Novu reprezentativnu zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (tada Narodno zemaljsko kazalište) svečano je otvorio car i kralj Franjo Josip I. 14. listopada 1895. godine. Zgradu su, u neobaroknom stilu, projektirali poznati bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, najpoznatiji projektanti kazališnih zgrada tog doba koji su diljem Europe izgradili 48 kazališta. Lokacija nove nacionalne kuće bila je smještena na ondašnjoj periferiji grada, na Sajmišnom trgu (današnji Trg Republike Hrvatske).

Na prijedlog intendanta Stjepana Miletića svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod. Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foajea na prvom katu autor slika je Ivan Tišov. Nova kazališna zgrada sagrađena je za samo 16 mjeseci, pošto je na zapovijed bana Khuen-Héderváryja morala biti otvorena do najavljenog dolaska cara.

Franjo Josip u Zagrebu je stigao vlakom iz Beča, a na Glavnom kolodvoru dočekao ga je ban Dragutin Károly Khuen-Héderváry. Kad je kralj silazio s vlaka na Glavnom kolodvoru, ban je navodno dao da se ispod carevih nogu prosipa vreća šljunka dovezenog iz mađarske i onda mu je rekao: Sada hodate po mađarskoj zemlji.




Prilikom otvaranja nove zgrade HNK priređena je pompa kakvu Zagreb do tada još nije vidio. Točno u 14 sati Franjo Josip je na balkonu, pred masom građana, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati – Slava umjetnosti, alegorijskiscenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.

Objavio Lucija Špiljak
Izvor :

zagrebinfo

Comments

comments