Impresivna skultpura žene koja stoji kraj prozora

U Tkalčićevoj ulici, između dva dijela Kožarske ulice koja je u starom Zagrebu bila poznata po najstarijem zanatu na svijetu, nalazi se impresivna skulptura žene koja stoji kraj prozora. Riječ je o skulpturi Prozor (Žena na prozoru) autorice Vere Dajht Kralj.

Skulptura je izrađena i postavljena 1991. godine, a simbolizira ‘noćne dame’ koje su čekale mušterije na svojim prozorima u Tkalčićevoj ulici.

Vera Dajht-Kralj

Dajht-Kralj bila je poznata hrvatska kiparica koja je umrla prije 2014. u svibnju u 86. godini.

Rođena je 11. prosinca 1928. u Zagrebu u židovskoj obitelji koja se prije 200 godina nastanila u Hrvatskoj došavši iz Mađarske. Dajht-Kralj je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Frane Kršinića i Antuna Augustinčića. Godine 1953. završila je postdiplomski studij na pariškoj Académie des Beaux-Arts. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) od 1955.

Od 1952. godine do danas, Dajht-Kralj je izlagala na više od osamdeset samostalnih i grupnih izložaba u domovini i inozemstvu. Izradila je deset spomenika, predložila je idejna rješenja za dvadeset skulptura smještenih na javnim površinama diljem Zagreba. Njezina skulptura “Prozor” je 1991. godine prihvaćena kao idejno rješenje. Skulptura simbolizira ‘noćne dame’ koje su čekale mušterije na svojim prozorima u toj ulici.

Vera Dajht Kralj u svom umjetničkom ateljeu izrađivala je kipove i originalan nakit.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Javne kuće i kupleraji

Tkalčićeva je bila poznata po tome što je gotova svaka kuća u ovoj ulici bila kuplerajima, točnije o legalnim obrtima. Prvo takvo mjesto nalazilo se u Kožarskoj ulici, koje je nazvao Petrova kupelj.

Procedura za otvorenje kupleraja bila je jednostavna – odlazak u Gradsku skupštinu koja je zahtjeve odobravala ili odbijala.

FOTO: Zagrebancija.com
FOTO: Zagrebancija.com

Zaposlenice bordela imale su i liječničku uslugu, a pregledu su se morale podvrgavati dva puta tjedno. Reklama za ova mjesta bila je zabranjena, kako na ulici tako i na javno istaknutom natpisu- kupleraji nisu smjeli isticati kakve usluge se kod njih pružaju. No, detalji na javnim kućama jasno su davali do znanja o čemu je riječ. Figurica patuljka na prozoru označavala je prostitutku, a kada je patuljak bio polegnut to bi značilo da je dotična dama zauzeta.

Crvene svjetiljke u Tkalčićevoj značile su da su zgrade pored njih bile javne kuće ili bludilišta, a prozori zgrada pored crvenih svjetiljki bili su s ulične strane zatamnjeni.

Popularne i u barovima

No, nisu samo javne kuće bile područje njihovog djelovanja. Ove “prijateljice noći”, skupljale su se i po barovima od kojih je najpopularniji bio “Pick” u Draškovićevoj ulici koji se kasnije preselio na Jelačićev trg. “Pick” je imao najbolji ali i najskuplji program, a bio je popularan “Klub” u Ilici u kojem su se održavale kabaretske predstave. Svaki od barova imao je svoje dame, a većina njih je radila cijelu noć. Barske prostitutke bile su skuplje od uličnih pa su tako svoje usluge naplaćivale oko 300 dinara što je bila četvrtina tada prosječne plaće. U barovima se vino točilo na čaše te su klijenti pregovarali sa svojim “izabranicama” o mogućoj cijeni usluge.

Neki Zagrepčani se sjećaju atmosfere koja je tih godina vladala u Vlaškoj pa je jedan umirovljenik dao svoj opis tadašnjeg vremena:

“Blok kuća u Tkalčićevoj, bordel do bordela, četiri na okupu. Svaki ima svoju boju svjetla. Najelitniji i najskuplji je onaj ‘Kod zelene lampe’. U predvorju svira pijanist. Tu uglavnom dolaze oficiri i imućniji građani, đaci i studenti iz boljestojećih kuća. Vojnici nemaju pristupa. Mi, đaci iz Realne gimnazije, također smo znali navratiti. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemačkog i hrvatskog. Stariji gospon, malko je šepao. Kad nas je ugledao, profesor je odustao. Poslije u školi je rekao kako među nama ima đaka koji se pojavljuju na nedostojnim mjestima. Mi smo se samo smijuljili.”



Zagreb je tada brojio čak 46 prostitutki koje su imale legalnu dozvolu za rad.  S obzirom da je taj dio zagrebačke prošlosti bio poprilično živahan, moramo konstatirati da su se crvene svjetiljke Tkalčićeve ulice uklopile u atmosferu koja je tada vladala.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Izvor :

zagrebinfo

Comments

comments