Plenkovićeva vlada zbog porezne reforme krši zakon

Vlada Andreja Plenkovića naumila je po svaku cijenu progurati tzv. cjelovitu poreznu reformu kroz parlament do kraja tekuće godine, a kako bi se određeni njeni dijelovi mogli početi primjenjivati od 1. siječnja 2017. U toj namjeri ne može ih osujetiti ni činjenica da do kraja godine nemaju na raspolaganju dovoljno vremena da ispoštuju sve zakonom […]

image_pdfimage_print

Vlada Andreja Plenkovića naumila je po svaku cijenu progurati tzv. cjelovitu poreznu reformu kroz parlament do kraja tekuće godine, a kako bi se određeni njeni dijelovi mogli početi primjenjivati od 1. siječnja 2017. U toj namjeri ne može ih osujetiti ni činjenica da do kraja godine nemaju na raspolaganju dovoljno vremena da ispoštuju sve zakonom propisane rokove. Piše Faktograf.hr.

Zbog toga je ministar financija Zdravko Marić na ovotjednoj sjednici Vlade RH predstavio dokument naslovljen “Prijedlog zaključka u vezi provedbe porezne reforme”, kojim izvršna grana vlasti sebi zapravo daje ovlasti ignoriranja odredbi Zakona o procjeni učinaka propisa. Ranije smo iz Marićeve PowerPoint prezentacije, uz pomoć koje je članovima Vlade i javnosti predstavio reformu, doznali da predložena intervencija u porezni sustav za sobom povlači izmjene i donošenje čak 15 zakona.

Ministar priznao da je Vlada odlučila prekršiti zakon

Analizom koju je provelo Ministarstvo financija ustanovljeno je da sedam od tih 15 zakona prije donošenja ili mijenjanja moraju proći kroz proceduru procjene učinaka propisa. Radi se o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, Zakonu o doprinosima, Zakonu o porezu na promet nekretnina, Zakonu o lokalnim porezima, Zakonu o trošarinama i Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.

Ovih sedam zakona, kako je i sam ministar Marić priznao na sjednici Vlade, podliježu postupku procjene učinaka propisa. No, Vlada je svejedno odlučila da taj postupak neće provesti, i to, prema Marićevim riječima, “uzevši u obzir objektivne okolnosti, a prije svega kratkoću rokova”. Drugim riječima, Vlada RH svjesna je da poreznu reformu do kraja godine ne mogu donijeti poštujući zakonom propisanu proceduru pa su umjesto da odgode reformu odlučili ignorirati zakon.

Odlučili da će procjenu napraviti naknadno

Štoviše, Ministarstvo financija spornim je zaključkom Vlade ovlašteno da procjenu učinaka propisa za predmetne zakone provede naknadno, u roku od dvije godine. No, u tom slučaju više se ne može govoriti o procjeni učinaka zakona koji se donosi da bi se reformirao porezni sustav, već o evaluaciji učinaka donesenih propisa. Direktno je to u suprotnosti s odredbama članka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa, gdje je objašnjeno da odredbe ovog zakona služe za odabir najboljeg rješenja za donošenje propisa koji utječu na područje socijalne skrbi, zaštite okoliša i gospodarstva, što naravno uključuje i financijske učinke.

Ovakav je zaključak, izjavio je Marić između ostalog na sjednici Vlade, “u skladu s važećim zakonskim propisima”. No, Zakon o procjeni učinaka propisa ni na koji način ne daje Vladi ovlasti da po vlastitom nahođenju privremeno suspendira propisanu proceduru donošenja zakona. U članku 10. Zakona o procjeni učinaka propisa stoji da Vlada RH i Hrvatski sabor odlukom ili zaključkom iznimno mogu primijeniti sustav učinaka propisa i na zakone koji mu ne podliježu, ali baš nigdje nema odredbe koja bi im omogućila da izbjegnu procjenu učinaka propisa ukoliko su je dužni provesti. Kao što je slučaj kod paketa zakona koji čine tzv. cjelovitu poreznu reformu.

U opasnosti i javna rasprava

Upitno je i kako će se ovakva odluka Vlade reflektirati na proces javne rasprave o predloženoj reformi. Svoj bi ovotjedni zaključak Vlada RH, naime, mogla pokušati iskoristiti i da izigra odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

U članku 11., stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti “dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa”. Vlada RH teoretski bi se tako mogla pozvati na činjenicu da predloženi zakoni spadaju u domenu procjene učinaka propisa, a ne bi li na taj način pokušali skratiti ili potpuno zaobići javnu raspravu o poreznoj reformi.

Autor:  Petar Vidov

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close