Najstariji izložbeni prostor u ovom dijelu Europe nastavlja Bukovčevim stopama.

Jedini objekt koji je namjenski sagrađen za održavanje velikih izložbi jest zagrebački Umjetnički paviljon.

S pripremama za milenijsku izložbu u Budimpešti, 1896. godine, ukazala se i prilika da Zagreb dobije svoj umjetnički paviljon što su gradski umjetnici dugo priželjkivali. Na čelu s Vladom Bukovcem, umjetnici traže da se u Pešti sagradi montažni paviljon čiji će se željezni kostur nakon izložbe prenijeti u Zagreb. Paviljon je izgrađen prema nacrtima mađarskih arhitekata Korba i Giergla.

hr.wikipedia.org
hr.wikipedia.org

Zamisao i inicijativa ovog Umjetničkog paviljona, potekla je od Vlade Bukovca najupečatljivije ličnost zagrebačke slikarske scene, a čast da doradi paviljon nakon selidbe u Zagreb, pripala je bečkim arhitektima Hellmeru i Fellneru, poznatim projektantima kulturnih zgrada. Tijekom dvije godine dovršena je ova impresivna zgrada, a graditelji su bili zagrebački Honigsberg i Deutch pod nadzorom M. Lenucija.

Prvom izložbom zagrebačke mlade secesije – grupe  na čelu s Bukovcem,  svečano je 15. prosinca 1898. godine otvoren Umjetnički paviljon.

Kroz puno stoljeće “života” ovog Umjetničkog paviljona, u njemu su se odvile najznačajnije izložbe ovog dijela Europe. Osim izložbi različitih pokreta i struja, u paviljonu su utkani i temelji kiparske i likovne tradicije. Bez ovog prostora ne bi postojala niti umjetnička scena kakvu danas poznajemo s obzirom da ju je upravo on oživio na prijelazu u 20. stoljeće.

Pod palicom jedne velikanke

Najlegendarnije ime koje se veže uz ovaj paviljon jest ono Lee Ukrainčik, ravnateljice paviljona od 1966. do 2000. godine. Obilježena dobrotom i ljubaznošću upravo je ova žena od Umjetničkog paviljona stvorila magnet za najveća imena umjetničke scene. Njena stručnost i profesionalnost pogodovali su dovođenju hrvatskih i europskih velikana te su ju obilježili kao “damu ispred svog vremena”.

Kao najljepši ukras “Lenucijeve potkove”, Umjetnički paviljon sjaji i nakon smrti ove velike ravnateljice. Nastavljajući njenim stopama, paviljon gostoljubivo prima najveće zvijezde umjetničke scene te se plasira u sam vrh europske umjetnosti.

Lea Ukraničik je u monografiji “Povijesno vrednovanje, živo trajanje” iz 2000. navela:” Ostao je niz neistraženih poglavlja hrvatske starije baštine i novije likovne produkcije, a isto tako i pojedinih imena koja zaslužuju znanstvenu obradu i čije je djelovanje neistraženo i kritički nevalorizirano. Sve to je i moguće, jer taj prostor ima svoju specifičnu ulogu u zagrebačkoj kulturnoj sredini, budući da je Umjetnički paviljon kroz svoju povijest i postojanje bio središnjim mjestom i raskrsnicom velikih likovnih događanja u hrvatskoj umjetnosti.”

U skaldu s njenim riječima, Umjetnički paviljon i dalje je onakav kakvim ga je ona smatrala- izvor najljepše umjetnosti i okupljalište umjetničkih velikana.

U ovom impresivnom prostoru u tijeku je jedna prava zagrebačka izložba pod nazivom“Pozdrav iz Zagreba”, a otvorena je do 21.8. Ukoliko već niste, posjetite ju i spojite zagrebačku prošlost s prošlošću najstarijeg izložbenog prostora u Europi. Ne sumnjamo da će vas ova kombinacija oduševiti.

Objavio

Lucija Špiljak

Izvor :

zagrebinfo

Comments

comments