POTPUNI SLOM ODNOSA DVIJU VELESILA, PROPAO IM NUKLEARNI SPORAZUM, OKO SIRIJE VIŠE NE SURAĐUJU Obama ostavio Alep na milost i nemilost Putinu i Asadu

Odnosi SAD-a i Rusije u ponedjeljak su dotaknuli novo dno. Prvo je Moskva objavila da će suspendirati sporazum o uništenju zaliha plutonija koji se može koristiti u proizvodnji nuklearnog oružja, a zatim je SAD rekao da odustaje od razgovora s Rusijom oko ponovnog pokušaja uspostave primirja u Siriji. Dvije odluke navodno nisu povezane. Prvo, patologija […]

image_pdfimage_print

Odnosi SAD-a i Rusije u ponedjeljak su dotaknuli novo dno. Prvo je Moskva objavila da će suspendirati sporazum o uništenju zaliha plutonija koji se može koristiti u proizvodnji nuklearnog oružja, a zatim je SAD rekao da odustaje od razgovora s Rusijom oko ponovnog pokušaja uspostave primirja u Siriji. Dvije odluke navodno nisu povezane.

Prvo, patologija Sirije.

Teška odluka

SAD suspendira sudjelovanje u bilateralnim kanalima s Rusijom, uspostavljenima kako bi se održao prekid neprijateljstava – objavio je glasnogovornik State Departmenta, John Kirby. Bila je to teška odluka, objasnio je, i državni tajnik John Kerry ostaje fokusiran na pronalazak diplomatskog rješenja multilateralnim putem, no neće se više gotovo pa svakodnevno čuti telefonom s ruskim šefom diplomacije Sergejom Lavrovim niti sastančiti s njim u Ženevi. Kući će se vratiti, dodao je, i američko osoblje koje je u tom gradu trebalo raditi na uspostavi “zajedničkog implementacijskog centra” s ruskim dužnosnicima. Otkazuje se i plan o američko-ruskoj vojnoj antidžihadističkoj ćeliji, a komunikacija o Siriji vraća se na početne postavke: kanal komunikacije kojim će osigurati da si ne staju na put u protuterorističkim operacijama.

– Nažalost, Rusija nije uspjela ispuniti vlastite obaveze i nije bila voljna ili u mogućnosti osigurati da se sirijski režim pridržava dogovora na koji je Moskva pristala – dodao je Kirby.

State Department se oglasio nakon što su iz Alepa stigli novi izvještaji o nediskriminatornim zračnim udarima sirijskog režima i Rusije, ovaj put na jednu od bolnica. Upravo je Alep, nekad najveći sirijski grad, poprište najintenzivnije režimske ofenzive u pet i pol godina dugom ratu, pokrenute nakon propasti primirja koje su 9. rujna dogovorili SAD i Rusija.

Primirje, čiji se uvjeti tek sada iščitavaju između redaka, održalo se samo tjedan dana. Uslijedilo je prepucavanje oko toga tko je kriv za njegov krah, da bi Kerry još prošli tjedan počeo prijetiti obustavom razgovora. S Lavrovim se posljednji put čuo u subotu, a u ponedjeljak su objavili da im je dosta.

Vidi još:  Ruski trolovi infiltrirali se i u Instagram prije američkih izbora

– Nitko više nema strpljenja za Rusiju koja je suučesnik u sirijskoj tragediji. Rusija i SAD nemaju više o čemu razgovarati – rekao jeJosh Earnest, glasnogovornik Bijele kuće.

Moskvi je žao

– Žao nam je zbog odluke Washingtona da ukine rad specijalističkih grupa u Ženevi, povuče svoje stručnjake i ograniči kontakte samo na područje izbjegavanja bilo kakvih konflikata. Washington jednostavno nije ispunio ključne uvjete dogovora o poboljšanju humanitarnih uvjeta oko Alepa. Sve se svelo na jednostavno pitanje: tko je Džabat al-Nusra, tko stoji iza njih i zašto Washington ne može ispuniti svoje obećanje da odijeli teroriste od tzv. umjerene opozicije. Nakon što nisu ispunili dogovore koje su sami postavili, oni pokušavaju prebaciti odgovornost na nekoga drugog – izjavila je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskoga Ministarstva vanjskih poslova, dodajući da je Rusija “u posljednjih nekoliko dana” poduzela napore usmjerene na ispunjavanje dogovora o prestanku sukoba. No, zbog američke neaktivnosti, tvrdi, teroristi su se uspjeli pregrupirati – praktički pa ista optužba koju Zapad već dugo stavlja na teret Rusiji, dakle da koristi primirja kako bi omogućila sirijskom režimu da pripremi novu ofenzivu, kao sada u Alepu.

Glasnogovorničkim šamaranjima prethodila je vijest o plutoniju.

Objavljeno je da je ruski predsjednik Vladimir Putin izdao uredbu kojom je suspendirao Sporazum o upravljanju i skladištenju plutonija (PDMA), koji su on i bivši američki predsjednik Bill Clinton potpisali 2000. godine. Sporazum obvezuje obje strane da se riješe plutonija kako bi spriječile da ga se koristi u vojne svrhe i svaka od strana obvezala se sagraditi pogone u kojima će plutonij iskoristiti za proizvodnju struje. Putin tvrdi da je suspendirao sporazum – koji ukupno, na obje strane, pokriva 68 tona plutonija, dovoljnih za proizvodnju 17.000 nuklearnih bojevih glava – zbog “drastične promjene u okolnostima, pojave prijetnje strateškoj stabilnosti kao rezultatu neprijateljskih akcija”. Moskva se dugo unilateralno držala dogovora, ali ruska strana, s obzirom na opće tenzije, ocjenjuje da to više nije moguće – objašnjavaju u Kremlju.

Vidi još:  Todorića drže u šaci: "Što Putin želi, oni će uraditi"

Putin optužuje SAD da nije sagradio potrebne pogone te da procesuira i skladišti plutonij na način koji nije predviđen dogovorom, odnosno da ga razrjeđuje i pohranjuje u kontejnerima. “Drugim riječima, može ga se iznova obrađivati i pretvoriti u plutonij za izradu oružja”, prenosi The Times Putinove optužbe.

Neovisno tijelo

Da SAD ima problema s provedbom plana, piše list, potvrdila je Međunarodna komisija o fisijskim materijalima, neovisno tijelo sa sveučilišta Princeton. Naime, 2014. godine je Obamina administracija zaustavila gradnju pogona u Južnoj Karolini jer se ispostavilo da bi troškovi gradnje bili viši od 30 milijardi dolara te su se odlučili za alternativu, metodu kojom se plutonij miješa s inertnim materijalom i zakapa u podzemna skladišta.

Zanimljivo, Putin bi bio spreman ukloniti suspenziju ako bi SAD ispunio obveze kao što je smanjenje broja vojnika u članicama NATO-a u istočnoj Europi te ukinuo sankcije.

Share Button
Izvor :

Jutarnji

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close