‘S 22 SAM ZARADIO KOLIKO NEKI NEĆE ZA ŽIVOTA’: Propali industrijski grad postao je svjetski centar omražene industrije

Veles, grad u središnjoj Makedoniji, za vrijeme Jugoslavije zvao se Titov Veles i bio je čuven po proizvodnji porculana. Industrija je propala, no Veles je danas u svijetu poznat po proizvodnji – lažnih vijesti! Taj sivi uspavani grad na obali Vardara pročuo se nadaleko u vrijeme prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora. U Velesu je, naime, desetak […]

image_pdfimage_print

Veles, grad u središnjoj Makedoniji, za vrijeme Jugoslavije zvao se Titov Veles i bio je čuven po proizvodnji porculana. Industrija je propala, no Veles je danas u svijetu poznat po proizvodnji – lažnih vijesti!

Taj sivi uspavani grad na obali Vardara pročuo se nadaleko u vrijeme prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora. U Velesu je, naime, desetak mladih webmastera putem internetskih stranica smišljalo, pisalo i plasiralo američkoj publici lažne vijesti (fake news) i to skoro isključivo one koje su pogodovale Donaldu Trumpu. Svakim klikom – a bilo ih je na milijune – kapnula bi lova na njihove bankovne račune. CNN piše kako su neki od tih jedva punoljetnih mladića preko noći postali milijunaši. http://money.cnn.com/ interactive/media/the- macedonia-story/

Pripreme za slijedeće američke izbore već su u punom tokuFoto: Screenshot

„Sve dok ljudi čitaju, ne zanima me istina“

Jedan od tih pionira industrije lažnih vijesti u Velesu je 24-godišnji propali student prava koji se novinarki CNN-a predstavio kao Mihajlo. Pravi identitet krije iz straha da njegov “zlatni rudnik” ne bude zatvoren. Noću Mihajlo postaje Jessica i krstareći internetom pod tim imenom širi razne protrumpovske memove. Na svojoj web-stranici i Facebooku on obajvljuje priče ciljajući na konzervativnu američku publiku. Priče su većinom političke i uglavom nemaju veze s činjenicama. No, Mihajlo se time ne zamara.

“Sve dok ljudi čitaju, to me ne zanima. S 22 godine zaradio sam više nego što će mnogi u Makedoniji zaraditi za čitavog života”, kaže mladi proizvođač lažnih vijesti.

On dnevno zaradi 2500 američkih dolara od reklama na svojoj web-stranici, dok je prosječna mjesečna plaća u Makedoniji 426 dolara. Ta dobit prvenstveno dolazi od oglasa preko Googleovog servisa AdSense koji diljem interneta postavlja ciljane oglase, a svakim klikom, autoru na račun kapne ponešto novca. I tako, klik po klik… Mihajlo je od zarade kupio kuću svojoj obitelji, a mlađoj sestri plaća školovanje. U jednom trenutku za njega je radilo petnaest ljudi, uključujući i dvojicu autora tekstova u SAD. Jedna njegova web-stranica imala je milijun i pol pratitelja putem Facebooka, uglavnom Amerikanaca. No, tu su mu stranicu nedavno blokirali Google i Facebook koji su u zadnje vrijeme pooštrili mjere za sprečavanje širenja lažnih vijesti.  Sve to nije pokolebalo Mihajla koji je već pokrenuo sličan projekt fokusiran na sljedeće predsjedničke izbore u SAD 2020. godine.

“Glavni cilj  mi je pripremiti stranicu kakvu sam imao uoči lanjskih predsjedničkih izbora”, kaže ovaj web-manipulator iz Velesa.

 

Gradonačelnik je uvjeren kako iza autora lažnih vijesti ne stoji netko drugi, već samo želja za zaradomFoto: Screenshot

„Biznis se proširio poput požara“

Mirko Česelkoski ima, pak, već desetogodišnje iskustvo s kreiranjem web-stranica koje ciljaju na američku publiku. Počeo je sa specijaliziranim stranicama o zdravlju, automobilima, tračevima… a onda je jednoga dana otkrio i shvatio potencijal tzv. fake newsa. Sada u Velesu educira mlade o industriji lažnih vijesti. Uči ih finesama tog posla tvrdeći da od svojih web-stranica mogu zaraditi i do 1200 dolara mjesečno, trostruko više od tamošnje prosječne plaće.

“U gradu je mnogo mladih, a posla nema tako da se ovaj biznis proširio poput požara”, kaže Česelkoski. Tvrdi da je oko stotinjak njegovih učenika aktivno na raznim američkim političkim siteovima. On ih podučava kako da im web stranice izgledaju profesionalno, oponašajući one velikih i etabliranih medija. Pritom koristi web-adrese koje također zvuče ozbiljno i autentično:usaelectionnews.com, everydaynews.us ili trumpvision365.com.

Osim toga, studente uči tomu kako da stvore viralnu priču. Trik je, kaže, jednostavan. Treba samo uzeti neku postojeću priču koja je aktualna u SAD i zatim je opremiti da bude “još senzacionalnija”. Pritom je, ističe, najvažniji naslov. Česelkoski se novinarki CNN-a pohvalio da su četiri njegova studenta u međuvremenu postali milijunaši koji su od zarade kupili skupe automobile i kuće.

Za razliku od prethodne makedonske vlade desnog centra na čelu s VMRO-DPMNE, nedavno ustoličena vlada socijaldemokrata Zorana Zaeva s mnogo manje naklonosti gleda ovu novorazvijenu industriju u Velesu. Glasnogovornik Vlade nedavno je najavio pokretanje inicijative da se na međunarodnoj razini poduzmu napori za sprečavanje lažnih vijesti te razviju alati za njihovo otkrivanje.

Momci iz Velesa postali su noćna mora Clinton i Obame

S druge strane, donedavni gradnačelnik Velesa i član VMRO DPMNE Slavčo Čadijev s velikim je simpatijama gledao na tvornicu lažnih vijesti u svome gradu. Čak je neke od web-mastera želio zaposliti u gradskoj upravi, no nije ih mogao platiti onoliko koliko oni zarađuju u virtualnom svjetu. Sve to ne čudi s obzirom na činjenicu da je gotovo polovina mladih u Makedoniji nezaposlena, a slična je, ako ne i gora situacija u Velesu. Grad je pun praznih tvornica, siromašan i devastiran. A iz njega se značajno utjecalo na ishod američkih izbora.

Tjednima nakon Trumpove pobjede američki su političari i analitičari pokušavali utvrditi jesu li i u kojoj mjeri lažne vijesti utjecale na ishod izbora. Hillary Clinton čak je javno prozvala “dečke iz Makedonije koji vode web-stranice s lažnim vijestima” izrazivši sumnju da rade za Ruse. The New Yorker je, primjerice, izvijestio kako je Barack Obama čitav sljedeći dan nakon Trumpove pobjede proveo sa savjetnicima „gotovo opsesivno“ razmatrajući učinke priča plasiranih iz Velesa.

Nakon svega je i Mark Zuckerberg, osnivač i vlasnik Facebooka, odlučio pooštriti mjere protiv širenja lažnih vijesti na najvećoj društvenoj mreži, a slično su poduzeli i u Googleu. Momci iz Velesa kažu da im je blokirana većina računa na Googleu i profila na Facebooku. No već su se dosjetili kako da lako i jeftino zaobiđu blokade: od klinaca iz osnovne škole kupuju profile na Fejsu za 2-3 eura, pa potom promjene njihova imena da zvuče američki i dalje rade po svome. I Mihajlo je to učinio, a statuse će i daje najčešće pisati o Trumpu jer to je, kaže, najisplativije.

“Ponekad pišem i o Hillary i Bernieju Sandersu, ali od toga se ne da puno zaraditi“, priznaje na kraju.



Vidi još:  Što govore pacijenti u trenucima smrti? Medicinske sestre otkrivaju koje su njihove najčešće želje

Share Button
Izvor :

net.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close