Mafije u Hrvatskoj: Glave im nalaze po Jarunu

Najviše je inozemnih kriminalaca u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli i drugim većim središtima Hrvatska je uz četrdesetak domaćih bandi premrežena i mafijaškim skupinama iz inozemstva. Iz petnaestak različitih grupa razdijeljenih po vrstama kriminala, policija povremeno nadzire 50-ak aktivnijih kriminalaca povezanih s domaćim bandama. No, njihov stvarni broj je i nekoliko puta veći. Inozemni mafijaši u […]

image_pdfimage_print

Najviše je inozemnih kriminalaca u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli i drugim većim središtima

Hrvatska je uz četrdesetak domaćih bandi premrežena i mafijaškim skupinama iz inozemstva. Iz petnaestak različitih grupa razdijeljenih po vrstama kriminala, policija povremeno nadzire 50-ak aktivnijih kriminalaca povezanih s domaćim bandama.

No, njihov stvarni broj je i nekoliko puta veći. Inozemni mafijaši u Hrvatskoj najčešće rade u manjim grupama, svi dobro surađuju, udružuju se i ostaju zajedno dok ne obave posao i podijele plijen.

d0eb18a963261763ec0a

Cijeli hrvatski teritorij međusobno su podijelili, ovisno o vrsti kriminala kojim se bave. Najviše je inozemnih kriminalaca u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli i drugim većim središtima.  Naručena smaknuća, šverc droge, ljudi, skupocjenih automobila i umjetnina, krivotvorenje te pranje novca samo su dio kriminalne lepeze koja i stranim mafijašima u Hrvatskoj godišnje donosi desetke milijuna eura.  Stranci u Hrvatskoj uvukli su se i u svijet profesionalnog sporta pa namještanjem rezultata enormno zarađuju na kladionicama. Mafijaški pipci se, zahvaljujući mitu, pružaju i do vlasti… MUP-ova takozvana Plava knjiga kriminala i kriminalaca, koja se ažurira jednom godišnje, sadrži i listu stranih mafijaša razvrstanih po regijama i specijalnostima. Podatke iz tajne Plave knjige hrvatska policija prikuplja i razmjenjuje s policijama drugih zemalja. Tako policija u svojim spisima uz ime svakog zabilježenog stranog kriminalca u tančine opisuje njegovu kriminalnu prošlost, sklonosti, osude, tko su im šefovi, suučesnici i jataci u Hrvatskoj.  Uz detaljan osobni opis od nosa, oblika lica, tjelesnih mana, veličine glave, boje kose i očiju, tu su i adrese, telefonski brojevi, poznate e-mail adrese, vozila koja koriste, jezici koje govore, vještine, navike, imena prijatelja i poznanika te dugi niz naoko nebitnih podataka. Inozemne bande u Hrvatskoj nisu hijerarhijski čvrsto ustrojene poput domaćih, uglavnom se na njih samo naslanjaju te ih je stoga lakše i pratiti ili presretati elektronsko-telefonsku komunikaciju. Sudeći po brojnim policijskim evidencijama, stječe se dojam da policija o istaknutijim domaćim i stranim kriminalcima zna ama baš sve, pa stoga javnost nerijetko ostane začuđena kada okorjeli inozemni kriminalci uspiju neopaženo počiniti najgnusnije zločine. Poput onoga u listopadu 2008. godine, kad je srpska mafija s hrvatskim pomagačima u središtu Zagreba eksplozivom doslovce raznijela Ivu Pukanića i Niku Franića.

Strani kriminalci utočište pronalaze u većim središtima, teritorijalno su raspoređeni po snazi klana i vrsti posla. Zagreb je postao središte dijela srpskocrnogorskih bandi. Dio Zagreba, Primorje, Rijeka, Istra i Dalmacija ‘rezervirani su’ za najbrojnije albanske bande u Hrvatskoj. Talijanski mafijaši, slovenski i mađarski, svoje mjesto na kriminalnoj sceni Hrvatske pronalaze u pograničnim dijelovima. Svi jači kriminalci često se služe krivotvorenim dokumentima. Poznati su slučajevi da zloglasni srpski, ruski i drugi mafijaši koji žive ili se skrivaju u Hrvatskoj imaju ili su imali hrvatsku putovnicu, krivotvorenu ili – legalnu.

787858c35f2beba89324

Članovi Zemunskog i Surčinskog klana uvezani s kriminalcima iz Crne Gore drže monopol nad trgovinom kokaina u metropoli. Zemunski klan je, nema dvojbe, već dugo najopasnija i najbrojnija banda u ovom dijelu Europe, poznata po drskosti, nasilju i brutalnosti. Imaju čak i svoje privatne tajne zatvore za mučenje. Mnogi ‘zemunci’ su zatvoreni, ubijeni ili u bijegu. No, iz dana u dan u klan se regrutiraju mlađi naraštaji. Iznimno dobro su uvezani sa svim zapadnoeuropskim bandama, a posebno s hrvatskim kriminalcima, pa tako na zagrebačkom Laništu zemunci imaju i svoju “ispostavu” u privatnim stanovima koje su im priskrbili zagrebački kriminalci.  Odgovorni su za brojne likvidacije i naručena smaknuća na Balkanu i šire, otmice, iznude i oružane međumafijaške obračune. Zemunski mafijaši imaju najuhodaniji krijumčarski kanal kokaina iz Južne Amerike prema Balkanu, kojim je ‘rukovodio’ narkoboss Darko Šarić.  Njima je suprotstavljen Surčinski klan, nešto slabija ali iznimno jaka mafijaška skupina, iznikla još početkom 90-ih na švercu cigareta, oružja i nafte.  I surčinci u Hrvatskoj imaju kriminalne baze, raspoređene po jakim kriminalnim žarištima, ovisno o specijalnosti kojom se bave. U Hrvatskoj se ta grupacija godinama povezivala s Andrijom Draškovićem, kojeg se sumnjičilo i za sudjelovanje u egzekuciji ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana.  Odrađivao je prljave poslove i za srpske tajne službe. Da se Drašković u Hrvatskoj lagodno osjećao, svjedoče njegovi česti boravci u luksuznim zagrebačkim, opatijskim i porečkim hotelima, koje su mu plaćali poznati kriminalci iz Istre i Zagreba.

Istraga monstruozne likvidacije Ive Pukanića i Nike Franića u središtu Zagreba pokazala je dokud seže “bratska” uvezanost hrvatskih, srpskih i crnogorskih kriminalaca.  Tako su kriminalci s tjeralica iz Srbije, Željko Milovanović i Bojan Gudurić, s domaćim pomagačima usred Zagreba mjesecima nesmetano pripremali i izvršili atentat na Pukanića, a sve po narudžbi iz vrha beogradskog podzemlja.

ca4f2ed4fab3596dff89

Odbjegli pripadnici zloglasnog zemunskog klana Miloš Simović i Sretko Kalinić, za kojima je tragao i Interpol zbog atentata na srbijanskog premijera Zorana Đinđića, godinama su lagodno živjeli na zagrebačkom Laništu sve dok se gotovo nisu poubijali međusobno. Zemuncima koji su se skrivali usred hrvatske metropole smještaj su osiguravali viđeniji zagrebački kriminalci, isti oni kod kojih je boravio i masakrirani srbijanski kriminalac Cvetko Simić. Njegovo raskomadano truplo bez glave pronađeno je u ožujku 2010. na zagrebačkom jezeru Jarun. Istražitelji sumnjaju da je za Cvetkovu monstruoznu smrt i zaredale likvidacije na Balkanu kriv propali posao s drogom 2009. godine, kad je u policijskoj operaciji Balkanski ratnik u Urugvaju zaplijenjeno više od dvije tone čistog kokaina vrijednog više od 120 milijuna eura.  Šefovi hrvatske, srbijanske, slovenske i crnogorske mafije povezane s kokainskim poslom svoje su planove nesmetano razrađivali u središtu Zagreba. Predovodio ih je i bivši balkanski kralj droge, Crnogorac Darko Šarić za kojeg su dobro upućeni u zagrebačku kriminalnu scenu tvrdili da se neko vrijeme skrivao i u Zagrebu. Da crnogorsko-srpski mafijaši drmaju hrvatskom kokainskom scenom, potvrđuje i slučaj otprije desetak godina, kad je u Rovinju, u pokušaju krijumčarenja više od 300 kilograma kokaina iz Južne Amerike, uhićen i poznati zagrebački jetseter Draško Čubrilović, podrijetlom iz Crne Gore.  Kriminalci dobro surađuju i u pljačkama, pa su tako “bratski” opljačkali 15 milijuna kuna iz središta Hrvatskih pošta u Splitu. Albanske bande u Hrvatskoj, koje u pravilu dolaze s Kosova, Makedonije i Albanije, uglavnom su naslonjene na već dobro uhodane i udomaćene organizirane kriminalne grupe i pojedince.

0ec0a413fe7b7c0eb6f8

Etnički su grupirani i rodbinski povezani. Za razliku od drugih bandi, uglavnom su tradicionalno zatvoreni zbog običaja i jezične barijere pa među njih nije lako prodrijeti.  Albanske bande već dvadesetak godina drže takozvanu Balkansku krijumčarsku rutu heroina koja kreće od Afganistana preko Turske i Balkana do Zapadne Europe. Više od 80 posto svjetske proizvodnje heroina krijumčari se tom rutom. Istom trasom krijumčare se i ljudi, duhan te druge visokotarifne robe. Albanski mafijaši u Hrvatskoj su, u odnosu na one iz Srbije i Crne Gore, znatno brojniji. Najviše ih je u Zagrebu, Rijeci, Istri, Splitu, a djeluju i u svim drugim većim centrima u kojima su razgranali distribuciju. Osim u krijumčarenju heroina, albanske bande ušle su i u poslove sa švercom zlata, ljudi, prostitucijom… Samo od krijumčarenja ljudi oni u Hrvatskoj zgrću milijune eura godišnje.  No, u krijumčarenje ljudi istovremeno su uključene sve bande iz zemalja kroz koje ilegalci prolaze pa sve do krajnjeg odredišta. Dobro su uvezani i podmićivanjem u svoje redove nerijetko uvlače carinike i policajce.  U pograničnim područjima Hrvatske od istoka do zapada, krijumčari imaju kuće za prihvat imigranata. Nerijetko koriste specijalno uređena transportna vozila s pregradama, a za krijumčarenje morskim putem na raspolaganju su im gliseri brži od policijskih. Albanski kriminalci osobito su aktivni u podvođenju i organiziranju prostitucije po ekskluzivnim hotelima, jahtama, kockarnicama i noćnim klubovima. Djevojke u lancu prostitucije nerijetko su žrtve okrutne trgovine ljudima, silovanja, ucjena, zloporabe opojnih droga. Zbog straha od odmazde malo je prijava policiji.

Najgore hrvatske bande u svojim redovima imaju veliki broj kriminalaca s dvojnim državljanstvom, a najčešće su to kriminalci s putovnicama Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Okosnicu jedne od opasnijih zagrebačkih bandi čine upravo kriminalci rođeni u Bosni i Hercegovini.

3367de2c875c4ccd6ce5

Italija ima najmoćniju mafijašku organizaciju na svijetu. Kalabrijska Ndrangeta poznata po krijumčarenju droge i oružja, Camorra koja čvrsto surađuje s albanskim bandama te Cosa Nostra koja ima utjecaj u cijelome svijetu, raspadom Jugoslavije svoje su aktivnosti u krijumčarenju droge, oružja i eksploziva te pranju novca usmjerili na Balkan.  Istra i Dalmacija nekim su mafijašima postali sklonište od progona talijanskih vlasti, ali i raj za pranje novca. U svijetu iznimno aktivna ruska mafija ima značajan utjecaj i u Hrvatskoj. Osnovna kriminalna aktivnost ruskih mafijaša je krijumčarenje oružja, droge, trgovina ljudima i pranje novca.  U svojim redovima imaju čak i bivše KGB-ovce. Posljednjih godina u Istri i duž cijele Jadranske obale te po otocima pojavljuju se Rusi koji sumnjivim i “prljavim” novcem kupuju skupe nekretnine.  Zbog blizine granice, i slovenski kriminalci ubiru veliki dio zarade od kriminalnog kolača u Hrvatskoj. Aktivni su u organizaciji i krijumčarenju droge i ljudi te organizaciji prostitucije na istarskom i u drugim pograničnim regijama. U poznatoj policijskoj operaciji Balkanski ratnik zabilježena je iznimno dobra uvezanost slovenskih i hrvatskih kriminalaca, posebice onih iz istarskog dijela obiju država.  Ljubljančanin Dragan Tošić, inače kum Darka Šarića, blisko je surađivao s Puljaninom Anastazijem Martinčićem koji je zbog kokaina završio u urugvajskom zatvoru.

b16eca87083a6360fde6

Zbog neraščišćenih računa oko podjele plijena 2010. su u Istri zabilježena teška ranjavanja, ubojstva te pokušaji likvidacija. Slovenac Danijel Čibarić iz Portoroža te je godine je u lipnju nedaleko od Buja za dlaku izbjegao smrt kad je zasut rafalom iz jurećeg automobila dok se s poznatim umaškim kriminalcem približavao svome Mercedesu. Mađarske bande svoju zaradu na polju organiziranog kriminala u Hrvatskoj u pravilu ostvaruju samo u pograničnim dijelovima. Specijalizirali su se za krijumčarenje ljudi, prostituciju te krijumčarenje skupocjenih automobila. Kriminalci danas uspješno izbjegavaju pokušaje prisluškivanja mobitela, mailove čitaju u tzv. draftu (više ih koristi jednu e-mail adresu, pa si samo ostavljaju draft poruke na serveru, bez slanja), kartice mobitela nerijetko uništavaju nakon samo jednog poziva, koriste unajmljene garaže, nikako one javne, izbjegavaju skupocjeni nakit ili odjeću, uočljive i odveć luksuzne automobile.  Zanimljivo, najjače kriminalne skupine nerijetko se nastoje približiti istražiteljima koji se bore protiv njih. Iznimno dobro poznaju pravne propise i imaju kontakte najjačih odvjetnika koji ih brane. Jačanju inozemnih bandi i “viđenijih” kriminalaca u Hrvatskoj, nažalost, značajno doprinosi inertnost i tromost naših sigurnosnih službi. Odavno se zna da su mnogi inozemni kriminalci čak uživali zaštitu naših službi, dobivali pasoše, navodno u zamjenu za korisne informacije koje su davali…

Izvor :

Express.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close

Read more:
PANIKA I STRAH NA KOSOVU I U ALBANIJI: Tramp će vratiti Kosovo Srbiji!

Premijer Albanije Edi Rama čestitao je u sredu Donaldu Trampu pobedu na američkim izborima za predsednika, ali i izrazio žaljenje...

Close