Headline News

Mnogi pozivaju na ‘zaborav povijesti’, ali ne i dijela koji njima odgovara

Četvrt stoljeća nakon stvaranja hrvatske države, očito je da komunistički mentalitet u Hrvatskoj nije povijest, te da raspad Jugoslavije nije značio i raspad komunizma, pogotovo one njegove komponente koja je zatirala nacionalno „Labirint laži“ je njemački film koji govori o javno-političkim opstrukcijama suočavanja njemačke javnosti sa zločinima nacizma. Desetljeće nakon završetka Drugog svjetskog rata, tisuće […]

image_pdfimage_print

Četvrt stoljeća nakon stvaranja hrvatske države, očito je da komunistički mentalitet u Hrvatskoj nije povijest, te da raspad Jugoslavije nije značio i raspad komunizma, pogotovo one njegove komponente koja je zatirala nacionalno

„Labirint laži“ je njemački film koji govori o javno-političkim opstrukcijama suočavanja njemačke javnosti sa zločinima nacizma. Desetljeće nakon završetka Drugog svjetskog rata, tisuće onih koji su u nacizmu okrvavili ruke, integrirali su se u sve pore društva, od obavještajnih, gospodarskih i političkih, pa je svako nastojanje otkrivanja pune istine užasa nailazilo na prepreke. Svima je bilo lakše okrenuti glavu i „okrenuti se budućnosti“, a mnogobrojne žrtve morale su se suočavati sa svojom poviješću svakodnevno susrećući svoje zločince. Nitko nije želio kopati po vlastitoj povijesti, jer su mnogi bili dio tog mračnog vremena, pa bi kopanje moglo dovesti do vlastitih korijena i sramote. Zato je šutnja bila blago. Sve dok se krajem pedesetih nije okupila mala grupa mladih ljudi koji su preskočili prepreke vlastitih obiteljskih tereta prošlosti i odlučili istinu o zločinima nacizma staviti pred lice njemačkog naroda. I lavina je krenula. Suđenje koje je uslijedilo i osude koje su donesene sigurno nisu obuhvatili ni manji dio svih koji su bili u toj zločinačkoj mašineriji, ali suđenje je postiglo potpuni cilj; okrenulo je glavu njemačkom narodu, otvorilo je njegove oči, suočilo ga s istinom i činjenicama. Tako rasterećena povijesnih utega, Njemačka je krenula naprijed u svoju budućnost, te iz pepela i ruševina postala svjetska velesila, ostavljajući za sobom svoju mračnu povijest.

Povukao sam paralelu s našom hrvatskom svakodnevicom, ali ne s opstrukcijom suočavanja hrvatske javnosti s nacističkim, fašističkim ili ustaškim zločinima, jer u Hrvatskoj na sreću nema nacista, fašista ili ustaša (premda se mnogi političari i njihovi medijski istomišljenici nadljudskim naporima trude da ih izmisle) koji bi to mogli raditi, već s opstrukcijom suočavanja hrvatske javnosti sa svojom komunističkom prošlošću koju i danas rade nasljednici komunističke ideologije.

Četvrt stoljeća nakon stvaranja države Hrvatske, očito je da komunistički mentalitet u Hrvatskoj nije povijest, te da raspad Jugoslavije nije značio i raspad komunizma, pogotovo one njegove kompnente koja je zatirala nacionalno. I danas mnogi žive dobro na račun blaćenja svega što je Hrvatsko, po istom ključu kao što su to nekad radili njihovi prethodnici. Isti recepti iz oba rata ponavljaju se na jednak način: sakrij istinu – istakni laž. A kada se to radi dovoljno dugo, onda su rezultati zajamčeni.

Raspodijelivši se na dvije strane političke scene, lijevu i desnu, stara se oligarhija zaogrnula dvjema svetinjama – antifašizmom i domoljubljem – te ih licemjerno zloupotrebljava, zavaravajući ovaj naivni i nepismeni narod, koji je prihvatio poziv na „zaborav povijesti“. Naravno, mnogi koji pozivaju na zaborav povijesti ne zaboravljaju onaj dio koji njima odgovara, a u kojem je laž, već ga i dalje do povraćanja ponavljaju na očigled naroda, koji nije sposoban upaliti svjetlo i provesti vlastitu „lustraciju“.

Nema nikoga tko bi racionalno, objektivno suočio javnost s istinitom koja glasi: hrvatski narod participirao je u oba svjetska zla – fašizmu i nacizmu na jednoj strani, i komunizmu na drugoj. Na žalost, nikoga nema da otkrije plašt svetinja i ukaže na one koji se ispod njega skrivaju. Na žalost, jer hrvatski narod je participirao i u antifašizmu i u domoljublju i na to treba biti ponosan, a ne može jer su svetinje oskvrnjene i izmješane sa zlim i nečasnim.

Usprkos navodnim medijskim slobodama, naša javnost ne zna istinu o zločinima komunizma, već i dalje konzumira one laži koje su se desetljećima plasirale i nudile kao univerzalna istina, a u kojima se ističu ili umnožavaju samo ustaški zločini, a prikrivaju ili umanjuju oni komunistički.

A u čemu je razlika između njemačke i hrvatske opstrukcije? U čemu je razlika između ljudi koji opstruiraju istinu? U čemu je razlika između ovih zločina? U čemu je razlika između ovih istina? U čemu je razlika između Nijemaca i Hrvata koji okreću glave?

Komunizam je najveće zlo u povijesti čovječanstva – i to pokazuju brojke. Kineski komunisti ubili su, prema procjenama međunarodnih instituta, 65 milijuna Kineza, što je deset puta više nego što su nacisti, fašisti i nihovi pomagači zajedno ubili pripadnika židovskog naroda. Ruski komunisti ubili su milijun Židova. Najdulju bodljikavu žicu kojom su opasani ljudi u povijesti čovječanstva podigli su i po njenim tragovima kasnije izgradili zid upravo komunisti u Berlinu kako bi zarobili ljude u komunističkoj „demokraciji“, u njihovom „koncentracijskom logoru“. O zločinima komunizma u Hrvatskoj objavjeno je, prema mojim spoznajama, gotovo 200 knjiga, a ona o komunističkim zločinima samo u Dalmaciji sadrži gotovo 800 stranica.

Sve ove činjenice, na žalost, hrvatskoj javnosti nisu dovoljne da progleda i ne postoji kritična masa koja bi hrvatsku glavu okrenula u povijest i otvorila joj oči, pa je zato ona danas podijeljena do boli na svim razinama, jer u temelju našeg društva nedostaje istina. I zato je Hrvatska, za razliku od Njemačke, tamo gdje joj je i mjesto: u blatu vlastite povijesne kaljuže u kojoj se valja i ne može iz nje izaći i krenuti u istinsku budućnost.

Na žalost, suđenje kao što je bilo u Njemačkoj, u Hrvatskoj nije moguće, jer su propušteni pravni mehanizmi koji bi omogućili suočavanje javnosti s istinom, a istina o tom dijelu naše povijesti ostala je samo dio predizbornog folklora desnog rukava našeg političkog kaputa.

To je na duši onih kojima je to bila ljudska i građanska dužnost i koji su bili plaćeni da to naprave. Tisuće žrtava komunizma u Hrvatskoj umrlo je gledajući svoje zločince kako se mirno šeću ovom zemljom i – što je najgore – participiraju u vođenju i upravljanju ovom zemljom.

Preskakanjem ovih povijesnih istina, a ponavljanjem povijesnih laži, srušila se moralna društvena osnovica, relativizirao ljudski život i pogazilo dostojanstvo.

A tamo gdje nema istine, nema ni pravde, nema ni demokracije.

Zato je Hrvatskoj nužno potreban hitan izlaz iz labirinta laži na polje istine, kako bi se suočavanjem s vlastitom poviješću mogao završiti ovaj suludi virtualni ideološki građanski rat. Samo istina može rasteretiti ovo teško breme podjela i samo rasterećeni možemo napokon krenuti dalje u budućnost u kojoj će istina predstavljati uzor i vrijednost, a ne prijezir, i u kojoj će se ljude koji se bore za istinu cijeniti i poštovati.

Share Button
Izvor :

Dnevno.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close