SAD uveo carine, Kina uzvratila: “Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti”

AMERIČKE carine na uvoz robe iz Kine “teške” 34 milijarde dolara stupile su u petak na snagu, signalizirajući početak sveobuhvatnog trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Carine od 25 posto u Washingtonu su stupile na snagu u ponoć po tamošnjem vremenu, a recipročnom reakcijom, Kina je također odgovorila nametanjem carina od 25 posto na uvoz 545 artikala iz SAD-a, ukupne vrijednosti 34 milijarde dolara.

Kina odmah uzvratila

Peking je optužio SAD za pokretanje “najvećeg trgovinskog rata u gospodarskoj povijesti”.

“Kineska strana, nakon što je obećala da ni u kojem slučaju neće ispaliti prvi hitac, prisiljena je krenuti u protunapad kako bi zaštitila interes svojeg naroda”, poručilo je kinesko ministarstvo trgovine.

SAD je počeo “najveći trgovinski rat u povijesti” koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Kina će obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) o “situaciji” i surađivati s ostalim zemljama da se očuva slobodna trgovina i multilateralni sustav, navodi ministarstvo te dodaje da će zemlja nastaviti otvarati svoja tržišta i produbljivati reforme.

“Kineska strana obećala je da neće prva udariti, ali u nastojanju da obrani interese vlastite zemlje i svog naroda prisiljeni smo uzvratiti nužnim protumjerama”, stoji u priopćenju.

Naime, Washington je objavio da će prvi val najavljenih carina ukupne vrijednosti od 34 milijarde dolara kineske robe na snagu stupiti 6. srpnja, a Peking je obećao da će na to odgovoriti isti dan na jednak način.

Carine su dio Trumpove politike

Ranije ove godine predsjednik SAD-a Donald Trump naredio je uvođenje carina na kinesku robu vrijednu 50 milijardi dolara, a prvi krug tih carina danas je stupio na snagu.

Carine su dio Trumpove protekcionističke agende, kojom potkopava politiku slobodne trgovine koja je oblikovala globalnu razmjenu roba u posljednjih nekoliko desetljeća.

Kazao je kako su carine usmjerene na zaštitu radnih mjesta i zaustavljanje “nepravednih transfera američke tehnologije i intelektualnog vlasništva u Kinu”.

Bijela kuća je poručila da će razmotriti carine od preostalih 16 milijardi dolara na kineske proizvode, a za koje je Trump predložio da bi mogle stupiti na snagu kasnije ovog mjeseca.

Trump je već nametnuo carine na uvoz perilica i solarnih ploča, a započelo je i naplaćivanje ​​pristojbi na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Meksika i Kanade.

Trump je zaprijetio uvođenjem carina od 10 posto na dodatnih 200 milijardi dolara kineske robe, ako Peking “odbije promijeniti svoje postupke”.

Povećao je ulog u četvrtak, poručivši kako bi se vrijednost robe koja podliježe carinama mogla povećati na više od 500 milijardi dolara.

Vidi još:  SAD BLOKIRALE PRODAJU IZRAELSKIH F-16 HRVATSKOJ I Amerikanci bi htjeli zaraditi na nama

“Imate još 16 milijardi dolara za dva tjedna, a onda, kao što znate, imamo 200 milijardi dolara u pripravnosti, a nakon toga još 300 milijardi. U redu? Znači, imamo 50 plus 200 plus gotovo 300”, poručio je Trump.

Investicijska banka Morgan Stanley procjenjuje da svakih 100 milijardi dolara uvoza pogođenih carinama predstavlja oko 0,5 posto svjetske trgovine i 0,1 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Analitičari su također zabrinuti oko utjecaja na ostale aktere u opskrbnom lancu, kao i generalnoj eskalaciji napetosti između SAD-a i Kine.

„Trgovinski rat postao je realnost. Da je ovo boksački meč, ovo bi bila prva runda. Bit će to dugačak proces”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Peking uvodi carine

Peking je ranije najavio da će uzvratiti i uvesti carine od 25 posto na američku robu u vrijednosti 34 milijarde dolara “odmah” nakon što stupe na snagu američke carine, no u priopćenju objavljenome u petak ne precizira se hoće li se to dogoditi.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je jučer da će produbiti sukob bude li se Peking osvećivao.

Sveobuhvatni trgovinski rat do kojega bi moglo doći mogao bi smanjiti BDP obiju ekonomija za 0,25 posto, a još veća šteta očekuje ih 2019., pokazalo je izvješće singapurske banke DBS.

Što to sve skupa znači?

Što to znači za potrošača u SAD-u? Svi proizvodi na koje će Washington uvesti carine mogli bi poskupiti za američke potrošače, piše BBC.

Tehnološka roba poput kineskih čipova nalazi se u proizvodima koje potrošači koriste svakodnevno. Čipove je moguće naći u televizorima, osobnim računalima, pametnim telefonima, automobilima…

Uvele bi se carina na proizvode od plastike

Uvele bi se i carine na proizvode od plastike, opremu za proizvodnju mlijeka, pa sve do nuklearnih reaktora i mnoge druge proizvode.

Prema Petersenovom Institutu za međunarodnu ekonomiju, više od 90 posto proizvoda na američkoj listi za carine proizvedeno je od međuproizvoda. A to znači robe koja je potrebna kao sirovina za druge proizvode pa bi carine imale utjecaj i na mnoge druge proizvode.

Vidi još:  SAD BLOKIRALE PRODAJU IZRAELSKIH F-16 HRVATSKOJ I Amerikanci bi htjeli zaraditi na nama

Ono što SAD zaista cilja su proizvodi proizvedeni u sklopu kineske politike Made in China 2025.

A kako bi uzvratila SAD-u, Kina je odlučila pogoditi razne sektore. Za početak američku poljoprivredu, što bi bio udarac za američke poljoprivrednike i rančere. Oko 91 posto od 545 proizvoda na koje je Kina najavila carine je iz sektora poljoprivrede.

Potom sektor proizvodnje automobila, pri čemu bi bili pogođeni proizvodi kompanija poput Tesle i Chryslera. Potom medicinski proizvodi, ugljen, nafta (samo djelomično)…

Poslovni ljudi sve zabrinutiji

I dok je Peking dobar u busanju u prsa, stvarnost na terenu je mnogo ozbiljnija.

”Naši kontakti iz kineske industrije kazali su nam da se situacija čini ‘prilično ozbiljna,’ ili ‘ovo postaje zastrašujuće’, ili čak i ‘da postoji šansa da se stvari pogoršaju”’, kaže Vinesh Motwani iz Silk Road Researcha, koji se nedavno vratio iz Kine gdje je razgovarao s menadžerima tvrtki kako bi procijenio njihovo poslovno raspoloženje.

Ove brige, kaže, mogu se protumačiti kao ”povećan oprez i slabije povjerenje” za poslovne subjekte dok pokušavaju broditi kroz nesigurne poslovne vode.

A to znači da bi proces širenja kineskih kompanija mogao biti zaustavljen. A ako je kinesko širenje na čekanju, to ima izravan utjecaj na ostatak Azije, piše BBC.

Preseljenje proizvodnje?

Očito je, kažu analitičari, da su gospodarstva SAD-a i Kine najizloženija, ali nisu jedina. Prema glavnom ekonomistu DBS-a Taimuru Baigu, sveobuhvatni trgovinski rat mogao bi ove godine koštati obje zemlje 0,25 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sljedeće godine čak i više – u obje zemlje BDP bi se smanjio za oko 0,5 posto ili više.

Baig dodaje da ”s obzirom na to da kinesko gospodarstvo raste između 6 i 7 posto, a SAD između 2 i 3 posto, vjerujemo da bi šteta bila veća za SAD nego za Kinu”.

Na kraju će sve platiti potrošači

S druge strane, zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana također bi mogle biti pogođene zbog poremećaja u dobavnim lancima.

Kina za svoje gotove proizvode koristi mnoge komponente koje uvozi iz tih zemalja. Nick Marro iz The Economist Intelligence Unita ističe da bi ”bilo koji poremećaj u izvoznim tokovima Kine neizbježno utjecao na ove druge zemlje”.

Vidi još:  SAD BLOKIRALE PRODAJU IZRAELSKIH F-16 HRVATSKOJ I Amerikanci bi htjeli zaraditi na nama

Takva situacija bi mogla potaknuti proizvođače da se presele u ove druge zemlje te da iskoriste priliku i trguju s SAD-om – ali za tu promjenu potrebno je puno vremena, a i teško je postići kineske proizvodne razmjere. Na kraju, potrošači SAD-a će morati plaćati više za te proizvode.

Kineski odgovor

Američke tvrtke koje posluju u Kini također bi se mogle suočiti s kineskim odgovorom na carine. Primjerice, tvrtka Elona Muska koja proizvodi električna vozila Tesla već je istaknula koliko joj je važno kinesko tržište.

Ta tvrtka izvozi sve svoje proizvode u Kinu, a imala bi 25 posto veće carine na svoje prodane automobile u Kini, na već postojećih 15 posto poreza na uvozna vozila.

To bi neizbježno povisilo cijene Teslinih automobila u Kini, čineći njihova vozila manje konkurentnima u odnosu na druge.

Koliko loše može postati?

Svi se u poslovnom svijetu pitaju kakve su još posljedice moguće, no nitko nema sasvim jasan odgovor na to, piše BBC.

Ako je povijest nekakav vodič, prošli trgovinski ratovi doveli su do dubokih ekonomskih problema.

Konkretno, smatra se da su carine nametnute 1930-ih godina od strane SAD-a izazvale trgovinski rat i potom dovele do golemog pada globalne trgovine.

Kao što pokazuje jedno istraživanje, svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934. godine, dok su američki izvoz i uvoz iz Europe i u nju pali za oko dvije trećine.

Poslovni sektor sve zabrinutiji

I dok nitko ne želi reći da je svijet sada u takvoj situaciji, poslovni je sektor sve zabrinutiji zbog sve te neizvjesnosti.

Uvođenje carina i uzvraćanje istom mjerom između Pekinga i Washingtona moglo bi završiti u antagonizmu obje strane do točke na kojoj bi bilo teško popustiti kako ne bi izgubile obraz.

”Počnete s protekcionizmom i izolacionizmom. A onda ne osiromašiš samo svog susjeda nego i sebe”, kaže Victor Mills, izvršni direktor singapurske Međunarodne gospodarske komore.

Stoga se mnogi poslovni ljudi nadaju da su ovi buka i bijes samo početak novog niza pregovora koji bi doveli do kompromisa.

Izvor :

index

Komentari

comments