Ressler se mrtav hladan hvali radom HDZ-a u Slavoniji. Stvorili su pustoš

ČINI se da je Karlo Ressler, posinak Vladimira Šeksa i prvi HDZ-ov kandidat za euroizbore, shvatio pobjedu humorista na ukrajinskim predsjedničkim izborima kao nagovještaj da birači nagrađuju komedijašenje pa je na okruglom stolu o prednosti članstva Hrvatske u EU rekao kako se pozitivni učinci HDZ-ove vladavine naročito vide u Slavoniji.

Ili, da ga precizno citiramo, izjavio je kako je “HDZ u proteklih 30 godina pokazao da se znanjem može mijenjati situacija i činiti promjene, i to ne samo na nacionalnoj nego i na lokalnoj razini”, što se “posebice vidi u Slavoniji i vladinu projektu Slavonija, Baranja i Srijem.”

Stranka koja je stvorila demografsku katastrofu u Slavoniji

O rezultatima HDZ-ove politike u Slavoniji piše se godinama u valjda svim hrvatskim medijima, a u tim tekstovima ima malo lijepog i pozitivnog, naravno pod uvjetom da egzodus ljudi ne smatramo lijepim i pozitivnim. Bilo je prirodnih katastrofa i opakih osvajača koji su prema poharanim krajevima imali samilosniji odnos nego HDZ prema Slavoniji. Index je, primjerice, lani u siječnju objavio tekst o masovnom bijegu ljudi iz Slavonije i Baranje, sve manjem broju učenika u tamošnjim školama s procjenom Dražena Živića, demografa iz Vukovara, da će do 2030. godine ta regija ostati bez skoro 100 tisuća ljudi. Odnosno, da će doživjeti potpuni demografski slom.

U svojemu radu “Demografsko pražnjenje Istočne Hrvatske” zapisao je: “Ukupna depopulacija će se nastaviti, poprimit će i drastičnije razmjere. Naime, prema procjeni Državnoga zavoda za statistiku, sredinom 2016. godine u pet istočnohrvatskih županija živjelo je ukupno 755.615 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. godine smanjenje od čak 6,3 posto. Do 2030. godine očekuje se daljnji demografski pad i to na 656.540 stanovnika što u odnosu na popis iz 2011. godine predstavlja depopulaciju od čak 19,5 posto. Drugim riječima, prilično realnom čini se pretpostavka da će istočna Hrvatska 2030. godine imati za petinu manje stanovnika nego 2011. godine.”

Vukovarski demograf: Sumnjam da ima nekih pozitivnijih pomaka

Možemo u beskonačnost nizati podatke o slavonskom i baranjskom socijalno-ekonomskom krahu, pisati o pustim selima u kojima se kuće prodaju za sitan novac, o tome kako je 2016. godine u Slavoniji i Baranji živjelo 16 posto manje ljudi nego prije 50 godina, o zatvaranju obrta i praznim školama, ali smo krenuli drugim putem. Nazvali smo Živića, zanimalo nas je što se promijenilo u međuvremenu.

“S obzirom na to da službeno još nemamo podatke na razini županija za 2018. godinu, bit će objavljeni sredinom godine, vjerojatno negdje u sedmom mjesecu, teško mi je sada reći postoje li neke pozitivne naznake. No podaci za 2017. bili su nepovoljniji u odnosu na 2016. pa moram priznati da sumnjam da ima nekakvih pozitivnijih podataka“, započinje vukovarski demograf.

Izvlačimo Resslerov argument – vladin projekt “Slavonija, Baranja i Srijem”.

Vukovarski demograf: Dubina krize je tolika da ne možete očekivati preokret u godinu ili dvije

Demograf na to ima spreman odgovor.

“Sve to je u redu. Moramo biti svjesni, kao što mi demografi često govorimo, da na temelju podataka za jednu godinu ili za dvije godine ne možemo izvlačiti dugoročne zaključke. Drugo, dubina krize je tolika da ne možemo očekivati da će se nešto za godinu ili dvije preokrenuti u potpunosti u pozitivnom smjeru. Dakle, mi se možemo nadati da će postupno dolaziti do usporavanja negativnih procesa. Kakvu god mjeru vi danas primijenite, ne možete očekivati da će za godinu dana biti tako uspješna da će preokrenuti demografske trendove“, ističe Živić.

Po njegovu mišljenju, spomenuti projekt naglasak stavlja na infrastrukturne zahvate i turizam, na tercijarni sektor.

“Nama, zapravo, nedostaje sekundarni i primarni. Slavonija je, prije svega, poljoprivredni prostor. To je ključ, to ljude zadržava na prostoru. Znači, poljoprivredna proizvodnja i, naravno, industrija koja dolazi iza toga. To je u Slavoniji uništeno, toga uglavnom nema i plašim se da spomenuti vladin projekt nije fokusiran na taj segment, nego na ono što možete brzo vidjeti. Možete napraviti 100 kilometara autoceste za godinu dana i uradili ste posao, ali krenuti ispočetka s primarnom proizvodnjom, plasirati te proizvode… to traži puno vremena“, zaključuje Živić.

Nazvali smo i Resslera, očekujemo njegove odgovore

Okrenuli smo i Resslerov broj, zanimalo nas je gdje po Slavoniji vidi razloge za sreću i optimizam. Nismo ga čuli. Na treći poziv odgovorio nam je ženski glas i rekao da se Karlo ne može javiti jer su upravo na terenu. Potom nam je poslao poruku i zatražio da mu na mail pošaljemo pitanja, što smo i napravili.

Kada dobijemo odgovore, objavit ćemo ih.

Izvor :

index

Komentari

comments

Vidi još:  Da bog da ne prodali nijednu i crkli od gladi. Sirotinji sigurno nećeš dati badava. TRŽNICA Za Karla Resslera (HDZ) sve besplatno