Dana 5. travnja 1748. otvorena je u Zagrebu prva kavana, ujedno i prva u Hrvatskoj. Bilo je to doba kad se kultura pijenja kave širila europskim gradovima, a kavane su postajale i središta društvenog života. Kava je u Europu stigla u 17. stoljeću, a prvu kavanu u Zagrebu otvorio je trgovac Leopold Thunn, bila je smještena u blizini današnjeg Trga bana Josipa Jelačića.

Ne zna se njezina točna lokacija, ali se pretpostavlja da je bila u Dugoj ulici. Zvala se jednostavno Kod Duna. Nažalost, ne zna se mnogo o poslovanju prve kavane. Njen vlasnik umro je samo dvije godine nakon otvaranja, piše Povijest.hr.



Osim kave, kod Duna su se mogli popiti čaj i čokolada. Te kolonijalne proizvode Hrvatska je u to doba uvozila iz Nizozemske, koja je imala raširenu svjetsku trgovačku mrežu. Kava je pozitivno djelovala na razvoj intelektualne i poduzetničke misli u Europi u to doba. Ona, naime, razbuđuje i potiče moždanu djelatnost, za razliku od prije korištenog alkohola koji ju smanjuje. Postoje teorije da je korištenje kave u 18. i 19. stoljeću uvelike doprinijelo industrijskoj revoluciji i usponu Europe.

Vrhunac kavanskog života u našem gradu seže do prve polovice 19. stoljeća, a u njima se sastaje društvena elita. Kavanske teme priskrbile su kavanama titulu “platonskih akademija”, bazirajući se na filozofiji, politici i kulturi.

Prema gradskom vodiču, srce kavana nalazilo se u Harmici, a prema riječima u vodiču, najživlje su bile u rano jutro tijekom sajmova. Velika kavana, na mjestu današnjeg hotela Dubrovnik, bila je središte burzovnih poslova, a najposjećenija je bila Narodna kavana, na samom današnjem Trgu bana Jelačića, kod Praške ulice.

Popularna Palainovka, tadašnja najpoznatija kavana otvorena je 1873., a najotmijenijom se smatrala kavana Corso.

Prva “bosanska kavana” u Petrinjskoj

Bečki stil je prevladavao u svim kavanama, uz iznimku prve bosanske kavane koju je otvorio Mehmed Husenšević, 1803. u Petrinjskoj ulici.

Pariški “art deco” stil u Zagreb je donijela Gradska kavana, 1930. godine čime se okitila titulom najluksuznije u gradu.

Caffe barovi, kakve danas poznajemo, pojavili su se u 20.stoljeću, potisnuvši tako otmjenost i luksuz kavana u kojima su se kave ispijale satima. Znatno skrativši vrijeme zadržavanja u ugostiteljskom prostoru, caffe barovi ponudili su esspreso koji je zauzeo ključno mjesto na njihovom cijeniku.

Kultura ispijanja kave u našem gradu je općeprihvaćena pa se tako ta tradicija održala do danas.

Kavane ili caffe barovi, Zagrepčanima nije toliko bitno, najbitnija je činjenica da uz ugodan razgovor mogu uživati u šalici ovog omiljenog nam crnog napitka.

Izvor :

zagrebinfo

Comments

comments