Mala zemlja za velike razlike: imamo 60 tisuća gladne djece, ali i 22 tisuće milijunaša

Hvala na pitanju, Hrvatska se sasvim solidno raslojava. Analiza Hrvatske narodne banke, koju je nedavno objavio Večernji list, pokazala je da u našoj zemlji ima 22 tisuće milijunaša koji na svojim štednim računima u banci imaju čak 56,3 milijarde kuna, što odgovara godišnjem prihodu “Agrokora”, odnosno polovici prihoda državnog proračuna. Svaki od domaćih milijunaša u […]

image_pdfimage_print

Hvala na pitanju, Hrvatska se sasvim solidno raslojava. Analiza Hrvatske narodne banke, koju je nedavno objavio Večernji list, pokazala je da u našoj zemlji ima 22 tisuće milijunaša koji na svojim štednim računima u banci imaju čak 56,3 milijarde kuna, što odgovara godišnjem prihodu “Agrokora”, odnosno polovici prihoda državnog proračuna.

Svaki od domaćih milijunaša u prosjeku na svojim bankovnim računima ima 2,54 milijuna kuna, iznos za koji u Hrvatskoj, uz prosječnu plaću, treba raditi 40 godina.

Nadalje, oko 44 tisuće građana uštedjelo je između pola milijuna i milijun kuna, dok bi se srednjim slojem moglo smatrati oko 273 tisuće građana čija je štednja između 100.000 i 500.000 kuna, s prosječnim iznosom od 223 tisuće kuna. Oko 90 posto hrvatskih štediša – njih 2,7 milijuna od ukupno tri milijuna – na računima ima manje od 10 tisuća kuna, u prosjeku 9739 kuna.

Ovo istraživanje HNB-a potvrđuje da je Hrvatska postala zemlja velikih nejednakosti. Na jednoj strani masa ljudi koji jedva preživljavaju, a na drugoj privilegirana manjina s bogatstvom koje prosječan čovjek ne može steći ni za cijeli radni vijek.

Ovi podaci objavljeni su u tjednu kad obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde. Tim povodom ministrica socijalne politike i mladihBernardica Juretić poručila je da je “socijalna pravda temeljna vrijednost svakog društva”, a da je “Republika Hrvatska po ustavnom određenju socijalna država”. Sindikati, međutim, upozoravaju da je to samo mrtvo slovo na papiru.

Stanje sve gore

Tako Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) ocjenjuju kako stvarnost sve više opovrgava ustavnu opredijeljenost Hrvatske kao socijalne države, jer se bogatstvo uskog kruga bogatih povećava čak i u uvjetima krize, dok na drugoj strani raste broj siromašnih i povećava se njihovo siromaštvo. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorava, pak, da bi najavljene političke odluke mogle dodatno pogoršati socijalnu sliku Hrvatske, jer nova Vlada najavljuje daljnju štednju, rezove i strukturne reforme.

SSSH ističe da se socijalno stanje znatno pogoršalo od početka gospodarske krize 2008. te da su posebno na udaru mladi: osim što Hrvatska bilježi jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih u Europi (41 posto), mladi su dodatno ugroženi tzv. prekarnim radom, čijem dramatičnom širenju svjedočimo, a koji donosi nesigurnost i nepredvidivost, te utječe na rast društvene nejednakosti i siromaštva.

Ni stariji građani nisu u boljoj poziciji. Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ukazuje da je svaki treći hrvatski građanin stariji od 65 godina siromašan te da smo po siromaštvu starijih osoba četvrti u Europi. SUH navodi da 630.000 umirovljenika (njih 55 posto) ima mirovine niže od 2000 kuna te da Hrvatska spada među tri zemlje EU-a s najnižim omjerom prosječne mirovine u odnosu prema prosječnoj plaći.

324 tisuće blokiranih

Statistike ukazuju da je svaki peti građanin Hrvatske siromašan, a svaki treći u riziku da upadne u siromaštvo. Posebno zabrinjava što u siromaštvu raste 60.000 predškolske djece. Kad tome dodamo podatak FINA-e da je u studenome prošle godine u blokadi bilo 324.300 hrvatskih građana, dobijemo cjelovitu slike države koja je na papiru socijalna, a u realnosti darvinistička.

Socijalne nejednakosti su temeljno obilježje tržišnih ekonomija i prirodna posljedica kapitalizma, ali čak i u kapitalizmu postoje instrumenti i mjere – od progresivnog oporezivanja do snažnih socijalnih transfera – kojima se te nejednakosti mogu ublažavati, što se, međutim, u Hrvatskoj očito ne provodi u dovoljnoj mjeri.

Raslojavanje društva nije samo statistička kategorija, nego i vrlo opasan indikator koji u konačnici prijeti potpunim raspadom društva. Zemlje s najvećim socijalnim razlikama, poput država Latinske Amerike, ujedno su i najnasilnija područja na svijetu: najveći broj ubojstava već desetljećima se registrira upravo u Hondurasu, Salvadoru, Gvatemali, Kolumbiji, Venezueli. S druge strane, istraživanja pokazuju da indeks sreće pojedinca nije najveći u najbogatijim državama, nego u onima u kojima su socijalne razlike najmanje.

Da ne govorimo o tome kako su deprivilegirane skupine stanovništva idealno tlo za raspirivanje svih vrsta ekstremizama. U teoriji to jednako mogu biti i lijevi i desni ekstremizmi, ali u praksi vidimo, barem u Europi, da lijevog ekstremizma uopće nema – nešto najradikalnije što se u zadnjih 25 godina pojavilo na lijevoj strani političkog spektra u Europi bila je grčka SYRIZA, pri čemu se sav njihov radikalizam iscrpljivao u pokušaju ublažavanja rigoroznih mjera štednje, a čak ni u tome nisu uspjeli.

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close