna više nego bilo koja druga javnost u svijetu.

Kad smo kod efektivne kamatne stope, treba li nam efektivni prinos mirovinskog fonda? Ne možemo puno izvući iz onoga što se zove nominalni prinos.

Postoji razlika između prinosa fonda u smislu porasta i pada vrijednosti u okviru proračunske jedinice i prinosa pojedinog ulagača.

Što kažete na ideju efektivnog prinosa? Odnosno, da bi se u izračun prinosa fonda uključilo niz drugih stvari.

Trošak upravljanja i svi drugi troškovi već jesu uključeni u vrijednost. Većina drugih troškova, marketing, regos i drugi plaćaju se iz društva za upravljanje. Ako se dodaju svi drugi troškovi na to, dolazi se do 0,41 posto.

Po podacima u 15 godina 65 milijardi kuna uplaćeno je u drugi stup, a vrijednost iznosi 90 milijardi. To nije nešto što bi došlo s pet posto mjesečnoga prinosa.

Takva vrsta prinosa bi se mogla izračunati na razini pojedinog ulagača.

Fond hrvatskih branitelja, koji ima jednu dionicu u portfelju, onu Hrvatskog telekoma, njome upravlja netko za veliku naknadu. S druge strane imamo kapitalni fond u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kojim upravlja država. Ne bi li država mogla uštedjeti novac braniteljima i upravljati njihovim fondom?

To je stvar države, nije na Hanfi da to radi. Mislim da dovoljno dugo postoji fond branitelja i kapitalni fond da je to mogao bilo tko predložiti.

Mnogo institucija je reklo da je to trebao netko drugi napraviti…

Protok informacija, protok ideja unutar različitih državnih institucija bilo bi dobro kad bi se poboljšao i ubrzao. Posla je puno, a ljudi su opterećeni kratkoročnim ciljevima.

Što kažete na ideju da država sama upravlja braniteljskim fondom?

Ideja braniteljskog fonda nije bila na početku da će biti samo jedna dionica, ne vidim zašto ne bi država to prenijela.

Je li Hanfa napravila sve što je mogla kad su u pitanju Agrokorove mjenice?

Te optužbe Hanfi oko mjenica su neosnovane. Izjednačavaju se s faktoringom, što je pogrešno. Prvo, priča je da su mjenice bujale unutar faktoring kuća, a to nije bilo tako. One su se u razdoblju od 2014. do kraja 2016. čak i smanjivale. Izloženost faktoring društava prema Agrokoru pala je na 15 posto.

Hoćete li svjedočiti na istražnom povjerenstvu?

Opasnih pitanja se ne bojim, jer si Hanfa nema šta predbacivati.

Spominjalo se nenamjensko korištenje sredstava. U kojoj je fazi ta istraga?

Ta istraga je pri kraju, mi smo proveli određene postupke, prikupili smo dokumentaciju, prikupili mišljenje od druge strane, to sve skupa traje dulje nego što bi javnost željela, ali provodimo sve u skladu sa zakonom.

Koje su posljedice istrage, ako se pokaže da netko nije radio u skladu sa zakonom?

Hanfa ima na raspolaganju cijeli niz nadzornih mjera, koje idu od toga da se objavi javna opomena, koja je najblaži oblik mjere, do toga da se trajno oduzme dozvola cijelom društvu. U slučaju da se radi o prekršajnim kaznama, ima i prijava Prekršajnom sudu. Ili u slučaju da su utvrđena kaznena djela, onda smo dužni to prijaviti nadležnim institucijama.

Hoće li biti potrebe za ovim strožim mjerama?

Ne bih to komentirao.

Autor teksta: N1 Hrvatska

Vidi još:  Hrvatska odvjetnička komora ispituje mogući sukob interesa pravnog savjetnika u Agrokoru

Share Button
Izvor :

n1info

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close