“Postoje dva Agrokora – Todorićev i Ramljakov”

Agrokor je primjer ortačkog ili crony kapitalizma pa njegov kolaps može voditi suzbijanju te vrste kapitalizma, ali se to vjerojatno neće dogoditi jer postoji širok interes da se taj model u Hrvatskoj i dalje nastavi, rečeno je na okruglom stolu “(Cro)ny kapitalizam ili ortački kapitalizam – analiza slučaja Agrokor” u Novinarskom domu. Ekonomski analitičar Željko […]

image_pdfimage_print

Agrokor je primjer ortačkog ili crony kapitalizma pa njegov kolaps može voditi suzbijanju te vrste kapitalizma, ali se to vjerojatno neće dogoditi jer postoji širok interes da se taj model u Hrvatskoj i dalje nastavi, rečeno je na okruglom stolu “(Cro)ny kapitalizam ili ortački kapitalizam – analiza slučaja Agrokor” u Novinarskom domu.

Ekonomski analitičar Željko Ivanković istaknuo je kako su glavne karakteristike ortačkog kapitalizma osobne veze politike i biznisa, te kreiranje pravne neizvjesnosti u kojem te veze više dolaze do izražaja, što je plodno tlo za razvoj korupcije i sukobe interesa, jer se ljudi iz politike zapošljavaju u biznisu i obratno.

Agrokor jedinstven primjer u svijetu

To je u slučaju Agrokora bilo potpuno jasno, još otkad je kćer prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Nevenka Tuđman, Agrokoru isporučivala kornete za Ledo sladolede.

“Teško se u svijetu može naći primjer da je u jednoj kompaniji bio zaposlen guverner HNB-a, ministar financija, ministar javne uprave, šef policije, zamjenik ministra financija, zamjenica ministra gospodarstva, šef jednog od sindikata, direktor javne televizije, suprug šefice Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, supruga potpredsjednika Vlade itd. Tako zvučnih imena nema niti u Azerbajdžanu”, rekao je Ivanković.

Podsjetio je da se, po tezi uglednog ekonomiste Ive Bićanića, pravna neizvjesnost razvija u bivšoj Jugoslaviji još 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća i samo se još snažnije razvila u sadašnjoj Hrvatskoj. Ivanković ističe da ortački kapitalizam s jedne strane traži autoritarnu vlast, a s druge što veći biznis.

Sanaderovo vrijeme – zrela faza ortačkog kapitalizma

Vrijeme vladavine premijera Ive Sanadera ocijenio je zrelom fazom ortačkog kapitalizma u Hrvatskoj, podsjetivši kako je Sanader na istražnom povjerenstvu za Inu rekao da je 2010. odgodio dvije milijarde kuna poreza Ini, što se dogodilo bez Vladine odluke.

“Kolaps Agrokora može voditi suzbijanju karakteristika crony (ortačkog) kapitalizma, ali po onome što sada vidimo vjerojatno neće jer se problemu i dalje pristupa na isti način”, ocijenio je Ivanković.

Bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor napomenula je kako je kao premijerka naplatila tih dvije milijarde kuna poreza od Ine, ustvrdivši da su njezini kontakti s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem bili jako rijetki i uglavnom na njezino traženje. Na tim sastancima Todorić od Vlade nije ništa tražio, niti da Kosor bilo koga od njegovih ljudi zaposli u Vladi.

Smatra kako bi bilo dobro da bivši premijeri i ministri dođu pred saborsko Istražno povjerenstvo o Agrokoru i iznesu što znaju, ali, drži, to se neće dogoditi.

Prilika da stranke “operu prljavo rublje”

Predsjednik saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) smatra kako bi bilo dobro da to povjerenstvo bude prilika za sve političke stranke koje su sudjelovale u vlasti ili žele u njoj sudjelovati da pred javnošću na neki način “operu prljavo rublje”, ako ga je bilo.

“Vidim to kao priliku da stranke progovore o tome što do sada nije bilo dobro i da se kroz to podvuče crta ili podigne ljestvica kako se to više ne bi moglo događati”, rekao je.

No, smatra kako dosadašnji rad Povjerenstva ukazuje da se to neće dogoditi jer vladajuća većina izborom svjedoka upravlja njegovim radom tako da ne žele ništa otkriti, već se sve pretvorilo u bitku o tome tko je manje ili više kriv.

Miljenić je ocijenio kako se nije trebalo ići u donošenje “lex Agrokor” već u jačanje institucija, pri čemu se trebalo ići u izmjene Stečajnog zakona. Time bi se, smatra, pokazalo da je politika prepustila institucijama rješavanje problema vezanih uz Agrokor, što bi bio i prekid s ortačkim kapitalizmom.

Napominjući kako nas prava kriza oko Agrokora tek očekuje, saborski zastupnik Mosta Tomislav Panenić založio se za nastavak rada Povjerenstva kako bi se model takvog političkog djelovanja moglo spriječiti u budućnosti. Neprihvatljivim smatra da se spas traži u strvinarskom fondu Knighthead.

Postoje dva Agrokora

Uz poruku kako sada postoje dva Agrokora, onaj Ivice Todorića i onaj izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, predsjednica GLAS-a i saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš kaže kako se ne zna je li sada Ramljak ortak Vladi ili obratno. Pri tome su se, dodala je, i strvinarski fondovi pojavili kao treći ortak.

Smatra da se saborsko Istražno povjerenstvo prvo pretvorilo u sapunicu u koju se počela uvoditi “stara plejada likova”, a na kraju u cirkus. Mrak Taritaš drži da se iz ortačkog kapitalizma može izaći redefiniranjem poreznog sustava, micanjem države iz utjecaja na gospodarstvo i provedbom decentralizacije.

Upozorila je da država kroz “lex šerif” i formalno želi birati načelnike i gradonačelnike čime će se, ocijenila je, nastaviti “Karamarkov tuđmanizam”. Pri tome će, rekla je Mrak Taritaš, Vlada trajati koliko i “lex Agrokor”.

Tijekom rasprave također je upozoreno na problem sprege politike i poslovanja u uvjetima nesigurnog sudovanja.

 

Autor teksta: Hina

Vidi još:  Macan: Bio sam uz Todorića kad je potpisao aktivaciju lex Agrokora

Share Button
Izvor :

n1info

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close