S Todorićem propada Hanžeković i svi koji su mu godinama služili

Propast Agrokora uznemirila je vlasnike Hanza Medije koji se zadužuju na sve strane pokušavajući održati na životu svoje medijsko carstvo, jer su ostali bez 30 milijuna kuna Todorićevih reklama. Mediji bi u svakoj uređenoj državi, čemu Hrvatska teži, trebali biti jamac demokracije i kritičke samosvijesti. Da tome nije tako hrvatska javnost svjedoči više od dva […]

image_pdfimage_print

Propast Agrokora uznemirila je vlasnike Hanza Medije koji se zadužuju na sve strane pokušavajući održati na životu svoje medijsko carstvo, jer su ostali bez 30 milijuna kuna Todorićevih reklama.

Mediji bi u svakoj uređenoj državi, čemu Hrvatska teži, trebali biti jamac demokracije i kritičke samosvijesti. Da tome nije tako hrvatska javnost svjedoči više od dva desetljeća, unutar kojega su predstavnici medija, poput nojeva gurali glavu u pijesak, zanemarujući monopol i upitan procvast poslovnog carstva Ivice Todorića. Ali mediji nisu šutjeli jer ništa nisu znali! Šutijeli su jer je ”veliki Gazda” odriješio kesu koliko je trebalo, kupujući šutnju onih koji sebe nazivaju sedmom silom.

Tišina je medijskim prostorom harala i prije desetak godina, točnije u ljeto 2007. godine kada je Todorićev koncern Agrokor postao većinski vlasnik Tiska, čime je postao vladar tržišta distribucije novina. Rijetki su samo upozoravali da maloprodajni trgovački lanac drži skoro cijelu distribuciju u zemlji, a ruku na srce, rijetki su bili oni koji takvo što nisu mogli znati. Inače, u Europi – na koju se rado volimo pozivati – novine prodaju kompanije specijalizirane za posao vezan uz medije, a ne trgovačko-prehrambeni lanci kao što je onaj Todorićev. Kupujući Tisak ‘Gazda’ je medije stiskao u monopolističku šaku, a uprava Agrokora zagorčavala je život novinskoj industriji povećanjem rabata. Izuzev postotka od prodanih primjeraka izdavači su bili primorani plaćati i fiksni dio, a Agrokor uvodi i naknadu na novinsku remitendu, čega u prethodnim godinama nije bilo. Ukoliko bi izdavač poželio da mu se novina na kiosku pojavi na privlačnijoj poziciji morao je plaćati posebnu naknadu što je dovelo do uvođenja novih proizvoda.

Sve se vraća, sve se plaća…

Na sve to mediji su bili nijemi, a šutnjom koja je značila odobravanje stvarana je korumpirama mreža koja je omogućila onima sumnjive biografije da grade svoja medijska carstva podilazeći Ivici Todoriću. Vrhuncu apsurda imali smo prilike svjedočiti prije desetak dana kada se Todorićevo carstvo našlo na vrhuncu krize. Naime, naslovnice najvećih medija i u tim su trenutcima sugerirale vladajućima kako Todoriću treba pomoći. Javnost se pokušavalo uvjeriti da je Todorić vrijedan spašavanja, jer eto predstavlja 15 posto gospodarstva te zapošljava 40 tisuća ljudi.

Najglasniji u agitiranju da se Todorić spasi bio je jasno Jutarnji list s čije se naslovnice sugeriralo kako Agrokor ima odgovor na krizu, ali i izrazitu potporu svojih investitora. ”Nema panike: osiguran je financijski predah da se poradi na konačnim opcijama”, jedan je od naslova u Jutarnjem koji je posve u proturječju s naslovom na istoj strani gdje stoji da je situacija neizvjesna jer Todorić mora donijeti rješenje za dug Agrokora.

Jutarnji je i inače ranijih godina predvodio idolpoklonsku kolonu prema Todoriću, što ne treba čuditi obzirom da je Agrokor najveći oglašivač u medijskom prostoru Hrvatske. Godinama se govori o masovnim zabranama priloga koji bi kritički govorili o Todoriću u hrvatskim medijima pa tako nije neobično da je kriza u Agrokoru prouzročila krizu medija koje je ova kompanija izdašno financirala kroz godišnje ugovore za reklame. Postojalo je nepisano pravilo: smiješ kritički pisati o svima i svemu osim o Todoriću, bankama i teleoperaterima.

Nasukao se tako na Todorićev brod pred potonućem i „omiljeni“ hrvatski odvjetnik i najpoznatiji ovršitelj u Hrvata Marijan Handžeković. Najnoviji financijski rezultati u njegovoj HanzaMediji svjedoče o tome da se poznatom ovršitelju ne piše dobro, jer osim zdravstvenih problema sada su ga sustigli i oni financijski, ali ne kaže zalud ona stara narodna da se u životu sve vraća i sve se plaća.

Gdje sada naći milijune koji su dolazili od Todorića?

Poslovanje HanzdaMedije je prema tvrdnjama upućenih na rubu bankrota, jer među ostalim Agrokor je svake godine za Hanžekovićevo medijsko carstvo izdvajao obilate količine oglasa. Da je riječ o basnoslovnim iznosima svjedoči podatak za 2016.godinu kada je ovaj veliki koncern HanzaMediji inkasirao 29,7 milijuna kuna. U godini prije, odnosno u 2015. taj je iznos bio nešto manji, a radi se o 24,5 milijuna kuna.

Kriza Agrokora stopirala je ovo rasipanje pa je u HanzaMediji stvorena ogromna rupa, koju je nemoguće popuniti. U skladu s time pokušavaju se pronaći rješenja kojima bi se prebrodila kriza pa je prošlog tjedna održan dramatičan sastanak urednika i direktora koji su priznali da se nalaze u problemima. Koliko je stanje alarmantno svjedoči podatak kako se na sastanku našlo čak 50 ljudi, a rečeno je i da imaju novca samo za još jednu plaću.

Što će biti dalje nitko ne zna, ali se zna da je taj podatak unio paniku u redove Hanžekovićeva medijskog carstva. I Tisak je ostao dužan Hanžekoviću za prodane novine što je također stvorilo veliku rupu u njihovim financijama. Jednako tako, prodaja Jutarnjeg lista na niskim je granama jer dnevno se proda manje od osam tisuća primjeraka na kiosku. Plodom nije urodio niti novi projekt portala 100posto od kojega su očekivali dobit od tri milijuna eura samo ove godine, dok je on do sada zaradio svega 12 tisuća kuna, ako se u ovom slučaju o zaradi uopće može govoriti.

Ništa bolje stanje nije niti u ostalim novinskim izdanjima pa se tako prodaja najprofitabilnijeg magazina Glorija drastično srozala i to sa 50 tisuća na svega 16 tisuća dok se politički tjednik Globus prodaje u samo 2700 primjeraka. Rupe se pokušavaju zatvoriti sa svih strana ne bi li stabilizirao poslovanje Hanza Medije pa je tako gazda posudio 2,7 milijuna eura od Gojka Ostojića, vlasnika veleučilišta Libertas i poznatog hoteljera. Od Hrvoja Pezića vlasnika HOK osiguranja Hanza Medija je za opstanak medijskog carstva posudio dva milijuna eura, a u začarani krug uvukao se i Emil Tedeschi koji je prijatelju posudio 1.5 milijuna eura.

Od nepoznatih partnera najpoznatiji hrvatski ovršitelj posudio je 11 milijuna kuna, a spekulira se da je riječ o Zdravku Mamiću, posrnulom kralju hrvatskog nogometa protiv kojega se vodi sudski spor u Osijeku. No, sve to neće zadovoljiti potrebe HanzaMedije te se priča kako traže još nekoliko financijera koji bi im mogli pomoći jer nove analize nisu im odveć sklone zato što ukazuju na rupu koja ih čeka u naredne dvije godine, a riječ je o 32 milijuna eura kako za kredite tako i za plaće djelatnika. U skladu s time s naslovnica bi se nakon apela za spas Todorića mogao odaslati apel za spas još jednog tajkuna – Marijana Hanžekovića.

Ključno je dakle pitanje što bi se dogodilo da Agrokor propadne, a odgovor očigledno valja pronaći u staroj narodnoj ”ne laje pas radi sela već radi sebe”. Popadali bi tako pijuni i svi oni koji su mu poput Hanžekovića do jučer držali leđa u biznisu. Isti su to oni koje je danas u najmanju ruku smiješno slušati. Likovi su to koji nas godinama uvjeravaju da se država mora voditi poput firme, a koji su dopustili da država mazne naše tvrke te ih za sitni novac preda Todoriću na rukovođenje. Nitko se tada nije osvrtao na sudbine onih koji su pometeni tim igrama. Nitko nije mario za radna mjesta koja su se gasila preko noći. Nitko se nije bavio stečajima firmi koje su propadale jer im Konzum po godinu dana nije plaćao račune, nitko nije mario niti na isplate plaća u bonovima koji su se mogli potrošiti samo u „njegovim“ dućanima“.

Sve se ruši polako ali sigurno kao kula od karata. I pitanje je tko sve neće potonuti za „velikim gazdom“

Vidi još:  Tko su ljudi koji kupuju oteto i prokleto?

Share Button
Izvor :

dnevno

Loading...
loading...

Komentari

comments

You may also like

By 
Loading...

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close

Read more:
Vladin avion k’o prostitutka: Jandroković njime odlazi na tenis, Sanader na probe odijela, ali oni nisu jedini !

Osim toga vladinim avionom rado se služila i nekadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja je njime obišla skoro cijeli...

Close