Headline News

PLENKOVIĆ POD OGROMNIM PRITISKOM: Hasanbegovića ne smije imenovati ministrom kulture?

image_pdfimage_print

Hasanbegovićevo ponovno imenovanje ministrom kulture već je sada uznemirilo duhove te mu je šef HDZ-a zbog velikog pritiska ponudio alternativu na koju ovaj ne pristaje.

Postizborni pregovori koji se vode između Mosta i HDZ-a izgledaju poput filma koji smo već gledali, doduše ovoga puta u nešto blažoj verziji jer rezultati izbora jasno su pokazali tko je jača snaga u ovoj igri moći. No, osim ovih ključnih pregovarača, u priču oko sastavljanja vlade uključili su se i predstavnici nacionalnih manjina, a poput reprize najglasniji među njima ponovno je predstavnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac koji je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću preko medija poručio da neće sudjelovati niti će podržati vladu u kojoj će sjediti Zlatko Hasanbegović, čovjek kojemu pravo na to među ostalim daje i broj osvojenih preferencijalnih glasova, a koji je pažnju javnosti skrenuo na sebe onoga trenutka kada je postao ministar kulture te se obračunao s parazitskim udrugama čija je glavna uloga iscrpljivanje državnog proračuna. Tim potezom, ali i jasno izrečenim stajalištima, Hasanbegović je kupio srca mnogih građana, a čini se kako je toga duboko svjestan i sam Plenković koji je Pupovcu poručio da on neće kadrovirati vladu, isti stav iznio je i tehničkiministar kulture u razgovoru za naš portal, a tu tezu podržao i mostovac Miro Bulj.

Kako se priča po HDZ-ovim kuloarima, Plenković je svjestan snage Zlatka Hasanbegovića te ga je zato kroz medije javno zaštitio da se već u startu ne zamjeri biračima. Ali s druge strane, stanje u stranci i nije tako idilično jer Plenković ne samo da je pritisnut od strane manjinaca, već je svoje stajalište o Hasanbegoviću kao članu buduće vlade iznio i šef Centra Simon Wiesenthal i lovac na naciste Efraim Zuroff. Dotični je u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu ustvrdio kako se nova hrvatska Vlada mora suprotstaviti političarima koji pokušavaju rehabilitirati fašistički režim u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskoga rata, pri čemu se obrušio na Hasanbegovića kazavši za njega kako ‘ni u teoriji ne smije biti u vladi države članice EU’, a njegov stav navodno dijele i europski oci kojima će Plenković prije ili kasnije morati polagati račune.

Vidi još:  Možete govoriti kontra mene i kontra moga bića, al’ neću da čujem ništa, ništa kontra Šavorića!

U skladu s time pokušao je ubiti dvije muhe jednim udarcem pa je Hasanbegoviću ponudio mjesto šefa saborskog odbora za kulturu, na što tehnički ministar ne pristaje te je, kako doznajemo, spreman javno upitati Plenkovića u čemu je problem oko njegova imenovanja ministrom kulture. U međuvremenu previranja u HDZ-u prepoznali su i pravaši, odnosno vodeći u HSP-u, čiji se šef Danijel Srb povukao iz političkog života te pozivaju Hasanbegovića da ih preuzme i povede u bolju budućnost. No, Hasanbegović je tip koji se neće povući bez borbe, tvrde to oni koji ga poznaju, a potporu u tome ima i od Bože Petrova čovjeka s kojim je dok je vladao ministarstvom kulture uspostavio odlične odnose te se nada njegovoj zaštiti. Dok se Hasanbegović nada, Plenković već kontaktira alternativna imena koja bi mogla preuzeti ovo ministarstvo. Jedan od potencijalnih kandidata za ovu evidentno atraktivnu fotelju tako je savjetnik RH za kulturu Andro Krstulović Opara, dok je drugo ime ono Dubravke Šuica koja je izrazito bliska s novim šefom Hrvatske demokratske zajednice i čije se ime u kazališnim krugovima sve ozbiljnije spominje u tome kontekstu.

I dok biografija Krstulovića Opare obiluje zanimljivostima koje bi mogle objasniti njegovo imenovanje, u Šuičinoj biografiji nešto je zanimljiviji raskošan popis imovine. Naime, povjesničar umjetnosti i arheolog Opara studij je završio u Zagrebu, gdje je potom u diplomatskoj službi proveo deset godina. Želja za povratkom u rodni Split bila je jača od karijere u diplomaciji pa se posvećuje povijesti umjetnosti, zaštiti kulturne baštine i identiteta. Kao konzervator brine o baštini svoga kraja, zaposlen u Konzervatorskom odjelu u Splitu od 2002. do 2008. godine, kada preuzima dužnost ravnatelja Muzeja Ivana Meštrovića, institucije koja upravlja i skrbi o Galeriji Meštrović i kompleksu Crikvine-Kaštilac u Splitu, Atelijeru Meštrović u Zagrebu i Crkvi Presvetog Otkupitelja kod Otavica. Prebacuje sjedište te nacionalne muzejsko galerijske ustanove iz Zagreba u Split i oživljava djelatnost Muzeja Ivana Meštrovića u Otavicama. Europarlamentarka HDZ-a Dubravka Šuica politiku je itekako dobro iskoristila. Osim što se isprofilirala u jednu od najpoznatijih žena svoje stranke, karijeru gradi u EU parlamentu čime su joj primanja prilično podebljana. U podatcima iz njezine imovinske kartice krije se vila na Pločama u Dubrovniku koja je u vlasništvu njezine obitelji. Nadalje, spominje se ondje i kuća u Cavtatu, na Pelješcu te stan u Lapadu. Stan Šuica posjeduje i u Zagrebu, a vikendicu ima u BiH, konkretnije u Risovcu. U imovinskoj kartici krije se i jahta vrijedna 500 tisuća američkih dolara, ali i vinograd te šuma. Uz to ova profesorica engleskog jezika za razliku od mnogih kolegica iste struke posjeduje čak dva automobila. Vrijedi spomenuti kako je do 2000. godine živjela sa suprugom pomorskim časnikom i kćerkom u stanu na Gružu od oko 60-ak četvornih metara.

Vidi još:  Jedan od najvećih donatora HDZ-a morao srušiti terasu svog kafića, HDZ-u poručio: "Nek svi crknu"

Share Button
Izvor :

Dnevno.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close