Headline News

Korijeni prijateljstva Karamarka i Oreškovića u TRS-u

UDBA-ina akcija TRS dobila je ime po prezimenu Stjepana Loze, ključne osobe oko koje su se okupljali Lukež, Karamarko, Čutura, Orešković, Ugrin i drugi. Korijene prijateljstva Tihomira Oreškovića i Tomislava Karamarka otkrio mi je u nedjelju i ponedjeljak zagrebački svećenik i profesor povijesti Zlatko Lukež. On je komentirao na FB-u tekst o Mariu Profaci u kojem se […]

image_pdfimage_print

UDBA-ina akcija TRS dobila je ime po prezimenu Stjepana Loze, ključne osobe oko koje su se okupljali Lukež, Karamarko, Čutura, Orešković, Ugrin i drugi.

Korijene prijateljstva Tihomira Oreškovića i Tomislava Karamarka otkrio mi je u nedjelju i ponedjeljak zagrebački svećenik i profesor povijesti Zlatko Lukež. On je komentirao na FB-u tekst o Mariu Profaci u kojem se spominje “ratni zločinac” Tihomir Orešković.
Napisao je da Tihomira Oreskovića “tzv.ratnog zločinca” poznaje sa studija povijesti i da je isti “bio je samo hrvatski domoljub i nikakav negativac”. Upozorio sam ga da bi onda trebao poznavati i Mirka Rajčića i Jakova Davida Rojnicu protiv kojih je Orešković svjedočio 1978-e i koji su zbog njega zaglavili u zatvoru. Profesor Lukež je odgovorio da se s njima nije družio, ali da jest s Tihomirom Oreškovićem, Stjepanom Lozom i Tomislavom Karamarkom.
Htio sam raščistiti nedoumice pa sam profesoru poslao privatni upit da mi objasni kada je to točno studirao povijest s Karamarkom i Oreškovićem obzirom da je Karamarko tek 1981. upisao povijest, da je 1978. bio na Pravnom fakiltetu, a da je Tihomir Orešković 1978. bio u vojsci pa navodno 1979. u Srbiji u vojnom zatvoru.

TRS, HPC, Lukež, Aleksandar

Pofesor Zlatko Lukež, lijevo, sa Aleksandarom, poglavar Hrvatske pravoslavne crkve (HPC)
Pročitajte više

Naš se razgovor dalje odvija ovako:

Zlatko LukežTočno, ja sam studirao malo ranije ali sam studirao paralelno još nešto posebno pa sam se družio sa malo kasnijom ekipom. Povijest sam volio od malena ali sam se bavio i nogometnim suđenjem i studijem indologije i putovanjima po Rimu i Europi turistički i kao vodič i crkvenim krugovima.

Neka predavanja za jednopredmetnu povijest polagao sam 1981 kad sam svog prijatelja Karamarka doveo na faks on je još bio gimnazijalac kad smo se družili u crkvenim krugovima.

Željko Peratović: Ali Orešković je prije vojske studirao pravo, a emigrirao je koncem 82-e.

Zlatko LukežOn je dolazio u neka društva mladih i na faks dok nije morao pobjeći ali neka predavanja smo se družili.

Željko Peratović: Znači i Karamarko i on su se tada poznavali i družili? Ja sam znao samo za Čička da mu je bio kum.

Zlatko LukežČičak je puno stariji, a ova naša ekipa kojoj pripadaju i braca Čutura su 1977 pa cak do 1987. Dinko Čutura je danas direktor ili ravnatelj državnog arhiva Hrvatske.

Željko PeratovićDa. Znam za Čuturu. On je svojedobno govorio za prilog o Karamarkovoj biografiji.

Zlatko LukežLogično kad smo po cijele dane i van faksa se družili.

TRS, Karamarko

Tomislav Karamarko u studentskim danima kao katolički rocker

Ova kockica u mozaiku biografija Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića dodatno podupire moje sumnje da je bivši policajac i obavještajac te predsjednik HDZ-a opstruirao istragu o ubojstvu Milana Levara, da je utjecaja da je Croatiana Orešković zaposlena kod Zvonka Milasa u Središnjem uredu Vlade RH za Hrvate izvan RH na intervenciju očevog kolege s fakulteta, da su izgledene sumnje kako su obojica bili pripadnici HDP-a – jedan u emigraciji, a drugi u zemlji…

Napose, ako je njihov zajednički prijatelj Dinko Čutura postao ravnateljem HDA gdje je pohranjena dokumentacija UDBA-e kao “fond 1561 SRH RSUP SDS”, pitanje je na koji će način ista biti na raspolaganju njemačkom pravosuđu koje se bavi umiješanošću Tihomira Oreškovića u ubojstva Đure Zagajskog i Stjepana Đurekovića.

Indikativno je već to da je Josip Jurčević, također povjesničar, doduše nešto stariji, ali prijatelj svih spomenutih aktera, nedavno na stotinjak adresa odaslao mail kao rekaciju na moj tekst o dr. Branku Jeliću u kojem tvrdi:

On Wednesday, October 18, 2017 7:56 AM, Josip Jurčević

Poštovani,
nerado i rijetko se javljam povodom rasprava u medijima, jer su takve rasprave najčešće nestručne i površne, kako zbog kratkoće formata i brzine kojom mediji trče po temama, tako i zbog političko-obavještajno-gospodarske i drugačije aktualne interesne funkcionalnosti medija.
No, na blogu 45lines neke teme su otvorene u znatno dužem obliku, ali nažalost ni ovaj blog nije iskočio iz naznačene nestručnosti i površnosti te funkcionalnosti koja obilježava medije. Ovdje neću ulaziti u objašnjavanje razloga i motiva zbog kojih je tako.
No, kad se radi o B. Jeliću i iseljeništvu, a radi proširivanja objektivnih znanja o tim važnim temama, u privitku kao prilog nudim izvorni znanstveni članak kojeg sam prije pet godina objavio u mostarskom znanstvenom časopisu, jer to nije bilo izvedivo u Hrvatskoj. U članku su navedeni izvori i literatura, pa se uporniji mogu i time koristiti.

Usput, moguće zainteresirane, koje zaniimaju vječne teme o Udbi,skrećem pozornost na knjigu koju sam objavio prije četiri godine (20123.) “Slučaj Perković – spašavanje zločinačke budućnosti”, te na mogućnost (od ove godine) da u Hrvatskom državnom arhivu postoji svima dostupni fond 1561 SRH RSUP SDS, tj. fond udbinih dokumenata, u kojem su goleme količine pisane, digitalizirane i mikrofilmirane građe.
Nažalost, ni nositelj bloga niti ostali zainteresirani do sada nisu koristili ni znanstvenu literaturu niti navedeni ili druge (koji su i ranije bili dostupni) arhivske fondove.
Nadam se da će se to nadalje početi mijenjati što će povećati stručnost i zanimljivost medijskih pristupa, a s time i posjećenost i utjecajnost bloga te konačno i razinu javnog znanja u Hrvatskoj o temama bez kojih je nemoguće znanje o sadašnjosti niti donošenje kvalitetnih odluka o budućnosti.
lijep pozdrav
josip jurčević

TRS, Nižić, Grubišić, Jurčević, Božić

Brigadir HVO-a i počasni predsjednik Pavelićevog HOP-a, Slavko Grubišić lijevo u kolicima. Dr. Josip Jurčević desno. Povjesničar Jurčević promovira i uređuje Grubišićeve knjige o emigraciji i ratu, a “promaklo” mu je da u arhivu švicarske policije o ubojstvu Stanka Nižića u Zürichu 1981. piše da isti uhićen u stanu ubijenog s tragovima baruta na rukama, a da mu je pomagač bio emigrant Slavko Božić, koji je iz Švicarske pobjegao u Jugoslaviju pa potom opet u “emigraciju” u Njemačku.

Kako dr. Josip Jurčević može kategorički tvrditi da ja nisam konzultirao arhiv UDBA-e u HDA, ako za to nije dobio potvrdu od Dinka Čuture ili njemu podređenih? Nikako, jer nema drugog načina da takvo što dozna. Ja do sada nigdje nisam rekao/napisao da taj arhiv nisam koristio. Dakle, Jurčević svoju tvrdnju bazira na nezakonito dobivenoj informaciji. Nezakonitoj, jer ravnatelj HDA Čutura i njemu podređeni moraju kao poslovnu tajnu čuvati informacije o korisnicima arhivske građe.

No, mene to previše ne uzrujava jer nisam fasciniran stručnošću dr. Jurčevića. Njegovi radovi su toliko tendenciozni, selektivni i površni da se to može ustanoviti uspoređujući samo otvorene izvore, bez konzultacija s arhivima. Ne brine me zapravo ni koliko je očerupan fond UDBA-e u HDA, odnosno koliko ga se i da li ga se čupa pod novim ravnateljom. Istražitelji su za slučaj Perković-Mustač pronašli dovoljno arhivskih dokaza pa se ne bojim da za Orešković-Štimac neće.

Informacija profesora i svećenika Zlatka Lukeža biti će od koristi i u sudskim postupcima koje je Tomislav Karamarko pokrenuo protiv Josipa Manolića i Ante Barišića koje je tužio za klevetu jer su izjavljivali da je on bio suradnik UDBA-e, a on i njegov svjedok Božo Kovačević tvrde da nije već da je bio predmet obrade UDBA-e u akciji TRS.

TRS, Križni put, Orešković, Vladanović, Rogić

Kad nije za računalom ili na misi, Tihomir Orešković provodi vrijeme u restoranima s prijateljima Markom Grubišićem (nije na ovoj slici), Mladenom Rogićem (u sredini) i Zdravkom Vladanovićem, suradnikom Bože Vukušića u udruzi Križni put.

UDBA-ina akcija TRS dobila je ime po prezimenu Stjepana Loze, ključne osobe oko koje su se okupljali Lukež, Karamarko, Čutura, Orešković, Ugrin i drugi.
Ivan Ugrin tako piše da je sigurno među katoličkom omladinom, koja je odlazila na vjerska putovanja u Rim, a koja spominje i svećenik Lukež, bilo i onih koji su surađivali s jugoslavenskim tajnim službama. On naravno ne kaže da je jedan od njih bio i Tomislav Karamarko. Ante Barišić tvrdi da je riječ baš o Karamarku, ali i nekim drugima.
Tihomir Orešković je služio vojsku u Valjevu 1978. kada ga je zavrbovao KOS, a Karamarko je navodno iste godine bio u garnizonu u Raškoj na jugu Srbije. Na sljedim ročištima u postupcima povodom Karamarkovih tužbi trebale bi biti prezentirane informacije Uprave bezbednosti saveznog sekretarijata za odbranu (KOS-a). Kakva je veza bila između KOS-a i UDBA-e u akciji TRS, ali i nekim drugima, moglo bi se vidjeti baš u tim sudskim procesima, a to neće biti nimalo ugodno za tužitelja. Ne budu li prezentirane te informacije, Karamarko će odahnuti a Orešković će i dalje nestrpljivo provoditi dane pred računalo prateći vijesti iz Njemačke.

Autor: Željko Peratović

Vidi još:  Dosjei UDBA-e: Uvertira za njemačko finale s Oreškovićem

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close