Očajna Splićanka: Utjerivači me zovu od 7 ujutro do 9 navečer, morala sam ugasiti telefon!

Netko će vas zvati radi posla, kazao mi je susjed. Pitala sam ga iz koje firme. Kad je rekao da su zvali iz EOX Matrixa, uzviknula sam – ajme! Susjed je mislio kako je to dobro za mene, a meni je bilo neugodno da su njega zvali kako bi stupili u kontakt sa mnom. Kad sam mu objasnila o čemu se radi, počeo mi se ispričavati i govoriti da mu je žao, da nije znao.

A kako je i mogao znati i tko je mogao očekivati da će mi zvati susjede. Jest, dužna sam i razumijem da oni rade svoj posao utjerivanja duga i ja bih bila najsretnija da mogu platiti, ali odakle? Nemam posla, nitko me neće zaposliti, nemam prihoda, jedino sam zadnju godinu dana ostvarila pravo na socijalnu pomoć u iznosu od 800 kuna…

‘Nemam ništa’

Priča nam tako Splićanka, čiji su podaci poznati redakciji jer, kako i sama kaže, njezina priča nije takva da bi čovjek poželio s imenom i prezimenom u novine. Prešla je 55. godinu života, već je godinama bez posla, uzaludno traga za novim zaposlenjem, živi sama, vlastite imovine nema. Dok je radila, redovito je plaćala kredit, koliko je mogla mjesečno izdvojiti jer je primala minimalnu plaću. Sada nema ništa osim dugova.

– Da radim, bilo bi sve lakše, ali ja, nažalost, ne mogu plaćati taj kredit. Kad su me prvi put zvali iz EOX Matrixa, nisam mogla pojmiti zašto me oni zovu kad njima nisam dužna. Onda sam doznala da su otkupili bančino potraživanje, ali i dalje sam se pitala kakve ja veze imam s njima? Zvali su me i u 7 ujutro i u 9 navečer, svaki put s drugog broja. Pitali su me izlazim li vani, tko mi plaća kavu. Tražili su da im svakog mjeseca dostavljam potvrdu sa Zavoda za zapošljavanje. Teško mi je sve ponoviti šta su me pitali. Nisam izdržala, morala sam ugasiti telefon iako mi je tada otac bio živ i morala sam se čuti s njim – kazuje Splićanka.

Vidi još:  SKANDAL NA GROBLJU: ‘Došla sam rođaku na sprovod, a onda su se pojavili Romi…’

Mnogi su oboljeli

Ona je jedna od brojnih blokiranih, danas socijalnih slučajeva, koji su se našli u nezavidnoj situaciji zbog gubitka posla. I ne samo što su ostali bez posla i sredstava za život, nego su mnogi i oboljeli i teško se nose s tim životnim izazovima. Javljaju se i udrugama za zaštitu potrošača pitajući što učiniti u takvim situacijama.

Tako se u udrugu “Splitski potrošač” javio jedan blokirani koji nije na vrijeme platio rate kredita, a banka je njegov dug prodala tvrtki EOX Matrix čiji ga službenici otada stalno zovu. Imaju li pravo na to, pitao je.

– Imaju to pravo jer EOS Matrix kao i B2 Kapital su trgovačka društva registrirana i za naplatu potraživanja, što znači da temeljem naloga klijenta, odnosno kreditne institucije (ranijeg vjerovnika) provode naplatu u njegovo ime i račun. Ovo je slučaj kad banka zatraži od takve tvrtke naplatu potraživanja tijekom određenog razdoblja. U ovom slučaju EOS Matrix ili B2 Kapital prema dužniku nemaju nikakvih dodatnih potraživanja. Ako se ne izvrši naplata u određenom vremenu, raniji vjerovnik zadržava pravo ponovnog preuzimanja potraživanja u svrhu daljnjeg postupka naplate – kazala je Iskra Maras, pravna savjetnica u udruzi “Splitski potrošač”.

Zatezne kamate

Postoji i drugi slučaj, kad te tvrtke otkupe potraživanja banke ili drugih vjerovnika. Kako nam je kazao jedan bankar, banke prvo same pokušavaju naplatiti svoja potraživanja, zovu neuredne platiše kredita, šalju im opomene. Potom pokušavaju dogovoriti s klijentima kako podmiriti rate kredite, a nakon proteka nekoliko godina sve takve nenaplative kredite zajedno nude tvrtkama za naplatu potraživanja. Banka se tako rješava loših plasmana, a te tvrtke bankama, prema našim saznanjima, plate 10-30 posto vrijednosti tih potraživanja. Njihova je zarada u tome što će svojim angažmanom postići da od dužnika dobiju više nego što su za ta potraživanja platili bankama.

Vidi još:  SKANDAL NA GROBLJU: ‘Došla sam rođaku na sprovod, a onda su se pojavili Romi…’

– Ako neki vjerovnik odluči ustupiti svoje potraživanje, tada tvrtka za naplatu potraživanja prema Zakonu o obveznim odnosima nije dužna tražiti suglasnost dužnika, već ga je dužna samo o tome obavijestiti. Ako dužnik zatraži na uvid ugovor o cesiji, novi vjerovnik ga je dužan dostaviti – kaže Iskra Maras. Pojašnjava kako novi vjerovnik ima sva prava i obveze koje je imao i stari vjerovnik. Nadalje, ako dužnik ne podmiri dug na vrijeme, tvrtka ima pravo zaračunati zakonsku zateznu kamatu te pokrenuti ovršni postupak.

Pitanje bez odgovora

Matija Arapović, predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN) i direktor jedne od njih, tvrtke Prima Solvent, kaže da je usluga naplate potraživanja prisutna u Hrvatskoj već gotovo 20 godina, a unutar EU-a gotovo 150 godina. U Hrvatskoj je prema nekim podacima registriranih 20-ak tvrtki za naplatu potraživanja, ali samo su četiri, i to Prima Solvent, EOS Matrix, Creditexpress Hrvatska i B2 Kapital, uključene u HUAN koji je i dio europske asocijacije FENCA.

– Dužnici se kontaktiraju pismenim i/ili usmenim putem te svim dopuštenim modelima komunikacije kao što su elektronska pošta ili sl. – pojašnjava Arapović. Dodaje i da je kod otkupa potraživanja izrazito važno da se dužnici obvezno jave agenciji koja je otkupila potraživanja jer postoji puno modela koje mogu iskoristiti kako bi svoje obveze prilagodili mogućnostima plaćanja.

A dok ih zovu iz agencija za naplatu potraživanja, dužnici se nerijetko pitaju zašto banke njima ne ponude otkup potraživanja prije nego što ih prodaju drugim vjerovnicima. Neki su pitali i bankare, ali izostalo je pravo pojašnjenje.

Kako se izvući

– Dužnik se može zaštititi od stalnih poziva tako da od tvrtke za naplatu potraživanja putem e-maila zatraži ugovor o cesiji i saldokonti karticu, da vidi koliko duguje i kakva je struktura duga. Predlažem da dogovorite obročnu otplatu u visini koja odgovara vašim mogućnostima. Nemojte nikada pristati plaćati po 50 ili 100 kn mjesečno jer tim iznosima ništa nećete riješiti osim platiti dio zateznih kamata, a dug će se povećavati – tvrdi Iskra Maras.

Vidi još:  SKANDAL NA GROBLJU: ‘Došla sam rođaku na sprovod, a onda su se pojavili Romi…’

Pretjeraju li, prijavite ih DORH-u

Udruga za zaštitu potrošača predlaže da se po uzoru na Španjolsku donese zakon kojim bi se ograničilo vrijeme pozivanja kao i broj poziva jer se iz prakse dužnika pokazalo da su mnogi zbog stalnih poziva u svako doba dana oboljeli. Ako se tako nešto dogodi, imate mogućnost prijaviti tvrtku DORH-u zbog krivičnog djela iz čl. 140 KZ pod nazivom “nametljivo ponašanje”, kažu nam.

Ovo djelo definira slučajeve u kojima žrtvu, na razne načine i u dužem razdoblju, uznemirava počinitelj na način da kod žrtve izazove osjećaj straha i tjeskobe, a uvedeno je u Kazneni zakon od 1. siječnja 2013. U stranim zakonodavstvima ovo kazneno djelo najpoznatije je pod nazivom “stalking“.

Komentari

comments