Brijačnice se danas ponovno vraćaju u modu. “Vintage” izgled iz 50-ih godina prošloga stoljeća ponovno je “in”. Cijena šišanja i uređivanja brade znaju prezlaziti i nekoliko stotina kuna, no znate li što su u povijesti isto tako radili u brijači?

Bili su kirurzi, zubari, puštali su krv i igrali vrlo važnu ulogu u društvu. Bijeli zavoji crveni od krvi sušili bi se na stupu, obično ispred brijačnice i na taj način postali su simbol brijača sve do danas.

Brade su dolazile i odlazile iz mode. One su označavale statusni simbol pojedinca u društvu. Mnoge povjesne ličnosti puštale su bradu kao znak mudrosti i inteligencije, dok je kod vjernika imala i religijsku funkciju.

U 15. stoljeću većina je europskih muškaraca bila obrijana, već u 16. stoljeću bilo je dozvoljeno puštanje brade do ogromnih duljina i veličina. U 17. pak je stoljeću brada polako gubila na duljini te se definirala prema raznim civiliziranim urbanim normama ondašnjeg društva.

Kroz 19. stoljeće muškarci koji su se morali isticati zbog svog plemićkoga podrijetla odnosno pripadanja gornjoj klasi stanovništva vrlo su često bili svježe obrijani. Promjene dolaze negdje sredinom stoljeća oko 1850. godine kada su brade postale opet iznenadno popularne.

Najpoznatiji brijač u Zagrebu bio je Đuro Solar iz Masarykove ulice. Kroz njegove priče ostalo je zapisano važnost brijača. Otišao je u mirovinu nakon završetka Drugog svjetskog rata, a najteže mu je palo odvojiti se od britve s kojom je baratao 50 godina.

Objavio

Borna Kos

Izvor :

zagrebinfo

Comments

comments