Plenković je objavio da je Hrvatska u ratu. Tko nas je napao?

PREMIJER Andrej Plenković sinoć u Dnevniku HTV-a Ivici Đuzelu i naciji objavio je da se nalazimo u ratu.  Preciznije, “svojevrsnom hibridnom medijskom ratu”. Đuzel nije naravno prekinuo blagoglagoljenje premijera koji gubi glas, ali ne prestaje pričati te ga zapitao: “Samo malo, o kakvom ratu govorite, s kime smo točno u ratu i koji su dokazi […]

image_pdfimage_print

PREMIJER Andrej Plenković sinoć u Dnevniku HTV-a Ivici Đuzelu i naciji objavio je da se nalazimo u ratu. 

Preciznije, “svojevrsnom hibridnom medijskom ratu”. Đuzel nije naravno prekinuo blagoglagoljenje premijera koji gubi glas, ali ne prestaje pričati te ga zapitao: “Samo malo, o kakvom ratu govorite, s kime smo točno u ratu i koji su dokazi za to, kako planirate obraniti Hrvatsku i uostalom, ako smo u ratu, ne bi li onda predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kao vrhovna zapovjednica vojske morala preuzeti vodstvo?”. To bi bila neka od prvih logičnih pitanja na konstataciju premijera jedne demokratske europske zemlje da se ona nalazi u ratu, pa i samo “hibridnom medijskom”, s “brojnim akterima”, kako je još dodao Plenković, ali odavno nema smisla od većine novinara javne televizije očekivati da postavljaju logična potpitanja u svojim razgovorima s premijerom. Znaju oni da se premijer lako obrecne na novinare koji postavljaju logična pitanja, pa zašto bi se petljali u vlastiti posao…

U svakom slučaju, nervozni Plenković jučer je izbacio još nekoliko verbalnih bombi, inače nekarakterističnim za njegov retorički stil govornog automata koji nasumično proizvodi briselski intonirana priopćenja za javnost. Razlog nervozi je očit – najnovije otkriće u vezi toga da je Plenkovićeva vlada upravljanje Agrokorom de facto predala u ruke američkom strvinarskom fondu Knighthead preko njihove produžene ruke Ante Ramljaka, čija bi smjena hrvatske porezne obveznike koštala najmanje 1,1 milijardu eura.

Ministrima zaprijetio da paze što pričaju o Agrokoru

Prva Plenkovićeva verbalna bomba dogodila se na otvorenom dijelu sjednice vlade, kada je premijer upozorio svoje ministre da paze što pričaju u vezi otkrića skandaloznog ugovora između Knightheada i formalno vladina povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka. “Što se tiče vlade, dali smo priopćenje sinoć pa molim kada vas mediji o tome pitaju da se informirate i držite okvira koji je tu postavljen”, rekao je Plenković, prvi put podižući pogled s papira pripremljenih za uvodno izlaganje i znakovito gledajući u svoje ministre. Dvadesetak sekundi kasnije, nakon još jedne runde floskula, Plenković je ponovio: “To je ono što je važno i što je bitno, tako da molim vas da znate okvire i stavove politike vlade.”

S jedne strane tragikomično je to što je vlada toliko disfunkcionalno vođena da se Plenković nije u stanju sa svojim ministrima, prije sjednice i daleko od medija, dogovoriti o zajedničkoj komunikacijskoj strategiji, a s druge je zastrašujuće to da odraslim ljudima netko tako javno dijeli uputstva što smiju reći, a u vezi čega moraju biti kuš, naročito kada su ti ljudi ministri jedne navodno demokratske vlade. Naravno, svi su ministri ostali kuš na takvo javno poniženje i implicitne prijetnje, što nažalost nije iznenađujuće.

Plenković potonuo u Karamarkovu nacionalističku retoriku

No ono što je sinoć u Dnevniku HTV-a ispričao facilitatoru davanja izjave Đuzelu još više zabrinjava. Premijer Plenković je u najboljoj antidemokratskoj i nacionalističkoj tradiciji svojeg prethodnika Tomislava Karamarka optužio svoje kritičare da su “oni koji Hrvatskoj ne žele dobro”. Još malo pa će Plenković izjaviti kako svatko može doma misliti što hoće o njegovoj politici u vezi Agrokora, ali javno se smije govoriti samo ono što on smatra da je prihvatljivo, inače ste “oni koji Hrvatskoj ne žele dobro”.

Nekoć u većini medija slavljen zbog svojeg uglađenog komunikacijskog stila, Plenković se nakon najnovijih otkrića oko Agrokora spustio u za HDZ uobičajeno retoričku kaljužu, etiketirajući demokratske kritičare iz oporbe i medija da “Hrvatskoj ne žele dobro”.

Spominjanje rata u funkciji širenja straha

Kada nakon toga dodate da se Hrvatska nalazi u “svojevrsnom hibridnom medijskom ratu”, a za to ne ponudite nikakve dokaze, onda to znači da je Plenković s terena racionalnog demokratskog diskursa skliznuo na teren teorija zavjere u stilu Davora Domazeta Loše. Ta Plenkovićeva izjava otvara brojna pitanja: kad je taj rat počeo, s kime se taj rat vodi, tko je u tom ratu protiv Hrvatske, a tko na strani Hrvatske, tko su konkretno ti “brojni akteri”, ima li to neke veze s nedavnim pismom Ministarstva vanjskih poslova Bruxellesu u vezi ruskih akcija u Hrvatskoj, koji su to mediji dio tog rata itd.?

Plenković je usputno objavio da se naša Republika nalazi u ratnom stanju, a nije ponudio nijedan konkretan dokaz za to niti je detaljnije objasnio svoju izjavu. Uostalom, ako se doista nalazimo u “svojevrsnom hibridnom medijskom ratu”, nije li dužnost vlade proglasiti ratno stanje? Tko vodi hrvatsku obranu u tom ratu, kojim se sredstvima služimo? Gubimo li ili pobjeđujemo? Koliko taj rat košta, kako će utjecati na proračun? Ima li s tim veze to što se ljudi pozivaju u vojnu pričuvu? Treba li Stevo Culej pripremiti pelene za odrasle da opet ne hoda s krvavim gaćama po Velebitu?

Nevjerojatno je da si Plenković dopušta bacanje takve verbalne bombe u javnosti, a da onda ne ponudi uvjerljiva objašnjenja i dokaze za svoje tvrdnje. Ako sve to izostane, onda nema druge nego tumačiti kako se premijer bavi širenjem straha u hrvatskom društvu, izmišljajući prijetnje zbog kojih se njegove političke odluke i potezi u vezi Agrokora ne smiju propitivati.

Verbalni ispad u rangu najgorih Kolindinih provala

“Rat” je preteška riječ da se s njom olako razbacuje u jednom demokratskom društvu, odgovorni europski političari to znaju. Premijer Plenković sada ima obavezu sve nas informirati o detaljima “svojevrsnog hibridnog medijskog rata” u kojem se Hrvatska nalazi jer ako to propusti učiniti, može zaboraviti i na posljednju trunku svoje omiljene samohvale o vjerodostojnosti. Ne može jedan premijer usputno proglasiti rat i nikom ništa.

Ako obznana “hibridnog medijskog rata” ostane bez uvjerljivih dokaza i objašnjenja, onda je jasno da je inače elokventni Plenković zbog vidljive nervoze oko sumnjivih odluka u vezi Agrokora otišao u nekoherentno blebetanje u stilu predsjednice Kolinda Grabar Kitarović. Dapače, još je gori od Kolinde jer njoj u veličanstvenoj seriji gafova iz proteklih godina još nije uspjelo objaviti da se Hrvatska nalazi u ratu.

Vidi još:  Godina s Plenkovićem: Cementiranje savršenog reda u mrtvačnici

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close