Markićka pisala međunarodnim institucijama: “U Hrvatskoj jača komunistički ekstremizam”

RADIKALNA katolibanska udruga “U ime obitelji” informirala je čelnike međunarodnih institucija – Europskog parlamenta, Europske komisije, Vijeća Europske unije, Agencije Europske unije za temeljna prava, Odbora za ljudska prava Europskog parlamenta, Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Odbora za pravne poslove i ljudska prava kao i […]

image_pdfimage_print

RADIKALNA katolibanska udruga “U ime obitelji” informirala je čelnike međunarodnih institucija – Europskog parlamenta, Europske komisije, Vijeća Europske unije, Agencije Europske unije za temeljna prava, Odbora za ljudska prava Europskog parlamenta, Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Odbora za pravne poslove i ljudska prava kao i Odbora za politička pitanja i demokraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe te Europskog ombudsmana, generalnog direktora za ljudska prava i vladavinu prava Venecijanske
komisije, Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda
za ljudska prava o “porastu lijevog (komunističkog) ekstremizma u Hrvatskoj”.


Priopćenje Markićkinih obiteljaša u nastavku prenosimo u cijelosti.

“Udruga U ime obitelji informirala je čelnike međunarodnih institucija – Europskog parlamenta, Europske komisije, Vijeća Europske unije, Agencije Europske unije za temeljna prava, Odbora za ljudska prava Europskog parlamenta, Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Odbora za pravne poslove i ljudska prava kao i Odbora za politička pitanja i demokraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe te Europskog ombudsmana, generalnog direktora za ljudska prava i vladavinu prava Venecijanske komisije, Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, o zamjetnom porastu lijevog (komunističkog) ekstremizma u Republici Hrvatskoj, koji se između ostalog ogleda u tome što različite udruge, institucije i političke stranke javno zagovaraju rehabilitaciju i veličaju lik i djelo jugoslavenskog komunističkog diktatora i zločinca Josipa Broza Tita.

Iako je prošlo 27 godina od pada komunističkog režima u Hrvatskoj, jedan od najljepših trgova Grada Zagreba još uvijek nosi ime toga komunističkog diktatora – “Trg maršala Tita”. U hrvatskom društvu i politici postoji višegodišnja inicijativa da se ime Trga promijeni, upravo jer je u potpunoj suprotnosti s demokratskim poretkom suvremene hrvatske države da bilo koja javna površina nosi ime osobe koja je odgovorna za masovna kršenja ljudskih prava, ubojstva, deportacije, mučenja, progone, zatiranje slobode izražavanja, tiska, političkog pluralizma, itd.

O trgu




Nakon što je postalo izvjesno da će Skupština Grada Zagreba u 2017. odlučivati o imenu Trga maršala Tita, pojedine organizacije civilnog društva i političke stranke će 22. lipnja 2017. organizirati prosvjedni skup pod nazivom “Trg je naš!” kojim žele pružiti potporu zadržavanju trenutnog imena Trga i javno veličati i rehabilitirati lik i djelo komunističkog diktatora Josipa Broza Tita. Srpsko narodno vijeće (SNV), institucija koja je koordinacijsko tijelo općina srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, je jedan od organizatora ovog skupa, a predsjednik SNV-a, Milorad Pupovac, koji javno podržava lik i djelo komunističkog diktatora Tita, izabran je 19. 6. 2017. za predsjednika Odbora Hrvatskog sabora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Udruga U ime obitelji smatra potpuno neprihvatljivim da osoba koja javno podržava vođu komunističkog režima, pod kojim su masovno kršena ljudska prava, predsjeda saborskim odborom koja bi ta prava trebao štititi.

Djelovanje navedenih organizacija u Republici Hrvatskoj u potpunosti je suprotno odredbama i načelima Rezolucija 1096 (1996) i 1481 (2006) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu (2008.) kojima se na razini Europe osudio komunizam te komunistički režimi koji su do devedesetih godina bili na snazi u mnogim zemljama Europe. Tim se rezolucijama poziva na zajedničku međunarodnu te unutarnarodnu osudu komunizma te iz njega proizišlih režima koji su kao posljedicu imali veliki broj žrtava te gruba kršenja ljudskih prava. Tako se u točki 2. Rezolucije 1481 (2006) pod  nazivom “Nužnost osude zločina totalitarnih komunističkih režima na međunarodnoj razini” napominje:

“Totalitarni komunistički režimi što su vlada li u Središnjoj i Istočnoj Europi u prošlome stoljeću, a kakvi i danas postoje u nekoliko zemalja u svijetu, bili su bez iznimke obilježeni masovnim kršenjem ljudskih prava. Ta kršenja, koja se razlikuju ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, uključivala su ubojstva i pogubljenja, kako individualna tako i kolektivna, umiranje u koncentracijskim logorima, smrt od gladi, deportacije, mučenje, prisilni rad i druge oblike kolektivnog fizičkog mučenja, progone zbog etničkih ili vjerskih razloga, odricanje slobode savjesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te odsutnost političkog pluralizma.”

Markić zabrinuta

Udruga U ime obitelji izražava zabrinutost što u modernoj hrvatskoj državi, 27 godina nakon pada komunizma, još uvijek postoje udruge, institucije i političke stranke koje veličaju i rehabilitiraju lik i djelo jugoslavenskog komunističkog diktatora i zločinca Josipa Broza Tita.

Upravo je Josip Broz Tito, kao diktator na čelu komunističkog režima u tadašnjoj Jugoslaviji, odgovoran za brojne zločine te sustavno kršenje ljudskih prava koje navodi točka 2. Rezolucije o nužnosti osude zločina totalitarnih komunističkih režima na međunarodnoj razini iz 2006. Pod komunističkim režimom učinjeni su brojni poslijeratni zločini u bivšoj Jugoslaviji – pokolj na Bleiburgu, križni putevi, masovna stratišta poput Hude jame, koncentracijski logori poput Golog otoka, progoni i ubojstva političkih protivnika i emigranata, itd. Jugoslavenski jednopartijski totalitarni sustav kršio je te ukidao građanske i političke slobode političkim neistomišljenicima, a vjerske slobode bile su uvelike gušene. Pravosuđe je bilo kompromitirano montiranim političkim procesima protiv neistomišljenika i tzv. “državnih neprijatelja”, a zasigurno najpoznatiji takav proces bio je onaj usmjeren protiv kardinala Alojzija Stepinca koji je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te je lišen svih građanskih prava na 5 godina, a u zatvoru je sustavno trovan zbog čega je i preminuo. Sve ovo, ali i mnogo više od toga, svjedoči diktaturi Josipa Broza Tita koji je komunistički režim u bivšoj Jugoslaviji koristio za počinjenje brojnih zločina i sustavno kršenje ljudskih prava.




Udruga U ime obitelji poziva čelnike međunarodnih institucija koje su prve pozvane osuditi svaki totalitarni režim i njegove posljedice da razmotre gore navedene informacije o sudjelovanju određenih organizacija u događajima kojima se veliča jugoslavenski komunistički režim te njegov zločinački vođa Josip Broz Tito, što u hrvatskom društvu potiče jačanje lijevog ekstremizam”, stoji u priopćenju koje potpisuje Ivan Munjin, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close