Poruka Nijemcima s javne TV: ‘Vi niste narod, vi ste prošlost’

Poruka je upućena kritičarima masovne imigracije, u priloženom i prilično neukusnom i agresivnom spotu emitiranom na javnoj, u stvari državnoj televiziji, ZDF. Uz tekst koji podsjeća na boljševizam u svom najgorem izdanju: “pravi Nijemci dolaze po vas, bolje brzo bježite”. Pravi Nijemci su ovdje Muhamed, Jamal, i Ozal. Tko su pravi Nijemci od kojih bi […]

image_pdfimage_print

Poruka je upućena kritičarima masovne imigracije, u priloženom i prilično neukusnom i agresivnom spotu emitiranom na javnoj, u stvari državnoj televiziji, ZDF. Uz tekst koji podsjeća na boljševizam u svom najgorem izdanju: “pravi Nijemci dolaze po vas, bolje brzo bježite”. Pravi Nijemci su ovdje Muhamed, Jamal, i Ozal.

Tko su pravi Nijemci od kojih bi “nepravi”, nenarodni elementi trebali bježati? Invalidi, gay i transrodne osobe, muslimanka s velom preko lica, Saudijac u njihovoj tradicionalnoj odjeći, koji svi govore sivim i mrgodnim “nepravim” Nijemcima kako oni “nisu Njemačka”. Ukratko: Njemačka, to nije Bethoven, Bach, Kopernik, Wagner, Liszt, Hegel, Goethe. To nisu ni bivši papa Benedikt, Guttenberg, Kant, Daimler, Schopenhauer, Nietzche, Koch. To nisu umjetnici, filozofi, znanstvenici, inženjeri. Njemačka nije katedrala u Kelnu, nego burka, pride, i kebab koji se posebno slavi u spotu kao dio nove Njemačke “kulture”. Nacija koja je dala zapadnoj civilizaciji neke od njenih najbriljantnijih umova, i stvorila jednu od najuređenijih država planete, treba naseliti sve moguće potrebite iz trećeg, četvrtog i petog svijeta, kako bi postala besprizorna država korupcije i nasilja kakvo vlada u zemljama iz kojih imigranti dolaze, i koje su civilizaciji povijesno uglavnom doprinijele trgovinom bijelim robljem i inovacijama na području mučenja, poput nabijanja na kolac. Ne, Nijemci su ti koji se trebaju sramiti svog naslijeđa i kulture, te skrušeno prihvatiti moralno superiorna bića iz opskurnih klubova na rubovima grada i još opskurnijih država na rubu planete kao svoje nadređene.

Zašto? Jer video počinje podsjećanjem na “Kristalnu noć”, za koju se kaže da ne smije biti zaboravljena niti oproštena. Kome? Uradak je rađen po klasičnom “ja.ne.mrzim” stereotipu, i uključuje sve predrasude o zlim bijelim ljudima i dobrim, tolerantnim, potlačenim masama Arapa, crnaca, i svih drugih “ugroženih” društvenih skupina. Otvara ga scena u kojoj ljutiti, bijeli Nijemci udaraju po prozorima autobusa kako bi zastrašili uplašenog i bespomoćnog malog Arapina i njegovog oca, a policajac ga izvlači i nabija ga na zemlju. “Achtung, Njemačka se diže, ali ovaj put smo j***no dobri”, kaže se u (engleskom!) tekstu, i potom se “pravi Nijemci”, antifašisti, dižu na “ustanak protiv nepravde”. Naravno, sve revolucije su uvijek donosile samo teror, ali… eto neki se sjećaju selektivno samo onog što im odgovara. Nijemci dalje, predvođeni humoristom i TV voditeljem Jan Böhmermannim, ustaju iz grobova, u šarenoj odjeći, i kreću u bitku protiv zlih bijelih Nijemaca u sivoj odjeći koji mašu plakatima Donalda Trumpa – još jedan isfurani kliše – i plakatima “Izbjeglice nisu dobrodošle”.

Potom se obraća “autoritarnim nacionalističkim dr*adžijama”, koji su naravno prikazani u maniri sovjetske propagande iz vremena Berije, onako kako se tada prikazivalo kulake i narodne neprijatelje. Ukratko, svaki antiimigrantski stav je – fašizam, nacizam, rasizam, nipošto jednostavno zdrav razum! Nitko od ljevičarskih propagandista nikad nije objasnio zašto ti ljudi ne mogu jednostavno živjeti u svojim zemljama i urediti ih onako kako su uređene zemlje na zapadu, i uostalom zašto to nisu uradili do sad? Jer, svako razumno objašnjenje bi se kosilo sa svim mantrama i dogmama u koje vjeruju. Nitko ne mora imati ništa protiv Arapa da ih ne bi želio u svojoj zemlji – neki ljudi jednostavno žele da ih se ostavi na miru, da im nitko ne određuje što trebaju misliti i kako trebaju živjeti. Ne znači nužno da nekog mrzite ako ga ne želite blizu sebe i ako mu ne želite dati svoju košulju jer on svoju nema.

No to nije sve. Nakon osude Nijemaca kao “autoritarnih nacionalističkih d*kadžija” i poruke “vi niste narod, vi ste prošlost” (još jedna parola iz Oktobarske revolucije!) Böhmermann upozorava “Pravi Nijemci dolaze po vas, bolje brzo bježite”.  Upozoravajući sive “nacionaliste” kako je “deset milijuna biciklističkih kaciga na vidiku” Böhmermann opisuje životni stil “pravih Nijemaca”, onih dobrih, u politički korektnom, eko-vege-lezbo stilu: oni voze bicikle (auti zagađuju!), recikliraju smeće, i jedu Kebab (smeće). U onom što je vjerojatno “šala” na račun člana Merkeličinog CDU- koji se bunio protiv uklanjanja svinjetine s menija u Njemačkim školama i bolnicama jer vrijeđa muslimane – o čemu sam pisao – Böhmermann također kaže kako “pravi Nijemci” jedu veganske kobasice. Provokacija na razini Ante Tomića, pa čak i ispod toga. To bi trebalo nekog razljutiti? Da, ali ne zbog provokacije koja je i ciljana da nekog naljuti, nego zbog opasnog kretenizma.

U nastavku on nam objašnjava kako su “pravi Nijemci” liberalni, sućutni, i miroljubivi iako u njegovom nastupu spram “loših Nijemaca” nema ničeg ni liberalnog, ni sućutnog, ni miroljubivog. Zapravo, radi se o klasičnoj marksističkoj podjeli ljudi na one koji jesu i nisu vrijedni življenja, začinjenog s malo puritanskog prozelitizma. Tolerantna i miroljubiva ekipa na njegovoj strani povijesti – pas, žena u hidžabu, Saudijac, starica u kolicima koja gura crnac, i ostali likovi iz liberalnih bajki – kreću prema Nijemcima koji se protive masovnoj imigraciji s plakatima Frauke Petry, Geerta Wildersa, i Marine Le Pen. Naravno, pojavljuju se i Putin i Orban, s frizurama u stilu Donalda Trumpa. Manijak Böhmermann dalje upozorava na opasnost koja nam prijeti od “manijaka s čudnom frizurom” aludirajući na Hitlera: “Njemačka je već bila tu”. A tu je i plavokoso dijete koje izvikuje uvrede u smjeru “loših Nijemaca”, onih koji eto ne žele jesti vege kebab.

Na kraju, djevojka objavi kako je ovo 2016. i kako je “savršeno legalno” za migrante da rade “što god j**no žele” jer su “j**a ljudska bića baš kao i svatko drugi”. Što jasno nitko ne spori, ali majmuni obično rade što godi ih je volja, a ljudi obično rade što im je dužnost. Naravno, za kraj je tu i rukovanje Židova i muslimana (moš mislit!), bijelkinja u hidžabu, muškarac odjevene kao žena, i čitav ljevičarski freak show. Skupa s luteranskim svećenikom koji ima mrežaste čarape ispod odjeće.

Kad Böhmermann objavi kako je Njemačka “otvorena, multikulturalna i tolerantna”, njegova ekipa baca razne predmete, knjige i hranu, na “sive” Nijemce, “naciste”, i “tjera bandu” u partizanskoj maniri, samo ne pod petokrakom nego pod divovskom zastavom EU. Usput naravno baca i malo osjećaja krivnje na Nijemce podsjećajući ih na Holokaust (svaka sličnost s onima koji nikako da nam se skinu s vrata s vječnim sumnjičenjima svakog Hrvata koji nije oduševljen Titom i Jugoslavijom za ustašluk je slučajna), a usput i proglašava “slobodu govora” pravom Njemačkom vrijednošću – unatoč politici vlade i društvenih mreža poput Facebooka koje cenzuriraju svaku kritiku ponašanja imigranata, a očita je ironija što je poruka videa da protivnicima politike masovne imigracije treba začepiti gubicu. Sloboda govora je naime samo za “prave Nijemce”. Po čemu se to zapravo razlikuje od nacista? Ni po čemu.

A ni po čemu se ZDF ne razlikuje ni od Radmanovog HRT-a, za koji se možemo samo nadati da je prošlost. Svaka obitelj u Njemačkoj plaća godišnje 216 eura za ZDF, koji im poručuje da se trebaju stidjeti sebe, svojeg naslijeđa, i svoje kulture, svog njemačkog identiteta, i ostati bez kulture i identiteta. Od Nijemaca se očekuje da podrže kolonijalizaciju svoje vlastite države! I to ne od neke kulturno i civilizacijski superiorne, ili bar vojno superiorne, sile. Je li netko rekao Böhmermannu, i urednicima na ZDF-u, da je civilizacija krhka biljka: potrebna su stoljeća da se sagradi, a dani da je se posve uništi i da nestane bez traga?

Dakle, ostaje zaključiti da neke poremećaje, kao što je kompleks manje vrijednosti, treba liječiti, a ne ih prezentirati kao legitiman politički stav.

Share Button
Izvor :

DNEVNO.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close