Mali dioničar Agrokora otkrio novi Ramljakov skandal: “Misle da smo neuki Mickey Mouse tipovi”

UDRUGA malih dioničara Agrokora koja je nedavno osnovana, pronašla je još jednu spornu odredbu roll-up kredita koju je ugovorio Ante Ramljak, kojom se pogoduje vlasnicima obveznica na čelu s američkim fondom Knighthead, a šteti malim dioničarima Todorićevih tvrtki izlistanih na burzi. Nakon što je otkriveno da vlada zapravo bez pristanka Knightheada i njihovih savjetnika ne može […]

image_pdfimage_print

UDRUGA malih dioničara Agrokora koja je nedavno osnovana, pronašla je još jednu spornu odredbu roll-up kredita koju je ugovorio Ante Ramljak, kojom se pogoduje vlasnicima obveznica na čelu s američkim fondom Knighthead, a šteti malim dioničarima Todorićevih tvrtki izlistanih na burzi.

Nakon što je otkriveno da vlada zapravo bez pristanka Knightheada i njihovih savjetnika ne može smijeniti vladina povjerenika i da je zapravo izgubila vlast nad kompanijom, mali dioničari Agrokorovih tvrtki objavili su dokument iz kojeg je vidljivi novi skandal: prema točki  21.13 Ugovora o kreditu zabranjeno je osporavati jamstva iz postojećih kredita. A sjetimo se, javnost je bila zgranuta visinom jamstava kojima su Ledo i Jamnica jamčili za Agrokor.

Roll-upom su, upozoravaju mali dioničari, odbijene posebne revizije, a menadžere koji su odobravali golema jamstva Ramljak je nagradio – razrješnicama, potvrdama o dobro obavljenom radu. Zabraniti ugovorom osporavanje nezakonitih radnji direktno je uplitanje u zakonodavni okvir Hrvatske, smatraju mali dioničari.

Zašto bi fondovima na čelu s Knightheadom smetalo skidanje jamstava? Očito zato što su jamstva davana i vlasnicima obveznica, a upravo oni sad vode igru i preuzeli su Agrokor. Iako su sudionici roll-up kredita isplaćeni za dio obveznica, još su im ostale one koje nisu progurale u kredit, pa zabranom skidanja jamstva zapravo štite svoju poziciju, a štete malim dioničarima.

O novom spornom dijelu ugovora oko roll-upa razgovarali smo s Mićom Jurjevićem, predsjednikom udruge malih dioničara Agrokora, inače savjetnikom uprave u Agram Investu.

Tko su vlasnici jamstava Agrokorovih tvrtki (oko 90 mlrd. kuna) koja pokušavate osporiti? Koji su vaši argumenti da su jamstva protuzakonita? Jeste li na sudu već zatražili osporavanje?

Ako se protuzakonita ništava jamstva ospore, Belje, Ledo, Jamnica, Zvijezda i ostale tvrtke ne idu u stečaj čak i ako se ne postigne nagodba. U protivnom u stečaj idu sve tvrtke.

Jamstva su izdana u korist vlasnika obveznica Agrokora izdanih 2012. te u korist stranih financijskih institucija u sklopu tzv. klupskih kredita. Brojka od 90 mlrd. rezultat je zbrajanja istih jamstava po različitim kompanijama. Ona nije ni bitna za ovaj slučaj. Bitan je način na koji su jamstva izdavana – bez ikakva poštovanja procesa predviđenih hrvatskim zakonima, bitno je da su i primatelji jamstava svjesni da su ona ništetna kod njih doma jednako kao i kod nas.

Bitno je da i u samom tekstu jamstava postoje tako snažne ograde da su ona u biti poslužila za ukras cijelog financijskog aranžmana, a najvažnije je da svi ti akteri sada žmire na ove činjenice i ako im prođe, popit će šampanjac jer su nasamarili tamo neke ljude u Mickey Mouse zemlji. Tako nas doživljavaju, kao neuke Mickey Mouse tipove. Misle nam uzeti lovu jer smo mi, kao, glupi.

Protuzakonita su jer kompanija ne može jamčiti za dugove jednog dioničara ni plaćati njegove dugove, niti mu davati lovu pa makar on bio i najveći. Konkretno, na nedavnom primjeru poslovnog tornja ste sve vidjeli. Agrokor d.d. je većinski vlasnik poslovnog tornja Cibona s učešćem u vlasništvu od 76,03 % i raspolaže s 5.905,16 m² uredskog prostora. Ne može cijeli toranj dati u zalog za kredit, je li tako? E, tako je i u kompanijama u kojima je Agrokor vlasnik – najveći jest, ali ne može raspolagati parama tih kompanija. Može raspolagati samo sa svojim dionicama u tim kompanijama i tu priča staje.

Neki članovi udruge su osporili jamstva u postupku koji je u tijeku i na način na koji je to Lex predvidio.

Jesu li jamstva i roll-up kredit razlog snažnog pada dionica Agrokorovih tvrtki na burzi? 

Jamstva i roll-up kredit svakako su razlog pada vrijednosti dionica na burzi. Naravno, da su imali utjecaja dan prije početka trgovanja, a nakon 6 mjeseci blokade trgovanja, sve kompanije unutar sat vremena obavijeste o jamstvima koja ih opterećuju u iznosima koji su nebuloznih 10-12 puta veći od kapitala kojim raspolažu.

Kako drugačije pojasniti pad cijene? Poslovanje kompanija je izvrsno. Kompanije listane na ZSE-u ostvarile su gotovo 10% veću EBITDA-u za prvih 9 mjeseci ove godine.

Jesu li roll-upom prestala vrijediti stara jamstva, s obzirom na to da su novi kreditori također kao jamstvo dobili imovinu Agrokorovih tvrtki? Kako je to zakonski provedeno?

Roll-upom su se uprave kompanija višestruko ogriješile o logiku i obveze svoje pozicije. Posao je uprave štititi interese kompanije. A ima li većeg interesa od osporavanja jamstava kojim su nekad ranije opteretili kompaniju koju vode (ili njihovi prethodnici) pod izravnim utjecajem najvećeg dioničara?

Novi kreditori kao kolateral su dobili zaštitne znakove kompanija. Opet je to postupak koji ima mnoge nedovršene krakove. Pokušajte prodati bocu vode ako na njoj ne piše Jana. Ne ide baš, je li tako? Dakle, brendovi prodaju proizvode. U financijskim izvještajima vrijednosti brendova su svedene gotovo na nulu. S druge strane ih kao kolateral uzimaju novi kreditori, a uprave i nadzorni odbori ih veoma olako daju u zalog kao da je to uobičajen posao. A to baš i nije tako.

Je li izvanredna uprava roll-upom zapravo pogodovala novim kreditorima na čelu s Knightheadom na štetu malih dioničara ako je zabranjeno pobijanje jamstava? 

Roll-upom se upravama kompanija u kojima je Agrokor d.d. najveći pojedinačni vlasnik u biti svezalo ruke. Barem u njihovim očima. Naime, i ta odredba da se uprava odriče svog prava ili još točnije obveze da štiti interese kompanije koju vodi je po svim elementima protivna pameti, zdravom razumu, a onda i zakonu. Šteta je vidjeti da ti ljudi koji su odgovorni za milijarde vrijednosti, za desetke tisuća radnih mjesta i za 10.000-12.000 dioničara plešu po zadanom ritmu bez da pitaju išta. Neki od njih su potpisali taj ugovor kao da potpisuju nekome rješenje o godišnjem odmoru, ovlaš pogledavši.

Je li Ramljak kontaktirao male dioničare kada je dogovarao roll-up ili su bili preskočeni? Zašto po vama nije to napravio? Je li pogodovao novim kreditorima?

Zašto nisu sazvali glavnu skupštinu svakog od društava – Lexom se to napravi u 10 dana – i stavili na dnevni red vlasnicima društava da glasaju o takvom prijedlogu? Znate zašto? Zato što na tim skupštinama Agrokor ne bi imao pravo glasa, a ostali vlasnici bi vjerojatno rekli NE.

Uostalom, odakle im ideja jamčiti za milijardu eura duga koji je uzela kompanija bez kapitala, a to je (Agrokor d.d., pri čemu je svaka od kompanija koja je jamčila koristila doslovno mrvice od tog iznosa?

Izvanredni povjerenik trebao je kontaktirati male dioničare koji drže nemalih dio, oko 40% kapitala u listanim kompanijama sazivanjem glavne skupštine. No, ne, nije to napravio.

Naime, pojedini manjinski dioničari su zatražili posebnu reviziju u kojoj bi se utvrdili svi odnosi između povezanih osoba i vrijednost tih transakcija. Takvo je izvješće inače propisano i Zakonom o trgovačkim društvima, ali se ono nije izrađivalo godinama. Predmetno izvješće nije izrađeno čak ni pod revizijom PWC-a. Postavlja se legitimno pitanje što se točno skriva?

Kako komentirate da su razrješnicu od Ramljaka dobili i direktori koji su odobravali jamstva, konkretno Galić u Ledu? I da su mirovinci koji upravljaju novcem poreznih obveznika, sjedili u nadzornim odborima koja su odobravale jamstva?

Prema javno dostupnim podacima, mirovinski fondovi nisu kontrolirali nadzorne odbore društava i nismo imali prilike vidjeti na koji način su njihovi predstavnici glasali na pojedinim sjednicama NO-a. Stoga ne možemo ni komentirali njihovu ulogu u svemu tome.

Po pitanju razrješnica direktorima, jasno je da se radi o nagradi za poslušnost u smislu potpisa roll-up kredita i novih protuzakonitih jamčenja u korist vladajućeg društva u stečaju.

Najčudnija stvar je da su jamstva prikazana u tablicama tražbina, kao da je netko „previdio“ pročitati dokument o njima. Dokument je na webu udruge dionicari-agrokora.hr.

Koga predstavlja vaša udruga?

Udruga malih dioničara broji preko 500 članova u samo tjedan dana od osnivanja, a zastupa interese od preko 15.000 malih dioničara Agrokorovih tvrtki – vlasnike oko 40% kapitala u listanim kompanijama.

Vidi još:  Zaposlenici Agrokora preselili iz tornja na Žitnjak

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close