OPASNOST IZ VLASTITOG TANJURA: Kako spriječiti upravo ono najgore?

Ljeto nije popraćeno samo povećanim temperaturama, kupanjem i sunčanjem, naime i razne opasne bakterije uživaju u takvim uvjetima zbog čega naši svakodnevni obroci počinju predstavljati opasnost.

Iako se često čini kako opasnost dolazi izvana, kućanstva su ipak najčešće mjesto izlaganja bakterijama poput salmonele. Stoga posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom rukovanju hranom, a posebno tijekom ljetnih mjeseci poručuju iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Ministarstva poljoprivrede.

“U prošloj godini su inspektori Ministarstva poljoprivrede ukupno obavili gotovo 50.000 inspekcijskih nadzora, provjeravali su zdravstvenu ispravnost, higijenu i sigurnost hrane (na razini primarne proizvodnje) i pripadajućih djelatnosti hrane životinjskog podrijetla: od farmi i proizvodnje mesa preko prerade mesa do maloprodaje. Veterinarska inspekcija  je u 2017. godini obavila 14.468 inspekcijskih nadzora, a nadležna je za pregled jaja od proizvodnje do skladišta, a za jaja na policama u maloprodaji nadležna je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. U 2017. godini 27.815 jaja testirano je na Salmonellu i samo je jedan uzorak bio pozitivan.’, poručuju iz Ministarstva.

Koji su proizvodi rizičniji od drugih?

Salmonela i druge bakterije vrlo su opasne tijekom ljetnih mjeseci te su prema epidemiološkim podatcima najčešći uzročnik trovanja hranom. Mogu se pronaći u mesu raznih životinja (najčešće peradi) radi neadekvatnog rukovanja prljavim rukama i/ili priborom, neadekvatne temperature pohranjivanja (putovanja, kratki boravci izvan kuće) i nedovoljne termičke obrade. Osim mesa mogu se pronaći u jajima, mlječnim proizvodima te u vrlo rijetkim slučajevima voću i povrću pa čak i pekarskim proizvodima.

“U nas se epidemije salmoneloze često povezuju s konzumacijom kolača iz domaće radinosti za koje su korištena jaja, koja nisu bila termički obrađena (poput krempita i sličnih slastica)”, kažu nam iz Hrvatske agencije za hranu.

Osim salmonele česti su još kampilobakter i stafilokokna trovanja hranom koja također nije bila dovoljno termički obrađena i koja se kasnije ponovo podgrijavala. Stafilokoki nestaju termičkom obradom, međutim, toksični proizvod koji ostaje za njima izaziva trovanje. Voće i povrće može biti kontaminirano virusima i parazitima te se zbog povećane temperature hrana brže kvari.

Vidi još:  Liječnici ga otpisali, ali on je danas zdrav čovjek: RAK SE POVUKAO S METASTAZAMA NAKON ŠTO JE ….

Iz svega navedenog jasno je kako se uzroci trovanja mogu prevenirati. Stoga je važno pridržavati se sljedećih preporuka iz HAH-a :

  • prije rukovanja hranom obavezno oprati ruke, radne površine i pribor vrućom vodom i deterdžentom
  • prije termičke obrade namirnice temeljito oprati
  • namirnice koje kuhate potpuno termički obraditi (temperatura iznad 65 °C) i konzumirati u roku od najdulje 2 sata nakon obrade ili ih čuvati u hladnjaku na temperaturi ispod 5 °C
  • izbjegavati pripremu jela od termički neobrađenih jaja (jaja dobro ispeći ili skuhati)
  • pripremljeno jelo ne smije stajati duže od 2-3 sata na sobnoj temperaturi
  • odmrzavanje hrane kao i podgrijavanje obavite u što kraćem roku bez duljeg stajanja na sobnoj temperaturi
  • sirovu hranu odlagati u zatvorene i zasebne posude te držati u hladnjaku na temperaturi ispod 8 °C
  • zaštititi hranu od kontakta s insektima
  • polukrvavo, nedovoljno pečeno meso s roštilja ljeti treba izbjegavati (nikako vraćati meso u posudu u kojoj je bilo marinirano)
  • prilikom kupovine zamrznute proizvode kupovati posljednje

Na što građani trebaju obratiti pozornost prilikom kupnje namirnica?

Dva su temeljna pojma bitna kod kupnje namirnica:

1. ‘najbolje upotrijebiti do (ili „najbolje upotrijebiti do kraja)’  i

2. ‘upotrijebiti do’

Naizgled mala, ali ogromna razlika u odabiru riječi.

Name, ‘najbolje upotrijebiti do…’ označava hranu koja je otpornija na mnogo faktora te se zato i može označavati s ‘najbolje upotrijebiti do kraja…’, kada je dovoljan samo mjesec i godina. Dok je hrana pod oznakom ‘upotrijebiti do’ s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i nakon kraćeg vremenskog perioda može predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje.

Iza tog navoda slijede oznake dana, mjeseca i godine te podatci o uvjetima čuvanja hrane kojih se treba pridržavati. U tu hranu spadaju npr. jaja, mliječni proizvodi (svježi sir, jogurt, vrhnje), svježe meso, svježa riba. To je, u pravilu, hrana koja ima relativno kratak rok trajanja. Stoga ako je na namirnici rok trajanja označen riječima „upotrijebiti do“, nipošto ne konzumirajte tu namirnicu nakon navedenog datuma.

“Ukratko, ‘Upotrijebiti do’ ukazuje na datum do kojeg je hrana sigurna za konzumaciju, dok ‘najbolje upotrijebiti do’ ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava očekivanu kvalitetu. Hrana je i nakon datuma koji je označen kao „najbolje upotrijebiti do, kod pravilnog čuvanja određeni period sigurna za konzumaciju”, kažu nam iz Agencije.

Vidi još:  LIJEK I ZAČIN PROTIV OPAKE BOLESTI U JEDNOM: Kurkuma liječi rak na atomskoj razini

Također, na sigurnost hrane prilikom konzumacije velik utjecaj ima njezina svježina, odnosno pravilan način pohrane i što kraće vrijeme do trenutka konzumacije. Pojedine vrste hrane su, zbog svog sastava, podložnije kvarenju te bismo stoga trebali voditi računa o njihovoj svježini prilikom kupovine:

Ribu prati više svojstava poput – bistrih i punih očiju, vlažnih i jasno crvenih škrga, vlažne kože i boje svojstvene za određenu vrstu ribe te mirisa, neznatna količina sluzi slabije konzistencije koja je pretežno ujednačeno raspoređena, čvrsto meso; udubljenja nastala pritiskom prstiju na površinu ribe trebaju nestajati, potrbušnica treba biti neoštećena i sjajna, a analni otvor stisnut. Svježa riba tone u vodi dok pokvarena pluta zbog plinova i lakše se ljušti od stare i pokvarene.

Pixnio

Svinjetina crvenkasto-ružičaste boje je svježa, kompaktne strukture i suhe površine. Nastanak sivih ili zelenkasto-sivih promjena boje na mesu tijekom pohrane u rashladnim vitrinama mogu upućivati da meso nije svježe. Ostale promjene poput otpuštanja vode iz mesa, blago sivija boja i čvrstija struktura ukazuju na stariju životinju, ali ne nužno na pokvareno meso.

Pixnio

Piletina ružičaste boje je svježa, bez sluzavih nakupina. Kod piletine koja nije svježa ili je pokvarena boja mesa može poprimiti sivu nijansu te se mogu pojaviti crne, sive, zelene, smeđe ili bijele pjege ili mrlje. Također, pojavljuje se kiseo miris ili miris sličan amonijaku, a površina mesa prekrivena je sluzavim i ljepljivim nakupinama. Prve promjene mogu se najbolje uočiti na najvlažnijim dijelovima kao što su: područje ispod krila, između trupa i nogu te u trbušnoj šupljini.

Corofit

Svježina jaja se može provjeriti ako se jaje stavi u čašu hladne vode.  Svježe jaje ostane na dnu dok starije jaje pluta na površini, što je posljedica zračnog džepa u jajetu koji je veći što je jaje starije.

Vidi još:  Bamija - čarobna biljka iz Božjeg vrta
Pixabay

Gljive nisu svježe odnosno nisu podobne za konzumaciju ukoliko se pojave tamne mrlje na klobuku ili stručku. Svježe gljive imaju miris prirode i svježeg zraka, dok pokvarene gljive imaju kiselkast miris koji podsjeća na miris amonijaka. Osim toga, svježe gljive ne smiju imati osušene dijelove niti naborani klobuk.

Wikimedia

Svježe voće i povrće teže je od starijeg voća i povrća te je čvrstog i stalnog oblika, ali ne pretvrdo. O kvaliteti i svježini voća i povrća može se zaključiti i na osnovu mirisa. Ako je miris neobičan i drugačiji od onog kako određeno voće i povrće treba mirisati (npr. gorko, kiselo i sl.), u njemu su najvjerojatnije već započeli procesi starenja i truljenja.

Pixabay

Za kraj HAH zajedno s Ministarstvom poljoprivrede prošlo ljeto plasirala je promotivni spot na HRT-u pod nazivom ” 4 – O ( Operi, Odvoji, Obradi, Ohladi)” s ciljem osvještavanja građana o pravilnom skladištenju hrane te prevencije trovanja hranom.

Autor: D.Z.

Izvor :

dnevno

Komentari

comments