image_pdfimage_print

Našu metropolu čini puno naselja, kvartova, ulica, parkova, trgova, potoka… izgovaramo ih svakodnevno, živimo u njima, no ipak, za većinu ne znamo što zapravo znače i kako su ona uopće nastala.

U nastavku ćemo zagrepsti u duboku prošlost i otkriti činjenice o nekim kvartovima za koje možda uopće niste imali pojma, a vrlo su korisne i zanimljive. Pa krenimo…

1. ŠALATA

Većina Zagrepčana zna kako je Šalata zagrebačko elitno naselje smješteno na južnim obroncima Medvednice, sjeverno od Vlaške i istočno od parka Ribnjak. No ono što možda niste znali, je činjenica kako je uopće ono dobilo ime?!

Naime, prije mnogo godina, stanovnici Vlaške Vesi su na brdu pokraj Ribnjaka posjedovali svoje vrtove. Tako je ova četvrt ustvari dobila ime po zelenoj salati velikog dobrotvora svojeg vremena, zagrebačkog biskupa Josipa Galjufa koji je uz svoj ljetnikovac sadio polja salate kojom su se hranili umirovljeni svećenici.

Šalata 1959. g. /Facebook/Zagreb – Kakav je bio nekada (SLIKE, VIDEO) Autor: Milan Pavić

No vraćajući se u sadašnjost sigurno vam se stvara pomutnja u glavi, budući da je teško spojiti povrće i polja i današnju elitnu Šalatu na kojoj se nalazi bolnica i Medicinski fakultet, kao i Športsko rekreativni centar Šalata – bazenski kompleks, teniski centar i klizalište na otvorenom.

2. ČRNOMEREC

Ovo, svima nam poznato naselje nalazi se na sjeverozapadnom području Zagreba. Naime, od davnina, Črnomerec je ime potoka i starog sela na zapadnoj strani tadašnje gradske općine. Spominje se još u srednjem vijeku, a po zapisu iz 1631. godine Črnomerec je imao 13 naseljenih kuća. Cijelo područje današnjeg Črnomerca pripadalo je pod folnegiju Vrhovec.

Legenda kaže…

Prema jednoj zagrebačkoj legendi, Črnomerec je dobio ime po stanovitom vlasniku mesnice, kojeg su se, navodno, građani bojali i nisu mu prigovarali kada bi im, umjesto da izvaže meso, količinu procjenjivao `odokativno`, najčešće na njihovu štetu. Kako se tada po Zagrebu govorilo črno meri, tako se vremenom izraz među ljudima uvriježio.

Facebook/Davorko Ruff‎Zagreb – Kakav je bio nekada (SLIKE, VIDEO) 1907. g.

Jeste li znali?

Arheološka nalazišta na području Črnomerca (Donja Kustošija) i susjedne Gradske četvrti Podsused-Vrapče (spilja Veternica) navode na zaključak o boravku ljudi na ovom prostoru već u kameno doba, prije više od 35.000 godina. Više materijalnih ostataka pronađene su iz vremena Rimljana. Rimska cesta koja je spajala Medvednicu sa Savom, protezala se od Ilice preko Svetoga Duha, Kustošije i južnoga dijela Grmoščice na Donje Vrapče i Stenjevec.

3. PEŠČENICA – ŽITNJAK

Faceook/Damir Delić‎/Zagreb – Kakav je bio nekada (SLIKE, VIDEO)

Peščenica je staro ime pašnjaka stočara s Lašćine, elitnog zagrebačkog naselja smještenog na južnim obroncima Medvednice. No nekada je ovo bilo kmetsko naselje, s tek nekoliko naseljenih kuća. Od početka 20. Stoljeća, na ovom je zemljištu izgrađena Peščenica.

Gradska četvrt Peščenica – Žitnjak, Zagrebu je pripojena 1900. godine. Pod toponimnim pojmom Peščenica ili Pešćenica (obje varijante su ispravne) prvenstveno se podrazumijeva njezin današnji dio obično nazivan Stara Peščenica, a omeđuju ga Zvonimirova, Heinzelova i Nova Branimirova ulica.

Na Pešču u potrazi za poslom…

Sela na Žitnjaku nastaju mnogo prije urbanih peščeničkih naselja. Najstarije među njima i najstarije na području današnje gradske četvrti je Resnik koji se, zajedno s Ivanjom Rekom, spominje već od 1217. Bilo je to župno središte ne samo za područje Žitnjaka već i za prostor današnje gradske četvrti Donja Dubrava i susjedna dugoselska naselja, s najstarijom župnom crkvom od 1674. i školom od 1876. Migracijski procesi uzrokovani potragom za zapošljavanjem doveli su na Peščenicu ljude iz svih krajeva Hrvatske i iz drugih krajeva tadašnje Jugoslavije.

Prema popisu iz 1991. tu su bila 55.204 stanovnika. Statistički podaci iz 1974. bilježe 57.801, a iz 1981. 55.615 stanovnika.

Statistički ljetopis Grada Zagreba 2000. utvrđuje da je na Peščenici – Žitnjaku 1998. bilo 1.561, a 1999. 1.365 izbjeglica i prognanika.

Općina Peščenica, baš kao i druge tadašnje zagrebačke općine, prestat će postojati 31. prosinca 1990. Još tri godine nakon toga na području današnje gradske četvrti nastavlja djelovati 16 mjesnih zajednica: Borongaj Lugovi, “Bruno Bušić”, Donje Svetice, Ferenščica, Folnegovićevo naselje, Hrvatskog književnika Mile Budaka, Ivanja Reka, Kozari Bok, Kozari Putevi, Peščenica, Petruševec, Resnik, Savica Šanci, Volovčica, Vukomerec i Žitnjak.

4. TREŠNJEVKA

Ime Trešnjevka se prvi put spominje na Kneidingerovu planu (Leopold Kneidinger) gradske općine iz 1766. godine. Tada je na tom mjestu nije bilo kuća nego pašnjak koji je dobio ime po divljim trešnjama koje su tamo rasle.

Facebook/Josip Mihaljević‎/Zagreb – Kakav je bio nekada (SLIKE, VIDEO) Trešnjevački plac

Najstariji nalazi s područja današnje Trešnjevke su tri kamene sjekire pronađene na području Rudeša i Jaruna.

Isto tako, na području Horvata (oko Horvaćanske ceste) su prilikom gradnje pronađeni tragovi grobova iz doba od 1100. – 1000. godine prije nove ere iz tzv. „kulture polja sa žarama“ (urnama).

Ljubljanica – prvo naselje

Spremište tramvaja na Remizi

Na Trešnjevci je Ljubljanica bilo prvo naselje. Imalo je tada desetak kuća koja su se bavila vinogradarstvom. Nedaleko od Ljubljanice nalazilo se zemljište Berek, na dijelu kojega je smještena današnja tramvajske Remiza. Veće naseljavanje ovog kvarta započelo je tijekom druge polovine 19. stoljeća, a preobrazba u urbani prostor započinje gradnjom željezničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak 1862., odnosno Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora kojom je pokrenuta industrijalizacija.

Facebook/Damir Delić‎/Zagreb – Kakav je bio nekada (SLIKE, VIDEO) Autor: Vladko Lozić; poplava u Zagrebu

Godine 1891. na Savskoj se cesti gradi prva tramvajska pruga, sa spremištem za tramvaje na mjestu današnjega Tehničkog muzeja. Tu se grade i Tvornica šibica, Pilana, Potkivačka škola, itd. Na kraju 19. stoljeća na Trešnjevci se razvijaju mali obrti i trgovina, najviše u Savskoj, Selskoj, Tratinskoj, Zagorskoj i Novoj cesti.

Statutom Grada Zagreba od 14. prosinca 1999. godine područje općine Trešnjevka dijeli se na dvije gradske četvrti – Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug.

5. ŠPANSKO

U zapadnom dijelu Zagreba smjestilo se naselje – Špansko, no za porijeklo njegova imena nema nikakvih pisanih objašnjen ja kao niti drugih povijesnih dokaza. No znamo kako je nastalo na području nekadašnjeg sela koje se nazivalo Lonka ili Luka. Ime Špansko koristi se od kraja 16. stoljeća.

Postoje dvije teorije…

Jedna teorija je ona da naziv Špansko potječe iz 16. stoljeća, iz vremena kada su Habsburgovci na ta područja dovodili španjolske najamne vojnike koji su sudjelovali u građanskom ratu. Iz povijesnih izvora se zna da su se njihovi vojnički logori nalazili na području današnjeg naselja Špansko, a u ono vrijeme uz samu rijeku Savu.

Druga, možda vjerojatnija teorija je ona da naziv Špansko potječe do riječi Špan. Španovi su bili upravitelji feudalnih i biskupskih imanja, često niži plemići ili kanonici. Zemljište i naselje na njemu pripadalo je Španu zagrebačkog biskupa (dok je čitavo područje pripadalo zagrebačkom Kaptolu).

Bugari i Makedonci

Stanovništvo u prošlosti tog područja bilo je velikoj mjeri kmetsko. U kmetskoj zavisnosti bilo je do 1848. godine. Krajem 19. stoljeća u već formirano naselje Špansko doseljava se veći broj obitelji iz Makedonije, porijeklom Bugara (najbrojnije obitelji su nosile prezimena Kokošarov i Teskov). Osnovno zanimanje im je bilo povrtlarstvo, a svoje proizvode prodavali su na zagrebačkim tržnicama, koji su uzgajali povrće za zagrebačke tržnice.

Facebook/Sloven Mosettig‎/Zagreb – Kakav je bio nekada (SLIKE, VIDEO); 1980.g.

Špansko se danas nalazi između Zagrebačke avenije na jugu, naselja Oranice na istoku, naselja Malešnica na sjeveru te Jankomira na zapadu. Naselje Špansko administrativno pripada gradskoj četvrti Stenjevec i Općini Susedgrad. S ostatkom grada povezano je dvjema direktnim autobusnim linijama Ljubljanica – Špansko i Črnomerec – Špansko.

Većina ulica u Španskom nosi ime poznatih hrvatskih pjesnika i prozaika, dok dvije ulice u novijem dijelu imaju imena po brigadama Hrvatske vojske.

Share

Comments

comments