Najalarmantnije ikad: Podaci koji vam ne smiju promaknuti

Priča o problemima u hrvatskom zdravstvu javnim se prostorom proteže posljednjih desetak godina, ali osim mnoštva uglavnom praznih političkih floskula te niza ministara koji su pokušavali krpati rupu koja postaje sve većom, po tom pitanju dosad se nije poduzelo ništa pretjerano opipljivo. Rasulo u zdravstvenom sustavu hrvatski su građani počeli plaćati i u ljudskim žrtvama, a da je tome tako potvrđuje i posljednji slučaj iz Zaprešića o kojem unazad nekoliko dana bruji hrvatska javnost.

Naime, nakon što u nedjelju poslijepodne Hitna pomoć u Zaprešiću nije uspjela spasiti život dječaku kojem je zbog problema s astmom pozlilo na ulici, a na intervenciju je stigla medicinska ekipa bez doktora, disfunkcionalan sustav hitne medicinske pomoći gurnut je u središte pažnje javnosti. Nije tajna da se reforma Hitne pomoći pokušava provesti unazad deset godina, a po svemu sudeći problemi se više od jednog desetljeća pokušavaju gurnuti pod tepih, a rješenja koja se nude u aktualnom sustavu u najmanju su ruku trapava i nelogična.

No, s druge strane problem leži i u tome što se o problemima u zdravstvu u javnom prostoru nedovoljno progovara. Kada već govorimo o Hitnoj pomoći tada je nužno napomenuti kako se od 2009. godine najavljuje formiranje timova s liječnikom, ali i bez njega. Dvije godine nakon toga, ovakav oblik hitnih intervencija je i zaživio te su tako formirani medicinski tim T1 kojega tvore liječnik i medicinski tehničar te medicinski tim T2 s dva medicinska tehničara, bez doktora. U zaprešićkom tragičnom slučaju na teren je stigao sanitetski tim ondašnje Hitne pomoći u kojemu su bili medicinska sestra i vozač, a riječ je inače o sanitetu čija je funkcija prijevoz stabilnih pacijenata. Sva prepucavanja političara koja su se poslije ove tragedije odvila posve su sekundarna u usporedi s objavom prolaznika koji je pokušao pomoći mladiću kojega je tragedija zadesila.

”Zaprešićka realnost. Mladom dečku pozlilo, nailaze dvoje ljudi i zovu Hitnu. Izlazim im pomoći, dečko se guši. Žena Hitnu zove drugi put. Držim mu jezik vani i gubim mu pod prstima lagano puls… Umire… Dolazi Hitna, kažu nema doktora… Nema doktora na Hitnoj?? Daju sve od sebe tehničar, sestra i slučajna prolaznica koja je medicinska sestra… Nema defibrilatora u zaprešićkom vozilu, nema ni doktora na Hitnoj… zovu sve okolo i nakon nekog vremena dolazi Hitna. Druga, kažu iz Jaske?? Jaske?? Reanimiraju jadnog dečka, ali uzaludno… Prekasno je već… Samo je jedan doktor za cijeli Zaprešić na Hitnoj… Samo jedan…”, napisao je pomagač dižući na noge zaprešićku pa i hrvatsku javnost, a time i resornog ministra Milana Kujundžića.

Vidi još:  SVIMA NAM SE DOGAĐA, A BOLOVANJE PRETVARA U NOĆNU MORU: Zašto liječnici ovo rade? ‘To je zaista frustrirajuće’

Na teren se šalje inspekcija, ali po hrvatskim običajima utvrđuje se kako je intervencija provedena po pravilima struke pa slijedi političko prepucavanje i prebacivanje odgovornosti. Zaprešićki gradonačelnik Željko Turk ustvrđuje kako je pet timova Hitne medicinske pomoći, koliko ih prema službenoj Mreži hitne medicine ima njegov grad nije dovoljno, no u javnost dospijeva i podatak kako je lani u prosincu odbijen prijedlog oporbe da se 350 tisuća kuna umjesto na savjet gradonačelnika investira u dodatni tim. O manjku timova progovara i zagrebački župan Stjepan Kožić, a odgovara mu pak Kujundžić tvrdeći kako župan od 2016. godine, kada je donesena najnovija Mreža hitne pomoći, nije tražio dodatne timove.

Sve ovo tek je jedan u nizu pokazatelja koji svjedoče o kaosu u hrvatskom zdravstvu. Takvi što ne čudi kada se sagledaju brojke. Naime, prema posljednjim podacima na razini EU Hrvatska je sa 121 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice europskih država po izdvajanjima za zdravstvo. Usprkos problemima u gospodarstvu te velikim proračunskim pritiscima Hrvatska svojim građanima još uvijek pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, a opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno je velik te uključuje većinu usluga, stajalo je u nedavnom izvješću Europske komisije koja se referirala na stanje u zdravstvu na razini Unije.

Zanimljivo jest kako je prema europskom izvještaju 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju građani Hrvatske na razini europskog prosjeka. Komisija je izvijestila i kako reforme zdravstva koje bi trebale voditi u unaprjeđenje sustava i fiskalnu održivost nisu sustavne, a dio reformi odbacivan je te je postavljeno pitanje fiskalne održivosti sustava kojem prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju. Podsjećalo se u posljednjem izvještaju na odustajanje od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, a napominju i kako se odustalo od povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata, ali i od reforme dopunskog osiguranja. Kritiziran je i bolnički sustav te se apeliralo na njegovu reorganizaciju, a upozoravali su i na manjak medicinskog osoblja.

Vidi još:  Hrvatska četniku priznaje staž za sudjelovanje u pobuni? Culej objavio strašan dokument

S druge pak strane, prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je ujedno glavni financijer zdravstvenog sustava u našoj zemlji, godišnje se potroši oko 23 milijarde kuna, a uz to zdravstvo se financira i iz županija koje pokrivaju dijelove troškova bolnica. HZZO je lani uprihodio 23,7 milijardi kuna, a najveći prihodi, njih oko 19 milijardi kuna, dolaze iz doprinosa, dok se iz proračuna slijeva oko 2,6 milijardi kuna, a po posebnim propisima dobivaju i oko 1.9 milijardi kuna što se odnosi na prihode od dopunskog zdravstvenog osiguranja i participacije. Istovremeno, lani je Zavod potrošio 23,4 milijarde kuna, od čega najveći dio od oko 20 milijardi na zdravstvenu zaštitu. Prema izvješću HZZO-a lani je brojao 4.244.232 evidentirane osobe što je 1,25 posto manje u odnosu na godinu prije.

Boljka hrvatskog zdravstva nedvojbeno je i odlazak liječnika. Od ulaska Hrvatske u EU zemlju je napustilo preko 520 liječnika. Usporedbe radi, u KBC-u Osijek radi 515 liječnika, dok u riječkoj bolnici radi njih oko 530. Drugim riječima, hrvatsko je zdravstvo ovim odljevom ostalo bez cijelog jednog KBC-a liječnika. Dodatno zabrinjava podatak kako je skoro svako drugi doktor u dobi između 25 i 35 godina, što ove brojke čini još alarmantnijima. Prosječna dob liječnika koji odlaze iz Hrvatske je 39 godina, a većinu od 53 posto tvore žene.

Najveći broj liječnika odlazi u Veliku Britaniju, Njemačku, Irsku i Austriju te Švedsku. Najveći je broj anesteziologa, njih preko 50 koji su do danas napustili Hrvatsku, a zatim slijede internisti i psihijatri, radiolozi, ginekolozi te opći kirurzi. Najveći broj liječnika koji su otišli iz Hrvatske dolazi iz Zagreba, a zatim slijedi Primorsko-goranska županija. Kada je pak o zdravstvenim ustanovama riječ, odlascima su pogođeni poglavito klinički bolnički centri koje je unazad nekoliko godina napustilo oko 130 doktora. Opće bolnice napustilo je 70-ak liječnika, slično kao i domove zdravlja, dok su Zavodi hitne medicine ostali bez 60-ak liječnika.

Vidi još:  Hrvatska četniku priznaje staž za sudjelovanje u pobuni? Culej objavio strašan dokument

Prema statističkim podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zdravstvenim ustanovama zaposleno je ukupno 30.413 medicinskih sestara, od kojih je 23.859 sa srednjom stručnom spremom, 6.289 je prvostupnica sestrinstva te 265 visoko obrazovanih medicinskih sestara. Prema podatcima Registra Hrvatske komore medicinskih sestara, Komora u ovom trenutku broji 38.642 članica i članova.

Prema nekim procjenama u Hrvatskoj nedostaje od 8.000 do 12.000 medicinskih sestara, a prema podatcima Komore medicinskih sestara do 31. 12. 2017. status mirovanja članstva zbog odlaska na rad u inozemstvo zatražilo je 926 medicinskih sestara.

IZVJEŠĆE HZZO-A U CIJELOSTI MOŽETE POGLEDATI OVDJE.

Izvor :

dnevno

Komentari

comments